Pojedini državljani Kirgistana, Tadžikistana i Uzbekistana, kao i starosjedioci ovih zemalja s ruskim pasošima, sudjeluju u ratu od samog početka.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je 14. novembra dekret kojim se stranim državljanima dozvoljava služenje u Oružanim snagama Rusije, pod ugovorom ili kao regruti. Ranije su stranci mogli služiti u oružanim snagama samo pod ugovorom, jer je služenje vojnog roka sačuvano isključivo za ruske državljane.
Uredbu su vlasti u Moskvi postavile kao priliku koja bi izazvala interesovanje prvenstveno među stanovnicima zemalja centralne Azije. Zamjenik predsjednika komiteta za odbranu ruske Državne dume Andrej Krasov izrazio je svoje čvrsto uvjerenje da će „značajan broj [ljudi iz centralne Azije] željeti da dođe u Rusiju da služe vojsku— s perspektivom sticanja ruskog državljanstva i napredovanje u karijeri“
Postoje indicije da stanovnici centralne Azije sudjeluje u ratu u malom broju, ali Putinov dekret je pokrenuo rasprave o mogućem stepenu regrutacije migranata u ruske oružane snage. Sve u svemu, postavlja se pitanje da li je odluka da se stranim državljanima omogući služenje vojnog roka odgovor na stvarnu želju ovih ljudi da se bore u ratu protiv Ukrajine, ili bolje rečeno, znak je očajničkih pokušaja Kremlja da pronađe nove vojnike.
Pojedini državljani Kirgistana, Tadžikistana i Uzbekistana, kao i starosjedioci ovih zemalja s ruskim pasošima, sudjeluju u ratu od samog početka. Prvi dokaz o tome pojavio se krajem februara 2022. godine kada je Telegramom počeo da kruži snimak Uzbekistanca koji vozi vojni kamion u Ukrajini. Iako se u videu pojavljuje sam, rekao je da su mnogi Uzbeci i Tadžici došli da učestvuju u ratu. “Imamo ugovor”, objasnio je.
Sljedeći dokaz pojavio se u martu kada su tri Kirgistanca, navodno ruski državljani, sahranjena u Kirgistanu nakon što su poginuli u Ukrajini. Od tada je potvrđena smrt još dvojice državljana Kirgistana.
Slične vijesti pojavile su se i u Tadžikistanu kada su četiri stanovnika dovedena kući i sahranjena krajem marta 2022. I oni su navodno dobili rusko državljanstvo. Do maja, ukupan broj smrtnih slučajeva u Tadžikistanu dostigao je 10 lica.
U septembru su se na internetu pojavili prvi dokazi da se građani Uzbekistana bore u ratu, kada je ukrajinski novinar objavio snimak dvojice mladih Uzbekistanaca u vojnom zarobljeništvu. Jedan od njih je tvrdio da se pridružio privatnoj vojnoj kompaniji Redut. Drugi je objasnio da se radi o ilegalnom radnom migrantu u Moskvi, koji je poslan da se bori u Ukrajini .
Glavna motivacija građana iz centralnoazijskih država da se bore u Ukrajini su obećanja o ubrzanom putu do ruskog državljanstva i pozamašne materijalne naknade. Ruske vlasti su nastojale da regrutiraju stanovnike ovih zemalja metodom šargarepe i štapa. Za one koji imaju ruski pasoš, vlasti su pribjegle prijevari i prinudi, prijeteći da će ovim potencijalnim regrutima oduzeti državljanstvo ako odbiju da se pridruže oružanim snagama. Nekoliko branitelja ljudskih prava koji rade s radnim migrantima prijavilo je stotine slučajeva u kojima su stanovnici centralne Azije s ruskim pasošima dobijali pozive da stignu u vojne centre ili rizikuju da im se oduzme državljanstvo.
Za one koji nemaju ruske pasoše, vlasti u Moskvi su legalizirale organizacione aranžmane za zapošljavanje. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin najavio je 20. septembra pokretanje centra za regrutaciju u Migracionom centru Saharovo, gdje gotovo svi radni migranti moraju posjetiti kako bi se podvrgli obaveznom skeniranju otiska prsta i pregledima, kao i dobili radne dozvole.
Istog dana, ruska Državna duma odobrila je zakon kojim se nudi „pojednostavljeni“ put do ruskog državljanstva u zamjenu za minimalni jednogodišnji rok službe u Oružanim snagama Rusije. Ranije je uslov bio pet godina.
Uprkos ovim kontinuiranim pokušajima da se regrutiraju migranti iz centralne Azije, malo dokaza podržava ideju da oni sudjeluju u ratu Rusije protiv Ukrajine u većem broju. Za početak, stranci s ruskim pasošima ne gaje nikakva jaka patriotska osjećanja prema Kremlju. Njihovo državljanstvo je samo sredstvo da se bolje nose s diskriminacijom i birokratijom s kojom se svakodnevno suočavaju u Rusiji.
Nadalje, vijesti s fronta putuju brzo i široko, a vijesti u posljednje vrijeme nisu bile pozitivne. Migranti iz centralne Azije svjesni su kolosalnih gubitaka koje je ruska vojska pretrpjela u Ukrajini. Oni razumiju da će najvjerojatnije poginuti u Ukrajini ako budu regrutirani. Konačno, Kirgistan, Tadžikistan i Uzbekistan uputili su oštra upozorenja svojim građanima da se ne bore u Ukrajini, prijeteći im dugotrajnim zatvorskim kaznama zbog učešća u oružanim sukobima u inostranstvu kao plaćenici. Većina migranata planira da se vrati kući nakon boravka u Rusiji i ne žele da rizikuju da završe u zatvoru.
Dakle, najnovija uredba kojom se stranim državljanima dozvoljava da služe kao regruti je znak očajničkih pokušaja Moskve da pronađe novu ljudsku snagu, a ne odraz bilo kakvog dobrovoljnog angažmana među migrantima iz centralne Azije da se pridruže ruskim oružanim snagama. Putin i njegova pratnja koračaju neugodnim putem između kompenzacije ogromnih gubitaka osoblja dok održavaju osjećaj normalnosti kod kuće.
Oni su to učinili regrutacijom novih vojnika iz udaljenih i ekonomski siromašnih regiona, uključujući Dagestan, Burjatiju i Kalmikiju, a vijesti o protestima u tim regijama se guše u ruskom nacionalnom medijskom prostoru. S tim u vezi, dopuštanje mladićima iz centralne Azije da služe kao regruti pomaže Kremlju da nastavi s održavanjem osjećaja normalnosti privlačenjem ljudstva među dalekih naroda, čija će smrt u ratu proći uglavnom nezapaženo u ruskim gradovima.
Sve u svemu, ako bi došlo do masovnog učešće migranata iz centralne Azije u ratu to predstavlja čitav niz problema za region. Pored značajnog smanjenja doznaka, koje čine jednu trećinu BDP-a Tadžikistana i Kirgistana, region bi se suočio s prijetnjom povratka brojnih ratnih veterana, što bi moglo dovesti do naknadnog povećanja zloupotrebe alkohola i droga, samoubistava, nasilja u porodici i kriminala.
Sunarodnjaci kod kuće koji pokušavaju obeshrabriti ove migrante da se bore u Ukrajini u direktnoj su konkurenciji s ruskom vladom.
Međutim, s obzirom na to da većina migranata iz centralne Azije traži rusko državljanstvo iz ekonomskog pragmatizma, njihov ukupni patriotizam je upitan, a njihovo veliko učešće u Putinovom ratu protiv Ukrajine nije vjerovatno.
