Posjeta generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea Sjedinjenim Američkim Državama od 8. do 12. aprila bila je mnogo više od rutinskog diplomatskog susreta. U političkim i sigurnosnim krugovima opisivana je kao trenutak koji može odrediti budućnost Alijanse, u trenutku kada transatlantski odnosi prolaze kroz jednu od najdubljih kriza u posljednjim decenijama.
Sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući nije doveo do najradikalnijeg scenarija – formalnog američkog povlačenja iz NATO-a – ali je jasno pokazao da takva opcija više nije nezamisliva. Vašington sve otvorenije izražava nezadovoljstvo ulogom evropskih saveznika, posebno u kontekstu vojne kampanje protiv Irana i osiguranja Hormuškog moreuza, ključne tačke globalne trgovine energentima.
Trump je u danima prije sastanka oštro kritikovao evropske države, nazivajući njihovo ponašanje „vrlo glupom greškom“ i tvrdeći da NATO nije učinio gotovo ništa u suočavanju s krizom na Bliskom istoku. Takva retorika nastavila se i nakon susreta, dodatno produbljujući zabrinutost u Briselu.
Uprkos svemu, među evropskim diplomatama osjetilo se određeno olakšanje. Izostanak zajedničke konferencije za medije ili zvaničnog saopćenja spriječio je mogućnost dodatnih javnih kritika koje bi dodatno narušile ionako krhke odnose. Sagovornici upoznati s razgovorima ocijenili su sastanak kao „mješovit rezultat“ – daleko od idealnog, ali i bez dramatične eskalacije.
U fokusu razgovora bila je i budućnost američkog vojnog prisustva u Evropi. Umjesto potpunog povlačenja, koje bi zahtijevalo politički teško ostvarivu podršku u američkom Senatu, realnija opcija postaje preraspodjela snaga. Vašington razmatra mogućnost smanjenja ili premještanja trupa iz država koje smatra nedovoljno angažovanim u podršci operacijama protiv Irana.
Trenutno se oko 70.000 američkih vojnika nalazi raspoređeno širom Evrope, na približno 30 baza. Njihova uloga nije samo odvraćanje potencijalnih prijetnji, već i logistička podrška operacijama na Bliskom istoku. Upravo zbog te strateške važnosti većina evropskih prijestolnica vjeruje da SAD neće potpuno napustiti kontinent, ali očekuje smanjenje prisustva i promjenu prioriteta.
Jedan evropski diplomata ocijenio je da će Sjedinjene Države ostati dio evropske sigurnosne arhitekture, ali s manje direktnog angažmana, naglašavajući da se pravi problem već sada vidi u nedostatku ključnih kapaciteta poput obavještajnih resursa.
U takvim okolnostima, Mark Rutte pokušava redefinirati ulogu NATO-a i ublažiti tenzije. Tokom boravka u SAD-u nastojao je zadržati balans – priznati američke kritike, ali istovremeno očuvati jedinstvo saveza. Nakon sastanka s Trumpom izjavio je da je razgovor bio otvoren i iskren, ali i među „dobrim prijateljima“, uz napomenu da razumije razočaranje Vašingtona prema pojedinim saveznicima.
