Nakon što je Christian Schmidt iskoristio Bonske ovlasti na dan izbora, kazao je da je time riješio i problem presude Ljubić.
Međutim, u HDZ-u ne smatraju da je presuda provedena stoga je još jednom aktueliziraju, ovaj put kao uslov za formiranje vlasti.
Šta piše u sporazumu Osmorke, HDZ-a i SNSD-a?
Jedan dio sporazuma odnosi se na izborno zakonodavstvo i demokratizaciju izbornog procesa. Potpisnici sporazuma dogovorili su se da hitno provedu, a najkasnije u roku od šest mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava BiH i usvoje izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u skladu s odlukom Ustavnog suda i presudama Evropskog suda za ljudska prava, piše Klix.ba.
Hitno provesti, a najkasnije u roku od šest mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava Bosne i Hercegovine i usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona saglasno odluci Ustavno suda Bosne i Hercegovine i presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ova mjera uključuje reformu kojom će se zaštititi kolektivna prava i individualna prava saglasno Ustavu Bosne i Hercegovine i odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine te u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava (Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i domovi naroda). Uspostavljanje pune ustavnosti i integriteta zbornog procesa, stoji u dokumentu.
S obzirom na to da ne postoji nikakva presuda Ustavnog suda BiH koja se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH i da je raspodjela delegata iz kantonalnih skupština u Dom naroda FBiH već izmijenjena, postavlja se pitanje da li potpisnici sporazuma pod novim izmjenama podrazumijevaju i provedbu presude Ljubić.
Christian Schmidt je dva dana nakon donošenja izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH 2. oktobra 2022., rekao da je, prema njegovom mišljenju, donošenjem Bonskih ovlasti, slučaj Ljubić završen te da se on ne bi trebao primjenjivati za Ustav BiH.
