"Bosna i Hercegovina je jedina država u regionu koja nije potpisala statusni sporazum sa Frontexom i očekujemo da će vlasti BiH brzo pokrenuti i zaključiti pregovore o sporazumu o statusu Frontexa".
Od 2018. godine, kada je sve veći broj migranata počeo pristizati u Bosnu i Hercegovinu, Evropska unija je izdvojila više od 140 miliona eura za rješavanje potreba izbjeglica i migranata i jačanje kapaciteta za upravljanje migracijama u Bosni i Hercegovini.
To su zvanični podaci koje je Politicki.ba dobio od institucija Evropske unije.
Migrantska kriza, koja je "drmala" evropski kontinent "u talasima" zadnjih 10 godina, kao da je stavljena "pod kontrolu".
Brojne inicijative i aktivnosti doprinijele su "normalizaciji" migrantske krize.
Izazova ima i bit će ih, ali je ustanovljeno i uspostavlja se niz mehanizama za suočavanje s njima.
Neki od njih izazivaju kontraverze i u EU i u BiH i državama regiona. No, scena kakvima smo svjedočili 2014. ili 2015. na primjer, više nema.
U "hendlanju" migrantskom krizom institucije EU oslonile su se i na nevladine međunarodne organizacije poput Međunarodne organizacije za migracije (IOM), kao i institucije država koje se nalaze na migrantskoj ruti.
Kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, u prvom redu je to Ministarstvo sigurnosti i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.
Uz Ministarstvo sigurnosti, tu su i specijalizirane državne agencije BiH, Ured za poslove sa strancima u prvom redu.
EU, kao i države članice, izdašno su pomogle u u opremanju i izgradnji potrebnih objekata kako bi se migrantska kriza što uspješnije rješavala.
"Podrška EU doprinijela je osiguravanju osnovnog smještaja (uključujući osoblje i tekuće troškove) izbjeglica i migranata, unapređenju upravljanja azilom i granicom kroz izgradnju kapaciteta, zapošljavanje dodatnog osoblja u institucijama BiH i obezbjeđivanje opreme za agencije koje se bave legalnom i ilegalnom migracijom", kaže za Politicki.ba Ferdinand Koening, glasnogovornik Delegacije EU u BiH.
Stvaranje sistema migracija i azila koji su pravedniji, efikasniji i održiviji bio je ključni prioritet politike u posljednjih nekoliko godina za EU. U tom cilju, pomoć EU podržala je zemlje članice Unije, ali i države u širem okruženju da razviju i implementiraju efikasnije upravljanje migracijama i procedure za azil, uključujući pružanje operativnih odgovora na terenu, posebno fokusirajući se na zemlje koje su najviše pogođene migracijom.
"Kao zemlja kandidat za članstvo u EU, od Bosne i Hercegovine se očekuje da uskladi svoje upravljanje migracijama i politiku azila sa politikama Evropske unije i da za to dobije podršku EU.
Na ministarskom sastanku EU-zapadni Balkan za pravosuđe i unutrašnje poslove 3. novembra 2022. u Tirani, partneri EU sa zapadnog Balkana posvetili su se jedinstvenom, sveobuhvatnom pristupu koji je, zajedno s odlučnim djelovanjem EU u koordinaciji sa državama članicama, već počeo davati rezultate. Sada sve to treba dodatno ojačati.
U skladu s Akcionim planom EU za zapadni Balkan, prioritet treba dati jačanju upravljanja granicom, osiguravanju brzih procedura azila, poduzimanju mjera protiv krijumčarenja i trgovine migrantima, podsticanju saradnje o readmisiji i povratku i postizanju usklađivanja vizne politike u svjetlu jedinstveni status partnera sa zapadnog Balkana sa perspektivom pristupanja EU i njihovim stalnim naporima da se usklade sa oravno stečevinom Unije (acquis)", kaže dalje Koening.
To, između ostalog, znači i prisustvo specijaliziranih agencija EU u BiH.
Jedna od njih, ključna, je Granična služba EU - Frontex.
I tu, naravno, ne počinju, već dugi niz godina traju problemi.
EU je davno definirala da će se njeni pripadnici raspoređivati duž migrantske rute, kako bi pomogli domaćim vlastima.
To podrazumijeva i potpisivanje i provođenje sporazuma o statusu koji Frontexu dozvoljavaju da rasporedi stalni korpus evropske granične i obalske straže u zajedničke operacije širom regiona.
"Bosna i Hercegovina je jedina država u regionu koja nije potpisala statusni sporazum sa Frontexom i očekujemo da će vlasti BiH brzo pokrenuti i zaključiti pregovore o sporazumu o statusu Frontexa", kaže glasnogovornik EU u BiH.
I u toj instituciju, ali i u Briselu, nadaju se da će adekvatni sporazum biti potpisan vrlo brzo.
Još jedan od problema koje EU ima s BiH su migrantski kampovi.
Lipa kod Bihaća je jedan od (akutnih) primjera.
Podrška EU značajno je ojačala kapacitete za upravljanje migracijama u Bosni i Hercegovini i pomogla zemlji da izbjegne tragične scene koje su svjedočile u zimu 2020-21., nakon požara u bivšem centru u Lipi.
To je dovelo i do potrebe i dogovora s vlastima BiH da se napravi novi, višenamjenski prihvatno-identifikacijski centar u tom kampu.
Zamišljen je kao multifunkcionalni kamp u kojem se migranti evidentiraju, procjenjuje njihov status i provjerava identitet pri ulasku i izlasku iz centra. Može opslužiti oko 1.500 izbjeglica i migranata. Centrom upravljaju vlasti Bosne i Hercegovine (Služba za poslove sa strancima pri Ministarstvu sigurnosti BiH).
"Na Lipi su izgrađeni i objekti koji će, u skladu sa međunarodnim standardima i pravnom tekovinom EU, omogućiti uvođenje ograničenja kretanja i mjera pritvora u određenim slučajevima. Zakon o strancima Bosne i Hercegovine definira okolnosti pod kojima se može odobriti ograničenje kretanja lica. Efikasna i humana politika povratka za one koji ne ispunjavaju uslove za međunarodnu zaštitu je od suštinskog značaja kako bi se osiguralo da oni koji ispunjavaju uslove mogu imati pravovremenu procenu njihovih zahteva, kao i da bi se održao kredibilitet i poverenje javnosti u sistem azila.
Novi pritvorski objekat u Lipi je poseban, potpuno odvojeni objekat sa ulazom i obezbeđenim hodnikom sa posvećenim osobljem i jasnim standardnim i operativnim procedurama. On će osigurati sigurnost i visoke standarde za osobe koje bi trebale biti zadržane u ustanovi na ograničeni vremenski period kako je definirano u Zakonu o strancima BiH.
Radove na novom pritvorskom objektu na području višenamjenskog identifikacijsko-prihvatnog centra Lipa izveo je u saradnji sa nadležnim organima BiH Međunarodni centar za razvoj migracione politike (ICMPD), a od njihovog završetka krajem jula, objekat je bio u nadležnosti institucija BiH.
I otvoreni prihvatni centar i pritvorski objekat su u nadležnosti vlasti BiH, što znači da je ovaj projekat razvijen u skladu sa zakonima BiH", objašnjava Koening.
Praksa EU je da osigura da se migrantskim centrima upravlja u skladu sa zakonima države-domaćina i međunarodnim humanitarnim standardima. Kako bi se to osiguralo, brojne institucije EU i partnerske organizacije redovno traži informacije od vlasti i partnera o upravljanju centrima i često provode posjete (inspekcije) prihvatnih centara. Tako je i u BiH.
