War on Rocks: Pošaljite NATO trupe da stabiliziraju Bosnu i Hercegovinu!

Potreba za efikasnim mirovnim snagama u Bosni i Hercegovini raste kako Rusija sve više podržava paravojne grupe u Republici Srpskoj i podržava Dodikove planove za nezavisnu vojsku u većinskom srpskom entitetu. Ova podrška nije smanjena sa februarskom eskalacijom rusko-ukrajinskog rata. Ruska policija udružila se sa Republikom Srpskom u prikupljanju obavještajnih podataka, borbi protiv terorizma i borbi protiv cyber kriminala. Republika Srpska ugošćuje instruktore ruske policije i šalje pripadnike specijalnih jedinica bosanskih Srba u Moskvu na obuku. Ruski obavještajci redovno drže predavanja i drže kurseve u Policijskoj akademiji Republike Srpske i na Univerzitetu u Banjoj Luci. Republika Srpska je nedavno pokušala da nabavi brojno oružje vojnog kvaliteta, što je dovelo do zahtjeva za opravdanje od strane Ureda visokog. Osim toga, ruske organizacije poput bajkerske grupe Noćni vukovi pomažu u formiranju nacionalističkih vojnih snaga koje podržavaju Dodika.

Podržavajući povećanu militarizaciju Republike Srpske, Rusija nastoji uspostaviti državu klijenta u kojoj može narušiti kredibilitet Althee i oslabiti transatlantski savez. Ako se destabilizira, Bosna i Hercegovina će biti spriječena na putu dalje integracije sa Zapadom. Ovo se može smatrati dijelom šire strategije Rusije da poremeti i preoblikuje međunarodni poredak. Važno je napomenuti da NATO i druge velike zapadne institucije uskraćuju članstvo zemljama sa nedefinisanim granicama. Podrška Rusije naporima da se Bosna podijeli i destabilizuje na taj način sprečava njeno uključivanje u ove institucije.

Jedan od Dodikovih saveznika je rukovodstvo bosanskih Hrvata, posebno Dragan Čović, bivši hrvatski član tročlanog Predsjedništva i lider Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine. Čović i Dodik često zajednički rade na daljnjoj podjeli zemlje kako bi konsolidirali svoju moć i uticaj. Čović je ponovio Dodikovu retoriku podjela i založio se za treći “hrvatski” entitet na jugu Bosne i Hercegovine, što je još jedan potez koji podriva suverenitet BiH.

Čović se, kao i Dodik, često smatra jednim od Putinovih ključnih saveznika na Zapadnom Balkanu. Međutim, Čović uživa i podršku Hrvatske: čak i prešutna podrška ovom dvojcu iz zemlje u Evropskoj uniji i NATO-u podriva transatlantske ciljeve u regionu.

Potencijalni ruski prekid operacije Althea

Iako Rusija u prošlosti nije iskoristila svoj veto u Vijeću sigurnosti UN-a da spriječi produženje mandata Althee, ruska invazija na Ukrajinu možda je promijenila stav Kremlja. Jedan od scenarija je da bi Rusija mogla iskoristiti svoje pravo veta na Vijeće da blokira produženje mandata u novembru koji dolazi ili da zahtijeva da se snaga Althea trupa ograniči ili smanji. Postoji razlog za vjerovanje da bi Rusija to mogla učiniti: Prošle godine imenovanje Christiana Schmidta za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini nije potvrđeno zbog protivljenja Rusije i Kine. Umjesto toga, Rusija i Kina glasale su za rezoluciju o potpunom okončanju mandata visokog predstavnika. Iako ova rezolucija nije usvojena, kao rezultat toga nije predložena rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a koja bi potvrdila Schmidta. Svi članovi Vijeća za implementaciju mira odobrili su imenovanje Christiana Schmidta osim Rusije. Upravnom odboru Vijeća nije potrebna jednoglasnost za takvu odluku: Schmidt je, dakle, preuzeo poziciju visokog predstavnika 1. avgusta 2021. godine.

Rusija bi na sličan način mogla ponovo poremetiti status quo ove godine. Tokom nedavnog samita NATO-a u Madridu, EU ministri odbrane sastali su se kako bi razgovarali o mogućnosti održavanja prisustva operacije Althea čak i ako Rusija iskoristi pravo veta u novembru. Ako tročlano Predsjedništvo BiH izglasa nastavak mandata odvojeno od Vijeća sigurnosti UN-a, to daje zakonsko ovlaštenje za nastavak operacije Althea. Međutim, detalji su nedorečeni i zahtijevaju pristanak Dodika i Republike Srpske.

Nažalost, čini se jasnim da su mandat Evropske unije i Ured visokog predstavnika povezani zajedno u politici Ujedinjenih naroda i ruskoj moći veta u Vijeću sigurnosti UN-a. Sve do februarske eskalacije rusko-ukrajinskog rata, i Kremlj i Milorad Dodik protivili su se misiji Evropske unije u Bosni i Hercegovini i nastojali da je eliminiraju ili smanje. Međutim, nakon sastanka sa Vladimirom Putinom u junu ove godine u Sankt Peterburgu, Dodik je tvrdio da će Rusija odobriti produženje mandata ukoliko se zabrani dalje širenje trupa operacije Althea. Kremlj i njegovi saveznici u Republici Srpskoj potencijalno doživljavaju Altheu kao mnogo slabiju od NATO-a. Dakle, ako bi Republika Srpska poduzela bilo kakve mjere za otcjepljenje i destabilizaciju Bosne i Hercegovine, radije bi imala posla sa slabim Evropljaninom nego sa snažnim NATO-om. Mali broj trupa operacije Althea, čak i sa rezervnim snagama raspoređenim krajem februara, daje vjerodostojnost ovom scenariju.

Potreba za raspoređivanjem NATO trupa sada

I Evropska unija i NATO trenutno imaju operacije u Bosni i Hercegovini. Operacija Althea ima primarne odgovornosti za očuvanje mira sa 1.100 spremnih vojnika. Kao što je ranije spomenuto, Althea može pozvati NATO da poveća trupe kroz Berlin plus sporazume. Međutim, kako Althein mandat visi o koncu, to čini mehanizam Berlin Plus spornim.

Bosna i Hercegovina je 2006. godine pristupila NATO programu Partnerstvo za mir, a 2010. pridružila se Akcionom planu za članstvo u NATO-u. NATO ima vojnu kancelariju u Sarajevu sa primarnom misijom pomoći vlastima Bosne i Hercegovine u reformama i obavezama u vezi sa Partnerstvom za mir. Njegov sekundarni zadatak je pružanje logističke i druge podrške snagama Europske unije. Centralna vlast u Bosni i Hercegovini uvidjela je potrebu za članstvom u NATO-u i pozvala je zemlju da se pridruži alijansi. Ministrica vanjskih poslova Bisera Turković nedavno je rekla da je “kriza u kojoj se trenutno nalazimo možda najbolji pokazatelj zašto nam je potrebna sigurnost NATO saveza što je prije moguće”. Za Bosnu i Hercegovinu, međutim, ulazak u NATO je daleko. Ne može se osloniti na sticanje članstva u NATO-u za rješavanje trenutnog nesigurnog položaja zemlje. Međutim, raspoređivanje NATO-a od nekoliko hiljada vojnika uveliko bi odvratilo rusko miješanje, sukcesijske poteze Republike Srpske i druge vrste nasilja i destabilizujućih poduhvata.

Jedno od ključnih područja gdje sada treba pozicionirati NATO trupe je strateški grad Brčko. Smješten u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini, ovaj grad fizički dijeli entitet bosanskih Srba i prekida teritorijalnu vezu sjeverozapadnog i istočnog dijela entiteta Republika Srpska. Tokom rata, NATO je koristio Brčko kao vrstu „ničije zemlje“, omogućavajući razdvajanje srpskih i bosanskih snaga. Bio je i važan grad za mirovne operacije neposredno nakon rata. NATO trupe su 1995. godine bile pozicionirane u kampu McGovern u Brčkom i bazi Eagle kod Tuzle. Ove snage su se povukle tokom rata u Iraku 2004. godine, a Rusi od tada vrebalju Bosnu i Hercegovinu.

Kao što je ambasador Nicholas Burns jednom primijetio, „diplomacija [na Balkanu] najbolje funkcionira kada Sjedinjene Države i EU države članice rade zajedno.” Dok SAD, Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo tvrde da su na istoj strani kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, nema ozbiljne koordinacije. Razmještaj NATO-a je dobar prvi korak ka stvaranju stabilnog okruženja pogodnog za dugoročnu strategiju za Bosnu i Hercegovinu.

(Tekst je izvorni objavljen na stranici War on Rocks)