Sada postoji prilika za ranjive zemlje poput Bosne i Hercegovine da se otresu ruskog uticaja i preduzmu korake ka pridruživanju NATO-u, kažu analitičari.
Piše: Mersiha Gadzo
Ruska invazija na Ukrajinu mogla bi se preliti na zapadni Balkan, što je najvažnije, na Bosnu i Hercegovinu, malu zemlju koja je postala bojno polje između NATO-a i Moskve, upozoravaju zvaničnici i analitičari.
Analitičari su za Al Jazeeru rekli da kriza u Ukrajini predstavlja “jedinstvenu priliku za BiH da zada odlučujući udarac separatistima koje podržava [ruski predsjednik Vladimir] Putin” u toj balkanskoj zemlji.
EUFOR, mirovne snage EU, objavile su u četvrtak raspoređivanje 500 dodatnih rezervnih snaga u Bosnu pored postojećih 600 vojnika zbog straha da bi kriza u Ukrajini mogla "potencijalno uzrokovati nestabilnost u Bosni i Hercegovini".
Dan kasnije, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da je potrebna veća podrška "zemljama poput Gruzije, Moldavije i Bosne i Hercegovine" kako bi im pomogla da "slijede put koji su slobodno odabrali".
„Kremlj pokušava natjerati NATO i EU da pruže manje podrške našim partnerima“, rekao je on.
Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell ponovio je ovu zabrinutost u ponedjeljak, rekavši: "Zabrinuti smo da bi moglo biti još sukoba... da bi se nešto ponovo moglo dogoditi na Balkanu".
BiH, Kosovo i Srbija jedine su zemlje zapadnog Balkana koje nisu pristupile NATO savezu.
Bosna je kao strateški cilj postavila ulazak u NATO i EU, ali bosanski Srbi, predvođeni srpskim članom Predsjedništva i Putinovim saveznikom Miloradom Dodikom, protive se pridruživanju vojnom savezu predvođenom SAD-om.
Bošnjaci, Srbi i Hrvati čine tri glavne etničke grupe u Bosni. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, Bošnjaci čine 50,11 posto, bosanski Srbi 30,78 posto, a Hrvati 15,43 posto.
Ruska ambasada u glavnom gradu BiH Sarajevu upozorila je prošle godine da će, ukoliko Bosna preduzme korake ka ulasku u NATO, “naša zemlja morati reagirati na ovaj neprijateljski čin”.
Svrha NATO-a je da se “bori protiv Rusije”, a ulazak u NATO će primorati BiH da stane na stranu u “vojno-političkoj konfrontaciji”, navodi se.
Dušanka Majkić, jedna od predstavnica Srba u Domu naroda BiH i članica Dodikove nacionalističke stranke SNSD, ponovila je u petak rusku poruku.
“Podsjetnik: Moskva je u martu 2021. rekla da će reagirati ako Bosna i Hercegovina preduzme korake ka ulasku u NATO. Nemojte kasnije reći da niste znali”, napisala je Majkićeva na Twitteru.
Mnogi Bosanci su kritikovali njen post, nazivajući ga prijetnjom.
Pošto su već preživjeli rat početkom 1990-ih, mnogi Bosanci su bili oprezni da bi njihova zemlja mogla biti sljedeća meta.
Usred krize u Ukrajini, ruska ambasada u BiH objavila je u ponedjeljak navečer na Facebooku da je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov razgovarao s Dodikom.
Slična osjećanja opreza pojavila su se i na Kosovu, koje je steklo nezavisnost od Srbije 2008. godine.
Kampanja NATO bombardiranja 1999. godine protiv jugoslovenskih i srpskih snaga dovela je do kraja etničkog čišćenja Albanaca na Kosovu i razlog je zašto Srbija odbija da se ikada pridruži alijansi.
Više od 100 zemalja, uključujući SAD, priznalo je Kosovo, ali Srbija i njene saveznice Rusija i Kina odbijaju to učiniti. Kosovo još uvek nije članica UN, jer Rusija može iskoristiti veto u Vijeću sigurnosti.
Kosovski ministar odbrane je u nedjelju zatražio od SAD stalnu vojnu bazu u zemlji i brže članstvo u NATO-u.
"Bosna, otvorena ranjivost"
Reuf Bajrović, kopredsjedavajući organizacije američko-evropskog saveza, rekao je za Al Jazeeru da će "Putinovi opunomoćenici na Balkanu vrlo pažljivo pratiti agresiju na Ukrajinu zbog implikacija".
“Naime, brza Putinova pobjeda će ohrabriti njegove zastupnike da pokušaju upotrijebiti nasilje za postizanje svojih političkih ciljeva. To je posebno tačno u slučaju Milorada Dodika i [lidera HDZ-a bosanskih Hrvata] Dragana Čovića – Putinovih ključnih saveznika u Bosni”.
Kriza se već raspliće u BiH od oktobra kada je secesionistički lider Dodik najavio da će se entitet Republika Srpska, predvođen Srbima, povući iz ključnih državnih institucija i formirati svoje zasebne institucije, uključujući srpsku vojsku.
Taj potez predstavlja kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, potpisanog u decembru 1995. godine, kojim je formalno okončan rat sa susjednim zemljama Hrvatskom i Srbijom.
Visoki predstavnik Christian Schmidt, koji nadgleda implementaciju mirovnih sporazuma, opisao je te poteze kao "ravne secesiji".
Dodik godinama prijeti razbijanjem BiH, govoreći da se Rs teritorijalno ujedinjuje sa Srbima, te da bi to bio "konačni okvir".
Čović, sa svoje strane, i drugi nacionalistički hrvatski lideri godinama se zalažu za izborne reforme za koje analitičari kažu da bi rezultirali de facto trećim hrvatskim entitetom i "dodatno učvršćivali etnoteritorijalnu oligarhiju u zemlji".
Kurt Bassuener, viši stručni saradnik Vijeća za politiku demokratizacije, think-tanka sa sjedištem u Berlinu, rekao je za Al Jazeeru da postoji “stvarni potencijal da Rusi pokušaju aktivirati svoje partnere Dodika, [predsjednika Srbije Aleksandra] Vučića i ne zaboravimo Čovića.
„[Rusija] je također bila za ono što je [Čović] pokušavao da izvuče, ali Dodik je njihov najvredniji igrač na Balkanu“.
'Sigurnosni jaz na djelu'
U objavi na Facebooku u nedjelju, ruska ambasada u Bosni optužila je Vašington da "ometa dijalogu unutar Bosne i Hercegovine, sukobljavajući konstitutivne narode jedni protiv drugih i protiveći se ukidanju anahronog stranog protektorata kojeg predstavlja Ured visokog predstavnika".
Rusija je bila u sukobu s međunarodnom zajednicom oko imenovanja Schmidta za novog visokog predstavnika BiH i pokušavala je u potpunosti zatvoriti ured koji podržava UN.
„[Rusija] strahuje da će ojačana verzija institucije ponovo zauzeti svoju ulogu u zaštiti suvereniteta Bosne i Hercegovine i podržavanju ustavnih reformi koje su Bosni potrebne za pristupanje EU i NATO-u“, napisala je viši politički kolega Majda Ruge u analizi za Evropsko vijeće za vanjske poslove.
Bassuener je za Al Jazeeru rekao da je “Bosna bila otvorena ranjivost jako dugo vremena i da je Zapad u potpunosti u svojoj moći da je učini manje ranjivom”.
Dok je nova grupa pojačanja EUFOR-a pozitivan korak koji mnogi već dugo pozivaju, NATO snage također moraju slijediti, rekao je Bassuener; Potrebno je 5.000 vojnika za ispunjavanje mandata u sastavu brigade.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija trebalo bi da razmotri situaciju u BiH u novembru i glasa o godišnjem produženju EUFOR-a.
“U sadašnjim okolnostima, može se prilično garantirati ruski veto u novembru na produženje EUFOR-a. Sigurnosni jaz se počinje dešavati”, rekao je Bassuener.
'Historijska prilika'
Kako napetost raste na zapadnom Balkanu, neki su uočili prilike za promjene.
Savjetodavno vijeće za Bosnu i Hercegovinu sa sjedištem u Vašingtonu napomenulo je na Twitteru u nedjelju da kriza u Ukrajini predstavlja “jedinstvenu priliku za BiH da zada odlučujući udarac separatistima u toj državi koje podržava Putin”.
Vijeće je predložilo „izolaciju i uništavanje struktura koje su produžena ruka Kremlja".
„Zašto čekati da Kremlj iskoristi njihove strukture na Balkanu kao polugu protiv Evrope?“ rekla je za Al Jazeeru Ajla Delkić, predsjednica Savjetodavnog vijeća.
“Moramo preventivno ukinuti Putinovu sposobnost da projicira moć i popravi greške napravljene 1990-ih koje su dozvolile lošim akterima da koriste silu da podijele teritoriju i počine genocid”.
Bassuener je stava da sada postoji potencijal za velike promjene jer mnoge dugotrajne politike "opadaju".
„Brzina evolucije politike na demokratskom Zapadu u proteklih [nekoliko] dana je zaista nevjerovatna… Nema sumnje da je odlazak od mjesta gdje smo bili do mjesta gdje jesmo prilično veliki korak – sa sankcijama, s njemačkom spremnom da pošalje oružje, sa svim tim.
Mislim da je potencijal da se osigura balkanski front veoma visok… Sada je vreme da se razvije strategija“, rekao je on.
Bajrović se složio da Bosna sada „ima šansu da se oslobodi uticaja Rusije i napravi konačni korak ka članstvu u NATO-u.
“Lokalni pro-NATO akteri moraju učiniti sve što je u njihovoj moći da ispune kriterije, ali Zapad mora pomoći pro-NATO snagama u BiH da poraze protivljenje članstvu u Bosni”, rekao je Bajrović.
“Ovo je historijska prilika za obje strane”.
(Tekst je izvorno objavljen na portalu TV kuće Al Jazeera)
