ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Politika/Analiza
Analiza

Vojni rok se polako ali sigurno vraća u brojne evropske zemlje

U Rumuniji— koja je prije nekoliko godina odbila ponovno uvođenje vojnog roka — Ministarstvo obrane predstavilo je ovaj mjesec nacrt zakona koji bi prisilio državljane koji žive u inostranstvu da se vrate kući u roku od 15 dana radi služenja vojnog roka u slučaju vanrednog stanja ili rata.

Piše: David Hutt


“Svaki Francuz je vojnik i dužan je braniti naciju,” navodi se u  Jourdanovom  zakonu  iz 1798. godine, koji je pionirski propis koncepta opće vojne službe.

Gotovo dva stoljeća kasnije, francuski predsjednik Jacques Chirac konačno je masovno ukinuo opću regrutaciju, zamijenivši je "Danom obrane i građanstva", danom za mlade da jednom godišnje uče o republikanskim vrijednostima.

Ukidanje služenja vojnog roka 1997. godine nije bilo univerzalno popularano u Francuskoj. Za neke je to bila uvreda prošlosti. Za druge, priznanje pada važnosti zemlje u svjetskim odnosima.

Ali ostatak Europe je slijedio taj primjer. Širom kontinenta vojni rok je bio na izmaku na prijelazu  20. i 21 stoljeća.

Kreatori politika željeli su da njihove vojske imaju samo profesionalce. Bez sukoba zapadno od Balkana u gotovo pola stoljeća, velike vojske od potencijalno stotina hiljada rezervista činile su se ne samo zastarjelim, već i skupima.

Britanija je 1963. ukinula vojni rok - Belgija je to učinila 1992. godine. Između 2004. i 2011. godine veliki dio Europe ukinuo je vojnu obavezu. Samo Danska, Estonija, Finska, Kipar, Grčka, Austrija i Švicarska nikad nisu odustale od vojnog roka. Neka su pravila ipak ublažena. Beč je 2006. godine skratio vojni rok na samo šest mjeseci.

Ruska aneksija Krima 2014. godine bila je prvi šok koji je potaknuo nekoliko europskih vlada da preispitaju svoje odluke. Ukrajina je vratila regrutaciju  2014., što joj je omogućilo da skupi ogromnu vojsku profesionalaca i rezervista u sadašnjem ratu s Rusijom.

Litvanija je vojni rok djelimično ponovo uvela 2015. godine (nakon što ga je ukinula 2008.), a Norveška je postala prva europska država koja je uvela obvezni vojni rok za žene. Dvije godine kasnije, Švedska je ponovno nametnula regrutiranje.

Litvansko ministarstvo obrane pokrenulo je studiju o općem vojnom roku u januaru ove godine, prije ruske invazije na Ukrajinu sljedećeg mjeseca. Ruski napad na Ukrajinu izazvao je još jedno preispitivanje.

Latvija je prva djelovala. Početkom jula, njeno je ministarstvo obrane objavilo da će muškarci u dobi od 18 do 27 godina morati odslužiti jedanaest mjeseci vojnog roka. Očekuje se da će nacrt zakona, koji mora proći parlament, biti predstavljen sljedeće godine.

"[Stanovništvo] Latvije mora shvatiti da kako bismo preživjeli jednostavno moramo povećati udio [stanovništva] koje je prošlo vojnu obuku i spremno se uključiti u borbu. To bi trebalo smanjiti rizik da Rusija napadne Latviju po svojoj volji," rekao je Artis Pabriks, ministar obrane.

Druge zemlje mogu slijediti. U aprilu je nizozemsko ministarstvo obrane navodno započelo studiju o uvođenju regrutacije u skandinavskom stilu zbog zabrinutosti da je četvrtina vojnih pozicija trenutno nepopunjena. Poljska je u martu uvela novi sistem "plaćenog dobrovoljnog općeg vojnog roka".

 U Rumuniji— koja je prije nekoliko godina odbila ponovno uvođenje vojnog roka — Ministarstvo obrane predstavilo je ovaj mjesec nacrt zakona koji bi prisilio državljane koji žive u inostranstvu  da se vrate kući u roku od 15 dana radi služenja vojnog roka u slučaju vanrednog stanja ili rata.

Nisu svi slijedili primjer. António Costa, portugalski premijer, odbacio je povratak obveznog vojnog roka. Nema previše rasprava ni u Španjolskoj, Italiji i Belgiji. Istraživanje koje je ove godine provela belgijska publikacija La Dernière Heure pokazalo je da 60% ispitanika ne bi bilo spremno uzeti oružje i boriti se za zemlju.

U Njemačkoj, gdje je regrutiranje obustavljeno 2011., političari iz cijelog spektra sugeriraju da bi se trebalo vratiti. Carsten Linnemann, zamjenik čelnika konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU), sada opozicione stranke, rekao je u martu da bi ponovno uvođenje vojnog roka moglo "učiniti dobro" za društvo. Wolfgang Hellmich, zastupnik Socijaldemokrata lijevog centra (SPD), vladajuće stranke, pozvao je na "hitnu" raspravu.

"Neki političari zahtijevaju opću društvenu društvenu službu od jedne godine za sve muškarce i žene, što bi značilo da bi služenje vojnog roka bila jedna od opcija", objasnio je Joachim Krause, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Kielu.

"Međutim, unutar vojnih krugova ne postoji jasna granica", dodao je. “S jedne strane, postoje pristaše nacrta koji tvrde da Njemačkoj treba više trupa. S druge strane, postoje oni koji tvrde da regrutirani vojnici više nisu u stanju nositi se sa složenim tehnologijama modernog ratovanja.”

Osim patriotizma, nacionalnog jedinstva i (u zemljama poput Francuske) pronalaženja posla za nezaposlene mlade, zabrinutost je jesu li Europljani spremni suočiti se s novim opasnostima.

Između 1999. i 2021. godine kombinirana obrambena potrošnja EU-a porasla je za samo 20 %, prema izvještaju  Europske agencije za obranu. To se može uporediti s povećanjem od 66 % u SAD-u, 292 % u Rusiji i 592 % u Kini u istom razdoblju.

Za zemlje u blizini Rusije prijetnja koju predstavlja Moskva je opipljivija. Ipak, širom  Europe vojske se bore s popunjavanjem osoblja. Na primjer, nizozemska vojska trenutno ima oko 9000 slobodnih radnih mjesta, oko četvrtine ukupnog broja radnih mjesta, navode tamošnji mediji.

Međutim, „ono što sadašnjost razlikuje od Hladnog rata je to što zemljama ne trebaju im ogromne pješadije. Problem je kako ih odabrati,” rekla je Elisabeth Braw, viša naučna saradnica u think-tanku Royal United Services Institute.

Bilo je "vrlo malo razmišljanja u Ujedinjenom Kraljevstvu o utjecaju rata u Ukrajini na ideje o vojnom roku, iako je to trebalo potaknuti takvu raspravu", rekao je Sir Hew Strachan, vojni historičar i profesor međunarodne odnose na Univerzitetu St Andrews.

Strachan je 2020. godine objavio izvještaj koje je naručilo britansko Ministarstvo obrane o odnosu vojske i javnosti.

“Reakcija medija na moj izvještaj bila je staviti današnju nacionalnu službu u kontekst vojne službe nakon 1945. godine i evocirati slike nevoljkih regruta koji izvode vježbe pod vodstvom narednika koji ih maltretiraju . To nije ono što sam predlagao u izvještaju”, rekao je za Euronews.

Gotovo sve vojne službe koje su ponovno uvedene početkom 2010-ih naginju prema volontiranju. Većina, doista, nije univerzalna na isti način na koji je bila - i postoji rasprava o tome jesu li "obvezne" ili ne.

Sistem ponovno uveden 2017. godine u Švedskoj nije bio isti kao onaj koji je ukinut sedam godina ranije, kaže Alma Persson, vanredna profesorica na švedskom Univerzitetu Linköping.

“Nova verzija je i za muškarce i za žene, a pokušava se zadržati naglasak na ličnoj motivaciji i volonterizmu, iako je doista obavezna”, dodala je.

To je "paradoks" "dobrovoljne dužnosti", navodi Perssonu. U Švedskoj se godišnje pozove oko 4000 regruta, nakon smanjivanja nešto većeg fonda, od kojih većina dobrovoljno služi godinu dana. Ali to je mali postotak od ukupnog broja ljudi u dobi za služenje vojnog roka.

Slično je i u Norveškoj. Od desetaka hiljada pozvanih svake godine na prijemni ispit, samo nekoliko hiljada bude primljeno u službu. Prema jednoj procjeni, samo 15 % onih koji su u dobi za služenje vojnog roka bude primljeno.

Većina zemalja koje razmišljaju o ponovnom uvođenju vojnog roka slijede ovaj “skandinavski model”.

Novi sistem uveden u Poljskoj u martu također je dobrovoljan — i plaćen. Oni koji se prijave primat će mjesečnu platu od gotovo 1000 eura, a zatim se mogu pridružiti profesionalnoj vojsci nakon jednogodišnje obuke s punim radnim vremenom. Kao takvi, regruti ne idu na puno radno vrijeme u profesionalnu vojsku, niti postaju honorarni rezervisti.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.

Vojni rok se polako ali sigurno vraća u brojne evropske zemlje | Politički.ba