Vojni rok se polako ali sigurno vraća u brojne evropske zemlje

Piše: David Hutt

“Svaki Francuz je vojnik i dužan je braniti naciju,” navodi se u  Jourdanovom  zakonu  iz 1798. godine, koji je pionirski propis koncepta opće vojne službe.

Gotovo dva stoljeća kasnije, francuski predsjednik Jacques Chirac konačno je masovno ukinuo opću regrutaciju, zamijenivši je "Danom obrane i građanstva", danom za mlade da jednom godišnje uče o republikanskim vrijednostima.

Ukidanje služenja vojnog roka 1997. godine nije bilo univerzalno popularano u Francuskoj. Za neke je to bila uvreda prošlosti. Za druge, priznanje pada važnosti zemlje u svjetskim odnosima.

Ali ostatak Europe je slijedio taj primjer. Širom kontinenta vojni rok je bio na izmaku na prijelazu  20. i 21 stoljeća.

Kreatori politika željeli su da njihove vojske imaju samo profesionalce. Bez sukoba zapadno od Balkana u gotovo pola stoljeća, velike vojske od potencijalno stotina hiljada rezervista činile su se ne samo zastarjelim, već i skupima.

Britanija je 1963. ukinula vojni rok - Belgija je to učinila 1992. godine. Između 2004. i 2011. godine veliki dio Europe ukinuo je vojnu obavezu. Samo Danska, Estonija, Finska, Kipar, Grčka, Austrija i Švicarska nikad nisu odustale od vojnog roka. Neka su pravila ipak ublažena. Beč je 2006. godine skratio vojni rok na samo šest mjeseci.

Ruska aneksija Krima 2014. godine bila je prvi šok koji je potaknuo nekoliko europskih vlada da preispitaju svoje odluke. Ukrajina je vratila regrutaciju  2014., što joj je omogućilo da skupi ogromnu vojsku profesionalaca i rezervista u sadašnjem ratu s Rusijom.

Litvanija je vojni rok djelimično ponovo uvela 2015. godine (nakon što ga je ukinula 2008.), a Norveška je postala prva europska država koja je uvela obvezni vojni rok za žene. Dvije godine kasnije, Švedska je ponovno nametnula regrutiranje.

Litvansko ministarstvo obrane pokrenulo je studiju o općem vojnom roku u januaru ove godine, prije ruske invazije na Ukrajinu sljedećeg mjeseca. Ruski napad na Ukrajinu izazvao je još jedno preispitivanje.

Latvija je prva djelovala. Početkom jula, njeno je ministarstvo obrane objavilo da će muškarci u dobi od 18 do 27 godina morati odslužiti jedanaest mjeseci vojnog roka. Očekuje se da će nacrt zakona, koji mora proći parlament, biti predstavljen sljedeće godine.

"[Stanovništvo] Latvije mora shvatiti da kako bismo preživjeli jednostavno moramo povećati udio [stanovništva] koje je prošlo vojnu obuku i spremno se uključiti u borbu. To bi trebalo smanjiti rizik da Rusija napadne Latviju po svojoj volji," rekao je Artis Pabriks, ministar obrane.

Druge zemlje mogu slijediti. U aprilu je nizozemsko ministarstvo obrane navodno započelo studiju o uvođenju regrutacije u skandinavskom stilu zbog zabrinutosti da je četvrtina vojnih pozicija trenutno nepopunjena. Poljska je u martu uvela novi sistem "plaćenog dobrovoljnog općeg vojnog roka".

 U Rumuniji— koja je prije nekoliko godina odbila ponovno uvođenje vojnog roka — Ministarstvo obrane predstavilo je ovaj mjesec nacrt zakona koji bi prisilio državljane koji žive u inostranstvu  da se vrate kući u roku od 15 dana radi služenja vojnog roka u slučaju vanrednog stanja ili rata.

Nisu svi slijedili primjer. António Costa, portugalski premijer, odbacio je povratak obveznog vojnog roka. Nema previše rasprava ni u Španjolskoj, Italiji i Belgiji. Istraživanje koje je ove godine provela belgijska publikacija La Dernière Heure pokazalo je da 60% ispitanika ne bi bilo spremno uzeti oružje i boriti se za zemlju.

U Njemačkoj, gdje je regrutiranje obustavljeno 2011., političari iz cijelog spektra sugeriraju da bi se trebalo vratiti. Carsten Linnemann, zamjenik čelnika konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU), sada opozicione stranke, rekao je u martu da bi ponovno uvođenje vojnog roka moglo "učiniti dobro" za društvo. Wolfgang Hellmich, zastupnik Socijaldemokrata lijevog centra (SPD), vladajuće stranke, pozvao je na "hitnu" raspravu.