ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Politika/Analiza
Analiza

Ukrajina između dvije vatre: Lekcije za Bosnu i Hercegovinu

politicki.ba

SAD podižu uzbunu sa saveznicima u Evropskoj uniji da Rusija možda razmišlja o potencijalnoj invaziji na Ukrajinu dok rastu tenzije između Moskve i Unije oko migranata i opskrbe energijom.

Piše: Faris Marukić


Došlo je vrijeme za konsolidaciju u Evropskoj uniji u odnosu na Ukrajinu. Nedavna upotreba drona Bayraktar od strane ukrajinskih oružanih snaga, tačnije zvanični i novinarski komentari o njemu, potiču nas da analiziramo stvarnu pozicija EU, posebno Njemačke u situaciji nove ruske prijetnje koja se nadvila nad Ukrajinom.

Ovo je posebno značajno nakon nasilnog gušenja glasa opozicije u Bjelorusiji, gdje je Unija mirno posmatrala dešavanja. Isprazna retorika samo je potakla vlast da se radikalno obračuna sa različitim grupama i pojedincima.

Zapadni Balkan, s druge strane, dobio je malo konkretniju ponudu tzv. dječjeg stola na zabavi, kroz projekat Otvoreni Balkan. Ponuđeno nam je da se igramo Evropske unije, dok tamo, u pravoj zajednici,  sjede „ozbiljni igrači“. Taj plan trebao je da nas odvoji, bar na neko vrijeme, od ideje pridruživanja. Na to ne treba pristajati. Trebaju nam konkretniji potezi, a ne projekit koji mirišu na neke velikodržavne ideje.  Možda to i nije potpuno tako, ali treba razumjeti strah u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, te ponuditi brojna pojašnjena.

Koliko projekat za zapadni Balkan izgledao neozbiljan, nedostatak jasne podrške Ukrajini odzvanja hodnicima evropskih institucija. Ovoj zemlji, kroz programe finansijske podrške vojsci, programe obuke i naoružavanja bez skrivanja pomažu Velika Britanija, SAD i Turska. 

Ministarstvo odbrane Velike Britanije raspravlja o prodaji morskih projektila zemlja-zemlja Brimstone koje je dizajnirao MBDA UK, a koje mogu istovremeno gađati više ciljeva i koje bi bile raspoređene na brodovima koje ukrajinska mornarica ima u službi. Ukrajinska mornarica već u svom sastavu ima turske dronove Bayraktar TB-2.


Ova činjenica logično gura na širi zaključak, naime, da je informacijska strategija službenog Brisela u odnosu na rat u Donbasu prvenstveno da se što brže i jasnije oglasi neutralnost. Drugim riječima, EU  u informacijskom ratu protiv Ukrajine dokazuje samo svoju nevinost („mi nismo tu“).

U Evropi je Francuska uglavnom šutjela pred pozivima ukrajinskog predsjednika Zelenskog za uključivanje u EU. Emmanuel Macron se nada uspostavi dijaloga s Moskvom, posebno nakon 'krize podmornica', koju su u Parizu shvatili kao dodatni dokaz da Francuska treba nezavisan kurs od SAD-a. Nadalje, njemačka kancelarka Merkel i predsjednik Macron nisu prisustvovali krimskoj platformi, na frustraciju ukrajinskog vodstva. Istini za volju, ni Vašington nije poslao ohrabrujuće poruke Kijevu po pitanju članstva u Sjevernoatlantskom paktu.

SAD podižu uzbunu sa saveznicima u Evropskoj uniji da Rusija možda razmišlja o potencijalnoj invaziji na Ukrajinu dok rastu tenzije između Moskve i Unije oko migranata i opskrbe energijom.

S obzirom na to da Vašington pomno prati gomilanje ruskih snaga u blizini ukrajinske granice, američki zvaničnici su obavijestili kolege iz EU o njihovoj zabrinutosti zbog moguće vojne operacije. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov u petak je odbacio izvještaj kao "prazne i neosnovane napore da se zaoštre tenzije".


Ukrajini ne trebala retorička podrška, posebno nakon iskustava iz 2014. godine. Sada, kada je podrška ulaska u NATO i EU među tamošnjim stanovništvom na historijskom vrhuncu, potrebno je učiniti mnogo više. Ukrajinci ne žele biti tampon-zemlja između velikih sila, a podrška Zapadu neće trajati vječno. EU je ostavila Ukrajinu u "čekaonici, na vječno čekanje" rekao je predsjednik Zelenski i mora spriječiti da Kijev postane sve više frustriran. Obećanja EU možda više nisu konstruktivna, a njena pregovaračka moć u vezi s Ukrajinom je na izmaku. Ekonomska pomoć EU Ukrajini je značajna: više od 15 milijardi eura u grantovima i zajmovima, ali i više od 205 miliona eura za investicije od 2014. godine, preferencijalni pristup jedinstvenom tržištu i 980 miliona eura za pomoć u borbi protiv pandemije Covid-19. Međutim, takva podrška sama po sebi nije dovoljna da potakne Kijev na dalje skupe reforme, ako izostane konkretna politička podrška.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.