Piše: Adem Džaferović
U parlamentarnu proceduru Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH prije dvije sedmice po hitnom postupku upućene su izmjene Zakona o akcizama, kojim bi se privremeno ukinula naplata akciza na gorivo. Izmjene zakona predložio je Klub SDP-a BiH, a na kreiranju zakona radio je makroekonomski stručnjak Faruk Hadžić.
On cijeni da bi se privremenom suspenzijom naplate akciza na gorivo ublažio inflatorni udar na građane koji traje već nekoliko mjeseci, s obzirom da cijene goriva na tržištu imaju direktan utjecaj na cijene drugih proizvoda i usluga. Od onih koje zovemo osnovnim životnim namirnicama, pa do usluga prevoza putnika. Ovakva jedna intervencija na zakon naročito bi mogla dobiti na značaju u narednim danima, zbog rasta cijena goriva na svjetskom tržištu, a sve zbog rata u Ukrajini.
Poskupljenja ne čekaju sporu vlast
Koliko su realne šanse da ovakav jedan zakon bude usvojen teško je prognozirati, s obzirom na različite stavove parlamentarnih stranaka. Iako ćete u javnim istupima političara redovno čuti kako se oni bore za građane, i kako je to svrha njihovog djelovanja, praksa nam godinama pokazuje sasvim suprotno. Kada su god u proceduru upućeni zakoni koji bi išli u korist privrednika, građana, ili koji bi imali za cilj smanjenje ogromnih primanja političara, takvi zakoni nisu mogli dobiti podršku većine parlamentaraca, tako da sva priča oko njihovog zalaganja za građane, jasno je, davno je pala u vodu.
Iako su opozicione stranke iz oba entiteta iskazale apsolutnu podršku predloženom zakonu kojim bi se suspendovala naplata akciza na gorivo, sudbina ovog zakona ovisit će o strankama koje imaju vlast na državnom nivou, s obzirom da imaju i najviše zastupnika u Parlamentu. A upravo HDZ BiH i SDA, koje čine državnu vlast, nisu baš toliko zagrijane za predloženi zakon iako tvrde da bi podržali ukidanje akciza na gorivo.
Naime, dvije pomenute stranke kao izgovor nude tezu da ovake zakone treba predlagati Vijeće ministara BiH. Tačno je da je to prvobitno posao Vijeća ministara, ali ovaj saziv se do sada nije pokazao kao organ koji ide ispred drugih i koji ima spremna rješanja za sve krizne situacije koje mogu i koje zadese građane ove zemlje. Da se pokazao kao organ kojem se vjeruje u ove tri godine mandata, makroekonomski stručnjak Faruk Hadžić ne bi imao potrebu kreirati ovakav zakon, već bi to davno uradilo Vijeće ministara. Dok mi dočekamo da se državna vlast probudi iz zimskog sna, vjerovatno će do nas već stići nove cijene goriva, a samim time i novi valovi poskupljenja.
Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da su pojedini mediji predloženi zakon o privremenom ukidanju akciza iskoristili da unesu zabunu među građane, ali i državne zastupnike koji možda toliko ne poznaju ovu materiju.
Naime, pojedini mediji su prethodnih dana širili tezu kako je ukidanje akcize na gorivo opasnije nego što se misli. Tako se u navedenim tekstovima veoma neoprezno i neodgovorno tvrdi “da se u ovom slučaju vrlo vjerovatno radi o ukidanju namjenske akcize od 25 feninga koja služi za izgradnju putne infrastrukture u Bosni i Hercegovini”. Navodi se i to kako “postoji opasnost da će određene mjere puno više služiti politici nego građanima”.
Da su činjenice potpuno drugačije i da politici mogu služiti upravo neoprezno napisani tekstovi, pojasnit ćemo u nastavku.
Šta je akciza i gdje novac završava?
Za naftne derivate, akciza se plaća po litru, i to na:
a) dizel-gorivo i ostala gasna ulja 0,30 KM;
b) petrolej (kerozin) 0,30 KM;
c) motorni benzin – bezolovni 0,35 KM;
