U srijedu važan sastanak BiH i EU. Trese se gora...

Piše: Sead Numanović

Ako je suditi po programu, 5. sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije sa Bosnom i Hercegovinom neće donijeti ništa spektakularno.

Sastanak u srijedu 19. jula trajat će sat vremena.

"Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje će razmotriti stanje odnosa između EU i Bosne i Hercegovine u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja, posebno pretpristupnog procesa u svjetlu Izvještaja Komisije za 2022. godinu, s fokusom na političke kriterije, ekonomske kriterije, 'acquis' (pravne norme Unije op.p.) i pretpristupnu pomoć.

Učesnici će također razmotriti stanje implementacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Također će biti razmijenjena mišljenja o nedavnim dešavanjima na zapadnom Balkanu", objavljeno je na stranici Evropskog vijeća i Vijeća Evropske unije.

Zadnji sastanak u ovom formatu u Briselu je održan prije dvije godine.

Situacija danas nije bitno drugačija.

Tada su evropski zvaničnici upozoravali na blokade koje je vodio Milorad Dodik. Politički lider bosanskih Srba krenuo je tada u stvaranje vlastite vojske, uprave za indirektno oporezivanje, visokog sudskog i tužilačkog vijeća...

Danas je on nekoliko koraka dalje s odlukama da ne priznaje Ustavni sud BiH i odluke visokog predstavnika.

Umeđuvremenu, održani su opći izbori i BiH je dobila status kandidata za članstvo u EU.

Iz EU su odmah pozdravili brzo formiranje vlasti na državnom nivou, a potom i čestitali na uspostavi federalnih vlasti.

Status kandidata za članstvo u Uniji, kako je objašnjeno iz Brisela pred kraj prošle godine, bio je "nagrada građanima Bosne i Hercegovine". Slična formulacija data je i kada su, par mjeseci prije, Ukrajina i Moldavija dobile isti status.

Sada Evropska komisija priprema Izvještaj o napretku BiH. Taj dokument tradicionalno se objavljuje u oktobru svake godine.

Teško da će se i na sastanku u srijedu, kao i u tom izvještaju, moći napisati da je BiH napredovala.

Pogotovo ne u poređenju sa Ukrajinom, pa i Moldavijom.

Iako je suočena sa posvemašnjom agresijom Rusije, Ukrajina postepeno napreduje i na svom evropskom putu. Usvajaju se zakoni, primjenjuju pravne stječevine ('acquis') Unije... Ukrajinci se nadaju da bi brzo po kraju rata mogli ući u EU.

Njihove nade pospješuju i najave da će Evropska komisija preporučiti Evropskom vijeću, vrhovnom organu EU u kojem sjede šefovi država ili vlada 27 članica Unije, da odobri početak pregovora sa Ukrajinom. Nakon toga počinje "screening" - češljanje 35 poglavlja o pristupanju. Kao i u svim drugim slučajevima, posebno se pažljivo prate aktivnosti i stanje u oblasti vladavine prava.

Slično je i sa Moldavijom.

Iako je politički nestabilna, slično BiH, ta država nema kontrolu nad dijelom teritorije uz granicu s Ukrajinom poznatom kao Transnistrija ili Pridnjestrovlje. Taj teritorij proglasio je otcjepljenje i na svom tlu ima 1.200 vojnika odanih Rusiji.

Moldavija je suočena sa sistemskim udarima Rusije i njenih snaga koje su jake u toj državi. No, vlasti te zemlje snažno se bore protiv destabilizacije. I uživaju značajnu pomoć Zapada. To uključuje i aktivirani sankcioni mehanizam Evropske unije koji je otvoren početkom ove godine i već ima kažnjenih pojedinaca.

U odnosu na BiH, to je iskorak. Sankcioni mehanizam EU za našu zemlju postoji već skoro 15 godina. Na listi se ne nalazi niko!

S druge strane, za razliku od Moldavije, Bosna i Hercegovina nema teritorij koji je proglasio nezavisnost. Još uvijek!

Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije sa Bosnom i Hercegovinom, stoga, u srijedu će moći konstatitrati da nema značajnijeg iskoraka na evropskom putu naše zemlje.

Vlast jeste relativno brzo formirana. Novo Vijeće ministara uspjelo je "raskrčiti" zaostatke iz prošlog saziva usvojivši nekih 500 tačaka. I onda se stalo. Opet ponajviše zbog blokada Dodika i njegovog SNSD-a.

I zbog toga, ali i "minulog rada" Dodik se suočava sa oštrijim reakcijama iz Evropske unije.

Medijski navodi da se unutar 27 država vode konsultacije o aktiviranju različitih sankcionih mehanizama kako bloka, tako i pojedinačnih država, sve više dobijaju na težini.

Ipak, teško je vjerovati da će se unutar Unije postići konsenzus i Milorad Dodik konačno naći na "crnoj listi" EU. Iako to snažno zagovaraju Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija, koje nisu u EU, ali i sve glasnije Njemačka, koja je jedna od ključnih država Unije. Ona predvodi grupaciju od nekih 20 država EU koje traže uvođenje sankcija Dodiku i njegovim sljedbenicima.

Protiv je Mađarska.

Ova država se naglašeno angažirala kako bi pokazala da je njen koncept - "dijalog, a ne kazne", djelotvorniji. Ona se sve više uključuje u "medijacije". Tako je Viktor Orban, tokom nedavne posjete Srbiji, apelirao na Aleksandra Vučića, šefa te države, da se iz zatvora puste oteti policajci sa Kosova. To se i desilo.

Potom je Piter Szijjarto, ministar vanjskih poslova Mađarske, posjetio Milorada Dodika. "Dogovoreno" je da se "deblokira" Berlinski proces i ratificiraju dva, od tri dokumenta. "Deblokira" zato što je politički lider bosanskih Srba već davno ranije saopćio da mu nije sporno da BiH prihvati priznavanje diploma i prijem deficitarnih radnika iz regiona, ali da neće dopustiti da građani zapadnog Balkana teritorijom šest država (uključujući i Kosovo) putuju samo s ličnim kartama.

A uvođenje sankcija EU može se desiti samo ako postoji konsenzus svih 27 država članica. Za sada, Mađarska drži veto jer je to njen vitalni nacionalni interes.

Sastanak, dakle, Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije sa Bosnom i Hercegovinom bit će kratak. Trajat će 60 minuta, kako je u planirano i konstatitrat će se poznato - Dodik (teško da će ga se u zvaničnom dokumentu EU direktno prozvati) će biti označen kao najveći krivac zastoja i zatražit će se od BiH da ispuni 14 prioriteta kao uslov za otvaranje pregovora o članstvu. I loptica ostaviti u posjedu BiH...