Šta hoće Velika Britanija na vojnom planu?

Uspostava čvršćeg savezništva sa SAD i Australijom ima velike odraze i na evropske sigurnosne i vojne planove.

Piše: Faris Marukić

Ministarstvo odbrane Velike Britanije je u martu prošle godine izradilo dokument pod nazivom ‘Defence in a Competitive Age’ u kojem definira prijetnje za Britaniju i njene saveznike, te navodi:

„Integrirani pregled opisuje prijetnju od neprijateljskih država prema Britaniji i njenim saveznicima kao rastuću i diversificiranu - ima mnogo različitih oblika. To uključuje špijunažu, političko uplitanje, sabotaže, atentate i trovanja, miješanje u izbore, dezinformacije, propagandu, cyber napade i krađu intelektualne svojine.“

Evolucija odbrane

Kao rezultat toga, Ministarstvo odbrane je navelo da odbrana Velike Britanije mora evoluirati od one koja je prvenstveno dizajnirana da bude spremna za velike sukobe i rat, do one dizajnirane za trajno globalno angažiranje. Ova evolucija će se vidjeti integracijom nekoliko obrambenih oblasti, uključujući svemir, cyber prostor, pomorstvo, kopno i zrak.

U septembru 2021. godine vlade Velike Britanije, Australije i Sjedinjenih Država objavile su zajedničku izjavu u kojoj su najavile stvaranje novog trilateralnog sigurnosnog partnerstva. Partnerstvo se naziva AUKUS. Navedeni cilj partnerstva je produbljivanje diplomatske, sigurnosne i odbrambene saradnje u indo-pacifičkom regionu.

U zajedničkoj izjavi navodi se da će prva inicijativa ovog novog partnerstva biti podrška Australiji u nabavci podmornica na nuklearni pogon, ali i zajednički rad indo-pacifičkoj regiji, gdje se uspon Kine vidi kao rastuća prijetnja. To je značilo i raskidanje ugovora Australije s Francuskom iz 2016. godine za izgradnju 12 dizelskih električnih podmornica koje bi zamijenile postojeću podmorničku flotu Collins. Prije ovog sporazuma SAD su se obavezale dijeliti ovakvu vrstu osjetljivih podataka samo s Velikom Britanijom, što Australiju stavlja u vrlo privilegiran položaj.

„Sporazum bi dozvolio trima stranama da komuniciraju i razmjenjuju informacije o pomorskom nuklearnom pogonu i dao bi ovlaštenje za razmjenu određenih za javnost ograničenih podataka koji bi mogli biti potrebni tokom trilateralnih diskusija, čime bi se omogućilo pune i efikasne konsultacije.” - navodi se u poruci Bijele kuće Kongresu od 1. decembra 2021.godine.

Australijski ministar odbrane Peter Dutton je objasnio da će sporazum značiti i 18-mjesečno ispitivanje od strane triju zemalja o koracima potrebnim Australiji za nabavku podmornica, uključujući obuku i treninge za "sigurnu i efikasnu izgradnju, rad i podršku podmornicama na nuklearni pogon". Ostaje nejasno hoće li podmornice biti bazirani na postojećim britanskim ili američkim podmornicama ili na potpuno novom dizajnu.

Postavlja se pitanje šta ako dođe do promjene vlade u Velikoj Britaniji i Australiji, ili ako Kongres u SAD-u preuzmu Republikanci.

Trenutno, SAD ima ukupno 68 podmornica na nuklearni pogon, u poređenju s 29 ruskih i 12 kineskih. Velika Britanija posjeduje 11, Francuska 8, a Indija samo jednu podmornicu na nuklearni pogon. Australija tako postaje sedma zemlja s ovom tehnologijom.

Reakcije drugih zemalja

Najveći protivnici ovog sporazuma, iako iz različitih pobuda su Francuska i Kina.

Kina je kritizirala osnivanje AUKUS-a, tvrdeći da bi to narušilo mir i stabilnost stvaranjem utrke u naoružanju u regiji.

Francuska vlada kritizirala je Sjedinjene Države, Australiju i Veliku Britaniju, tvrdeći da je sporazum o razvoju podmornica na nuklearni pogon "ubod u leđa". Sporazum je rezultirao gubitkom ugovora francuske kompanije Naval Group za izgradnju 12 podmornica na konvencionalni pogon za Kraljevsku australsku mornaricu.

Kineski predsjednik Xi Jinping i francuski predsjednik Emmanuel Macron obavili su telefonski nakon najave formaliziranja AUKUS sporazuma. Tokom njihovog telefonskog razgovora, predsjednik Xi je navodno savjetovao svom francuskom kolegi da zadrži autonomiju u vanjskoj politici. Ovaj savjet ukazuje na pojavu dinamike u odnosima velikih sila koja bi mogla značajno utjecati na ulogu Francuske u Indo-Pacifiku.

Indijska vlada nije direktno komentirala osnivanje AUKUS-a, pokušavajući pokazati privid neutralnog odnosa prema novonastaloj realnosti. Međutim, navodi se da je AUKUS bio manje važan za Indiju od postojećeg QUAD sporazuma (kvadrilateralni sigurnosni dijalog (QSD), kolokvijalno Quad ili QUAD, je strateški sigurnosni dijalog između Sjedinjenih Država, Indije, Japana i Australije).

Mnogi vjeruju da je pakt ipak koristan za Indiju i njene indopacifičke partnere, jasno se fokusirajući na Kinu kao prijetnju. AUKUS, kažu zagovornici, proširuje mogućnosti Nju Delhija u suočavanju s Pekingom. Štaviše, pakt otvara drugi prozor mogućnosti za više strateške saradnje između Indije i Francuske. Ipak ne treba zanemariti mogućnosti da će sporazum potaknuti Kinu da uloži dodatna sredstva u osnažen je svoje flote, što je realna i logična posljedica.

S druge strane Filipini i Japan pružili su jasnu podršku.

Toshimitsu Motegi, japanski ministar vanjskih poslova, rekao je tokom razgovora sa svojim australijskim kolegom da njegova vlada pozdravlja stvaranje partnerstva. Vlada Filipina je također navela da vjeruje da će novo partnerstvo pomoći Kraljevskoj australskoj mornarici da uspostavi ravnotežu snaga u regionu.

Postavlja se pitanje gdje je tu Novi Zeland, posebno jer je ova zemlja dio „Five Eyes“ (FVEY) saveza obavještajnih službi anglosfere koji se sastoji od Australije, Kanade, Novog Zelanda, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država.

Jedan od najviših američkih vojnih komandanata odbacio je sugestije da bi se sigurnosno partnerstvo AUKUS uskoro moglo proširiti i na druge saveznike kao što su Novi Zeland ili Japan. Šef Indo-pacifičke komande Sjedinjenih Država (INDOPACOM), admiral John Aquilino, također je izjavio da je odluka Australije da se pridruži trojnoj grupi vođena strahom od brzog vojnog uspona Kine.

Konačan cilj SAD-a i Velike Britanije na Pacifiku

Australija izgleda, treba postati najvažnija strateška ispostava SAD-a na Pacifiku. Vašington smatra da bi pomoć u jačanju vojnih kapaciteta Kambere usporilo zatvaranje jaza u snazi na najvećem okeanu između SAD-a i Kine. Pored toga daje se i podloga osnaženju ekonomske saradnje za koju bi AUKUS bio sigurnosni sloj. Osim što daje novu vjeru lokalnim saveznicima, sporazum će nastojati da popravi američki sistem saradnje koji postoji barem od kraja Drugog svjetskog rata. Dugoročno gledano, jači pacifički savez omogućit će SAD-u da više „sigurnosnih obaveza“ na Pacifiku prenese na svoje saveznike.

Bivši ministar vanjskih poslova Velike Britanije, Dominic Raab, u svojoj posjeti Indiji 2020. godine rekao je: “Ako pogledate Indiju i indo-pacifičku regiju i gledate dugoročnost, to će biti prilike za rast. Nakon Brexita, Britanija je započela angažmane s Indo-Pacifikom, regijom koja čini gotovo polovinu globalne ekonomske proizvodnje.

Velika Britanija traži nova partnerstva i širenje tržišta od svog napuštanja EU, jer ima za cilj da ima značajnu sigurnosnu ulogu u regiji, vođena Washingtonom. Ujedinjeno Kraljevstvo priznaje Kinu kao sistemskog konkurenta i ima za cilj da radi kroz regionalne multilateralne organizacije na suzbijanju širenja kineskog uticaja u indo-pacifičkom području, posebno u Južnom kineskom moru i vodama oko Tajvana. Premijer Džonson je nagovijestio proširenje G7 u G10 pozivanjem tri indo-pacifičke sile - Južnu Koreju, Indiju i Australiju.

Za obje zemlje AUKUS važna je odskočna daska daljnjeg učvršćivanja pozicija u Indijskom i Tihom okeanu, dok specifično za SAD indicira da Evropa prestaje biti najvažniji teatar omjeravanja snaga.