Vojni analitičar Aleksandar Radić ističe da je u trenutnim međunarodnim okolnostima ukidanje Centra najmanja cijena koju Vlada Srbije može da plati da bi pokazala spremnost za saradnju sa zapadom.
Piše: Ivana Petronijević Terzić
Ova odluka, koju bi formalno
trebalo da donese nova vlada nakon formiranja, dolazi nakon sve glasnijih
zahtjeva da se Srbija, zbog ruske invazije na Ukrajinu, uskladi sa evropskom
vanjskom politikom, uvede sankcije Rusiji, ali i prekine saradnju s Rusima u
humanitarnom centru na jugu Srbije.
Iz Vlade Srbije koja je u
tehničkom mandatu nismo, međutim, dobili bilo kakvu zvaničnu informaciju o
Srpsko-ruskom humanitarnom centru (SRHC) . Nismo dobili odgovor na pitanje
kakvi su planovi u vezi s radom Centra, šta bi podrazumijevala promjena
statusa, da li je planirano njegovo ukidanje i hoće li Vlada Srbije odgovoriti
na zahtjeve da rad Centra bude transparentniji. Na naša pitanja nije odgovorilo
ni Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao ni nadležni u SRHC.
SRHC, koji je osnovan 2012.
godine s ciljem da pomaže u slučaju elementarnih nepogoda i vanrednih
situacija, od početka prate kontroverze, kao i optužbe, mahom sa zapada, da je
riječ o prikrivenom ruskom obavještajnom centru i pokušaju da se u Srbiji
uspostavi ruska vojna baza. Uporedo s tim, javljaju se i zahtjevi da SRHC bude
ukinut, koji su zbog rata u Ukrajini ponovo intenzivirani. Posljednje poruke
stigle su iz Evropskog parlamenta (EP) i to u prijedlogu rezolucije o Srbiji, u
kojoj se od naše zemlje traži da prekine "svaku vojnu saradnju s Rusijom,
poput regionalnog humanitarnog centra u Nišu". Slični zahtjevi dolaze i iz
srpske opozicije, ali i pojedinaca u vladajućoj koaliciji.
Zatvaranje SRHC nije obuhvaćeno sankcijama EU prema Rusiji
Evropski zvaničnici već mjesecima upozoravaju Beograd da
Srbija, kao zemlja kandidat, treba da prati vanjsku politiku EU i uvede
sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini. Igor Novaković, direktor istraživanja
Centra za međunarodne i sigurnosne poslove (ISAC fond), kaže za Demostat da zatvaranje
SRHC nije obuhvaćeno paketima sankcija EU prema Rusiji, jer nijedna zemlja
članica nema na svojoj teritoriji instituciju sličnu Centru u Nišu.
"Takav zahtjev, posljedično, u kontekstu odluka
evropskih institucija i ne postoji, iako su se pozivi čuli od pojedinaca u
EP", kaže Novaković. Ali, kako dodaje, zatvaranje ili promjena statusa
Centra bio bi gest dobre volje prema EU, odnosno zapadu.
Novaković kaže i da opcija ukidanja SRHC djeluje izgledno
jer objekt godinama nije funkcionirao onako kako je najavljeno. Ocjenjuje i da
javnost ima malo informacija o radu Centra, kao i da su reakcije na vanredne
događaje u Srbiji često izostajale ili kasnile.
Ukidanje centra
najmanja cijena koju Srbija može da plati
Vojni analitičar Aleksandar Radić
ističe da je u trenutnim međunarodnim okolnostima ukidanje Centra najmanja
cijena koju Vlada Srbije može da plati da bi pokazala spremnost za saradnju sa
zapadom. Ocjenjuje da je SRHC do sada postojao samo forme radi i da Vlada
Srbije nije smela da ga zatvori jer bi to bila provokacija Rusije, ali da nije
mogla ni da ga pusti da zaživi jer bi time naljutila zapadne partnere.
"Centar je sve vrijeme bio u
sjenci tih previranja izmelju Rusije i zapada. Tu i tamo je bilo obuka za
vatrogasce, ali, ironično, avioni ruskog Ministarstva za vanredne situacije
obavili su više letova za gašenje požara pre formiranja Centra nego nakon što
je formiran", podsjeća Radić u izjavi za Demostat.
On odbacuje spekulacije da je
Centar nekakva vojna baza Rusije, navodeći da je vojska formalna organizacija
koja zahtjeva jedinice, koje bi se "neizostavno vidjele". S druge
strane, komentirajući spekulacije da se radi o ruskom obavještajnom centru,
Radić navodi da bi to u teoriji bilo moguće, ali da se takve tvrdnje ne mogu
iznositi paušalno i bez dokaza.
Prema njegovim riječima,
zatvaranje SRHC bio bi realan scenario, pre svega jer Centar godinama nije u
punoj mjeri u funkciji i ne ispunjava osnovni zadatak zbog kojeg je nastao.
Kako objašnjava, prvobitna ideja ruskog ministarstva je bila da Rusija ima bazu pogodnu za vazduhoplove za protupožarna
dejstva u ovom dijelu Evrope, a potom je odlučeno da to bude centar koji će
pomagati Srbiji i regionu u raznim humanitarnim aktivnostima i u pružanju
pomoći civilima.
"Međutim, procjena je da
sigurnosni i politički problem koji je nastao sa Evropskom unijom i zapadom
prevazilazi direktnu korist od aktivnosti Centra i saradnje s Rusijom u tom
kontekstu", kaže Radić.
Špijunsko-propagandni
centar za vođenje hibridnog rata
Jedan od rijetkih funkcionera
vladajuće koalicije koji javno traži zatvaranje Centra je Dragan Šormaz (SNS),
koji za Demostat navodi da do sada nije dobio odgovor izvršnih vlasti na
njegove pozive da se to učini. Šormaz ocjenjuje da je SRHC zapravo ruski
špijunsko-propagandni centar za vođenje hibridnog rata u Srbiji, a svoj stav
opravdava i tvrdnjom da SRHC ne obavlja humanitarne djelatnosti i da se ne
angažira u vanrednim situacijama u Srbiji.
"U Srbiji smo i ovog vikenda
imali poplave, šta su radili, gdje su da pomognu? Čak i ako su pomagali poslije
poplava 2014. godine, kada se ta pomoć uporedi s onom koju smo dobili od EU i
SAD, to je mizerno", rekao je Šormaz, koji inače vjeruje da Srbija mora da
uvede sankcije Rusiji i u potpunosti uskladi vanjsku politiku s politikom EU.
Šormaz smatra da humanitarni
centar u Nišu treba da nastavi da radi, ali da ga razvija Srbija, uz pomoć
zapadnih partnera koji su već pomagali.
"To je jedna odluka vlade,
oni se pakuju i odlaze kući, gdje im je i mesto", zaključuje Šormaz.
Rad Centra
netransparentan
SRHC je početkom godine dobio još
jednu parcelu na korištenje od grada Niša, na kojoj će, prema najavama iz
Centra, biti postavljeni najsavremeniji trenažeri koji će biti dopremljeni iz
Rusije. Parcela se nalazi pored samog objekta, koji je inače smješten blizu
aerodroma "Konstantin Veliki". Najavljeno širenje Centra poklapa se
sa nedavnom izjavom ministra za civilnu zaštitu Rusije da će ta zemlja
nastaviti da razvija objekat u Nišu. Iako smo predstavnike SRHC pitali šta to
zapravo znači i na koji način će se Centar razvijati, kao i da li imaju
informaciju da Vlada Srbije planira promjenu statusa, odgovore nismo dobili.
Nema ni odgovora na pitanja koje aktivnosti je centar obavljao ove godine i
kako komentiraju spekulacije da njihov rad nije transparentan i da služe kao
obavještajna, pa čak i vojna baza Rusije.
Ni ministar unutrašnjih poslova
Aleksandar Vulin nije za Demostat odgovorio kakvi su planovi države za SRHC,
ali je u aprilu, povodom desetogodišnjice postojanja centra, poručio da je
osoblje SRHC pomoglo našoj zemlji tokom poplava, migrantske krize i pandemije
korona virusa, kao i da je Centar opravdao svrhu svog postojanja, iako su mnogi
pokušavali da ga zloupotrebe u političkoj borbi protiv Rusije i Srbije.
Specijalan status i
diplomatski imunitet?
Centar u Nišu od 2014. čeka
diplomatski status, a upravo je taj zahtjev ruske strane doveo do tenzija i
diplomatskih prepucavanja Rusije i SAD o pravoj namjeni SRHC i podgrijao
spekulacije da se zaposleni bave "špijunskim poslovima". Naime, visoki
zvaničnik State Departamenta zadužen za Evropu i Evroaziju Brian Hoyt je 2017.
godine izrazio zabrinutost da bi centar mogao da postane "špijunski"
i da bi Srbija, ako dodjeli diplomatski status, mogla da izgubi kontrolu nad
jednim dijelom svoje teritorije. Rusija je tada odgovorila da su optužbe
apsurdne i u skladu s američkom hladnoratovskom tradicijom. Pa ipak, SRHC do
danas nije dobio specijalan status i imunitet za svoje predstavnike, zbog, kako
su ranije srpski zvaničnici govorili, snažnih pritisaka sa zapada. Nije do
kraja jasno šta bi diplomatski status podrazumevao, ali su mediji spekulirali
da bi se odnosio na imunitet od krivičnih dela za osoblje centra, ali i na
tranzit robe, koja bi bez kontrole prolazila kroz Srbiju.
Sporazum o SRHC se
automatski produžava na pet godina
Srpsko-ruski humanitarni centar
(SRHC) je formiran u aprilu 2012. godine na osnovu Sporazuma između vlada
Srbije i Rusije, koji su u Nišu potpisali tadašnji ministar unutrašnjih poslova
Ivica Dačić i ministar za vanredne situacije Rusije Sergej Šojgu, a koji je
potom ratificiran u parlamentu. Prema odredbama, sporazum se automatski
produžava za po pet godina, ako jedna strana, odnosno Vlada Rusije ili Srbije,
ne obavijesti drugu o svojoj namjeri da ga raskine, i to najmanje šest mjeseci
pre isteka važećeg roka. Ako su odredbe sporazuma poštovane, on je automatski
produžen na još pet godina u aprilu 2022. Za sada nije zvanično poznato da li
je Vlada Srbije obavijestila ruske partnere o namjeri da taj sporazum raskine i
tako promjeni status ili ukine Srpsko-ruski humanitarni centar u Nišu.
(Tekst je izvorno
objavljen na stranici Demostat.rs)