Srbija mijenja status Srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu - puzajuće ukidanje

20.06.2022. 22:01

Piše: Ivana Petronijević Terzić

Ova odluka, koju bi formalno trebalo da donese nova vlada nakon formiranja, dolazi nakon sve glasnijih zahtjeva da se Srbija, zbog ruske invazije na Ukrajinu, uskladi sa evropskom vanjskom politikom, uvede sankcije Rusiji, ali i prekine saradnju s Rusima u humanitarnom centru na jugu Srbije.

Iz Vlade Srbije koja je u tehničkom mandatu nismo, međutim, dobili bilo kakvu zvaničnu informaciju o Srpsko-ruskom humanitarnom centru (SRHC) . Nismo dobili odgovor na pitanje kakvi su planovi u vezi s radom Centra, šta bi podrazumijevala promjena statusa, da li je planirano njegovo ukidanje i hoće li Vlada Srbije odgovoriti na zahtjeve da rad Centra bude transparentniji. Na naša pitanja nije odgovorilo ni Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao ni nadležni u SRHC.

SRHC, koji je osnovan 2012. godine s ciljem da pomaže u slučaju elementarnih nepogoda i vanrednih situacija, od početka prate kontroverze, kao i optužbe, mahom sa zapada, da je riječ o prikrivenom ruskom obavještajnom centru i pokušaju da se u Srbiji uspostavi ruska vojna baza. Uporedo s tim, javljaju se i zahtjevi da SRHC bude ukinut, koji su zbog rata u Ukrajini ponovo intenzivirani. Posljednje poruke stigle su iz Evropskog parlamenta (EP) i to u prijedlogu rezolucije o Srbiji, u kojoj se od naše zemlje traži da prekine "svaku vojnu saradnju s Rusijom, poput regionalnog humanitarnog centra u Nišu". Slični zahtjevi dolaze i iz srpske opozicije, ali i pojedinaca u vladajućoj koaliciji.

Zatvaranje SRHC nije obuhvaćeno sankcijama EU prema Rusiji

Evropski zvaničnici već mjesecima upozoravaju Beograd da Srbija, kao zemlja kandidat, treba da prati vanjsku politiku EU i uvede sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini. Igor Novaković, direktor istraživanja Centra za međunarodne i sigurnosne poslove (ISAC fond), kaže za Demostat da zatvaranje SRHC nije obuhvaćeno paketima sankcija EU prema Rusiji, jer nijedna zemlja članica nema na svojoj teritoriji instituciju sličnu Centru u Nišu.

"Takav zahtjev, posljedično, u kontekstu odluka evropskih institucija i ne postoji, iako su se pozivi čuli od pojedinaca u EP", kaže Novaković. Ali, kako dodaje, zatvaranje ili promjena statusa Centra bio bi gest dobre volje prema EU, odnosno zapadu.

Novaković kaže i da opcija ukidanja SRHC djeluje izgledno jer objekt godinama nije funkcionirao onako kako je najavljeno. Ocjenjuje i da javnost ima malo informacija o radu Centra, kao i da su reakcije na vanredne događaje u Srbiji često izostajale ili kasnile.

Ukidanje centra najmanja cijena koju Srbija može da plati

Vojni analitičar Aleksandar Radić ističe da je u trenutnim međunarodnim okolnostima ukidanje Centra najmanja cijena koju Vlada Srbije može da plati da bi pokazala spremnost za saradnju sa zapadom. Ocjenjuje da je SRHC do sada postojao samo forme radi i da Vlada Srbije nije smela da ga zatvori jer bi to bila provokacija Rusije, ali da nije mogla ni da ga pusti da zaživi jer bi time naljutila zapadne partnere.

"Centar je sve vrijeme bio u sjenci tih previranja izmelju Rusije i zapada. Tu i tamo je bilo obuka za vatrogasce, ali, ironično, avioni ruskog Ministarstva za vanredne situacije obavili su više letova za gašenje požara pre formiranja Centra nego nakon što je formiran", podsjeća Radić u izjavi za Demostat.

On odbacuje spekulacije da je Centar nekakva vojna baza Rusije, navodeći da je vojska formalna organizacija koja zahtjeva jedinice, koje bi se "neizostavno vidjele". S druge strane, komentirajući spekulacije da se radi o ruskom obavještajnom centru, Radić navodi da bi to u teoriji bilo moguće, ali da se takve tvrdnje ne mogu iznositi paušalno i bez dokaza.

Prema njegovim riječima, zatvaranje SRHC bio bi realan scenario, pre svega jer Centar godinama nije u punoj mjeri u funkciji i ne ispunjava osnovni zadatak zbog kojeg je nastao. Kako objašnjava, prvobitna ideja ruskog ministarstva je bila da Rusija ima bazu pogodnu za vazduhoplove za protupožarna dejstva u ovom dijelu Evrope, a potom je odlučeno da to bude centar koji će pomagati Srbiji i regionu u raznim humanitarnim aktivnostima i u pružanju pomoći civilima.

"Međutim, procjena je da sigurnosni i politički problem koji je nastao sa Evropskom unijom i zapadom prevazilazi direktnu korist od aktivnosti Centra i saradnje s Rusijom u tom kontekstu", kaže Radić.

Špijunsko-propagandni centar za vođenje hibridnog rata

Jedan od rijetkih funkcionera vladajuće koalicije koji javno traži zatvaranje Centra je Dragan Šormaz (SNS), koji za Demostat navodi da do sada nije dobio odgovor izvršnih vlasti na njegove pozive da se to učini. Šormaz ocjenjuje da je SRHC zapravo ruski špijunsko-propagandni centar za vođenje hibridnog rata u Srbiji, a svoj stav opravdava i tvrdnjom da SRHC ne obavlja humanitarne djelatnosti i da se ne angažira u vanrednim situacijama u Srbiji.

"U Srbiji smo i ovog vikenda imali poplave, šta su radili, gdje su da pomognu? Čak i ako su pomagali poslije poplava 2014. godine, kada se ta pomoć uporedi s onom koju smo dobili od EU i SAD, to je mizerno", rekao je Šormaz, koji inače vjeruje da Srbija mora da uvede sankcije Rusiji i u potpunosti uskladi vanjsku politiku s politikom EU.

Šormaz smatra da humanitarni centar u Nišu treba da nastavi da radi, ali da ga razvija Srbija, uz pomoć zapadnih partnera koji su već pomagali.

"To je jedna odluka vlade, oni se pakuju i odlaze kući, gdje im je i mesto", zaključuje Šormaz.

Rad Centra netransparentan

SRHC je početkom godine dobio još jednu parcelu na korištenje od grada Niša, na kojoj će, prema najavama iz Centra, biti postavljeni najsavremeniji trenažeri koji će biti dopremljeni iz Rusije. Parcela se nalazi pored samog objekta, koji je inače smješten blizu aerodroma "Konstantin Veliki". Najavljeno širenje Centra poklapa se sa nedavnom izjavom ministra za civilnu zaštitu Rusije da će ta zemlja nastaviti da razvija objekat u Nišu. Iako smo predstavnike SRHC pitali šta to zapravo znači i na koji način će se Centar razvijati, kao i da li imaju informaciju da Vlada Srbije planira promjenu statusa, odgovore nismo dobili. Nema ni odgovora na pitanja koje aktivnosti je centar obavljao ove godine i kako komentiraju spekulacije da njihov rad nije transparentan i da služe kao obavještajna, pa čak i vojna baza Rusije.

Ni ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin nije za Demostat odgovorio kakvi su planovi države za SRHC, ali je u aprilu, povodom desetogodišnjice postojanja centra, poručio da je osoblje SRHC pomoglo našoj zemlji tokom poplava, migrantske krize i pandemije korona virusa, kao i da je Centar opravdao svrhu svog postojanja, iako su mnogi pokušavali da ga zloupotrebe u političkoj borbi protiv Rusije i Srbije.

Specijalan status i diplomatski imunitet?

Centar u Nišu od 2014. čeka diplomatski status, a upravo je taj zahtjev ruske strane doveo do tenzija i diplomatskih prepucavanja Rusije i SAD o pravoj namjeni SRHC i podgrijao spekulacije da se zaposleni bave "špijunskim poslovima". Naime, visoki zvaničnik State Departamenta zadužen za Evropu i Evroaziju Brian Hoyt je 2017. godine izrazio zabrinutost da bi centar mogao da postane "špijunski" i da bi Srbija, ako dodjeli diplomatski status, mogla da izgubi kontrolu nad jednim dijelom svoje teritorije. Rusija je tada odgovorila da su optužbe apsurdne i u skladu s američkom hladnoratovskom tradicijom. Pa ipak, SRHC do danas nije dobio specijalan status i imunitet za svoje predstavnike, zbog, kako su ranije srpski zvaničnici govorili, snažnih pritisaka sa zapada. Nije do kraja jasno šta bi diplomatski status podrazumevao, ali su mediji spekulirali da bi se odnosio na imunitet od krivičnih dela za osoblje centra, ali i na tranzit robe, koja bi bez kontrole prolazila kroz Srbiju.

Sporazum o SRHC se automatski produžava na pet godina

Srpsko-ruski humanitarni centar (SRHC) je formiran u aprilu 2012. godine na osnovu Sporazuma između vlada Srbije i Rusije, koji su u Nišu potpisali tadašnji ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić i ministar za vanredne situacije Rusije Sergej Šojgu, a koji je potom ratificiran u parlamentu. Prema odredbama, sporazum se automatski produžava za po pet godina, ako jedna strana, odnosno Vlada Rusije ili Srbije, ne obavijesti drugu o svojoj namjeri da ga raskine, i to najmanje šest mjeseci pre isteka važećeg roka. Ako su odredbe sporazuma poštovane, on je automatski produžen na još pet godina u aprilu 2022. Za sada nije zvanično poznato da li je Vlada Srbije obavijestila ruske partnere o namjeri da taj sporazum raskine i tako promjeni status ili ukine Srpsko-ruski humanitarni centar u Nišu.

(Tekst je izvorno objavljen na stranici Demostat.rs)

Podijelite:

Facebook X / Twitter