Postoje mehanizmi koji osiguravaju da se za prisustvo mirovnjaka u BiH ne pita ni UN, ni Dodik, a pogotovo ne Rusija.
Piše: Sead Numanović
"Mi smo vidjeli juče u njemačkom Bundestagu ostrašćenost. Od iste one Njemačke koja nam je poslala naciste sa ustašama u Drugom svjetskom ratu. Sada hoće da pošalju dodatne snage EUFOR-a. Oni ovdje ne mogu doći bez odluke Predsjedništva. Pogriješio sam što sam prošle godine dao saglasnost za produženje njihovog mandata".
"Za Bosnu i Hercegovinu. Možemo razviti novi paket izgradnje kapaciteta odbrane i pomoć koja će biti prilagođena, na osnovi zahtjeva i isporučena uz punu saglasnost država kojih se to tiče".
Prva izjava pripada članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata Miloradu Dodiku.
Druga je izjava generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga.
Dodik je poručio da od novembra ove godine EUFOR-a u BiH više neće biti.
Stoltenberg je indirektno odgovorio da će mirovne snage u BiH biti i dalje tu. Ako treba i pod oznakom NATO-a.
Dodik je svom auditorijumu objasnio da se bez odluke Predsjedništva BiH mandat EUFOR-a ne može produžiti.
No, nije mogao reći ništa o NATO-u.
Ako se u slučaju EUFOR-a nešto možda i pita, kada je NATO u pitanju ne pita se ama baš ništa!
Dodikov najnoviji medijski istup potvrdio je ono što se već zna: on je najpouzdaniji saveznik Vladimira Putina u (ovom dijelu) Evropi.
Dodik je bio bijesan i što je Bosna i Hercegovina glasala za izbacivanje Rusije iz Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija.
Poručio je i da BiH neće uvoditi sankcije, iako je današnja odluka u Njujorku upravo to.
U Briselu se nije desilo ništa novo kada je BiH, a posebno Dodik u pitanju.
Ono što je poručio Stoltenberg danas može se razumjeti na slijedeći način:
EUFOR ostaje u BiH i bit će pojačan novim trupama, ne samo iz Njemačke, već i Velike Britanije, Turske...
Štab NATO pakta u Sarajevu će se brojčano ojačati. Najmanje su dva razloga za to. U situaciji kada je sigurnost u svijetu narušena, NATO treba biti spreman i u BiH. Drugi, bitniji, jeste da se Štab pripremi kako bi bio u stanju preuzeti u kratkom roku komandu nad trupama evropske mirovne misije, ukoliko produženje njenog mandata bude nemoguće u novembru ove godine.
Sa ili bez Dodika, kako sada stvari stoje, EUFOR je prošlost.
Njegov mandat produžava Vijeće sigurnosti UN. A tamo sjedi Rusija. I vrlo vjerovatno će u novembru staviti veto za nastavak mandata mirovne misije EU u našoj zemlji.
Pitanje je, umeđuvremenu, hoće li Zapad dopustiti da do takvog scenarija uopće dođe?
Ako neće, na raspolaganju im je mehanizam "Berlin Plus".
Šta je to?
Radi se o sporazumu po kome su trupe NATO predale svoj mandat Evropskoj uniji u Makedoniji i Bosni i Hercegovini.
Nakon izbijanja sukoba između Albanaca i Makedonaca krajem prošlog i početkom ovog vijeka, NATO je dobio mandat da stacionira vojnike kako bi osigurao provođenje Ohridskog sporazuma.
Prije toga, 1996. godine, NATO je dobio mandat provoditelja mirovnog sporazuma u BiH.
U martu 2003. EU je preuzela NATO misiju u Makedoniji.
Nekih godinu dana kasnije, juna 2004. NATO je predao mandat EUFOR-u u BiH.
Tadašnjih 7.000 mirovnjaka samo je jedan amblem zamijenio drugim.
U tom "dilu" odlučivale su samo NATO i Evropska unija. Niti se pitao UN, samim tim ni Rusija, a pogotovo se nije pitao Milorad Dodik.
Tako će biti i sada.
Izjava da "možemo razviti novi paket izgradnje kapaciteta odbrane i pomoć koja će biti prilagođena, na osnovi zahtjeva i isporučena uz punu saglasnost država kojih se to tiče" znači da je BiH objekat, a ne subjekat.
Da je drugačije, Stoltenberg ne bi govorio o "državama kojih se to tiče". Ova referenca znači da se, ustvari, razrađuje model povratka mandata održanja mira u BiH iz EU u NATO - ko šalje vojnike, koliko njih, ko će biti komandant, gdje se vojska treba stacionirati... ko će i koliko plaćati...
Sve su to detalji koji se, očigledno, razrađuju u Briselu.
Mirovnjaci, pogotovo zahvaljujući Dodiku, iz Bosne i Hercegovine u skorije vrijeme neće otići. Naprotiv! Bit će ih više nego li ih je sada.
