ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Politika/Analiza
Analiza

Siromašni postaju siromašniji: Invazija na Ukrajinu i ostavlja teške posljedice na zapadnom Balkanu

„Inflacija se pojavila i prije rata, a šanse su da će cijene i dalje rasti“, kaže Jelena Žarković, vanredni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Piše: Nemanja Rujević

Zemlje zapadnog Balkana suočavaju se sa naglom inflacijom, sa strahom od nestašice hrane i socijalnih nemira jer ruski agresivni rat u Ukrajini ulazi u peti mjesec. Ekonomisti sa kojima je razgovarao Helvetas Mosaic ističu da će pritisak biti na siromašne, pri čemu balkanske vlade imaju mnogo uži put da interveniraju od svojih kolega u bogatijim zapadnoevropskim zemljama.

„Inflacija se pojavila i prije rata, a šanse su da će cijene i dalje rasti“, kaže Jelena Žarković, vanredni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

“Potrošnja na hranu, račune i energiju zauzima najveći dio prihoda u našem regionu. Oko 40 % kućnog budžeta troši se na ove namirnice – upravo one koje sada poskupljuju”, dodala je Žarković. “To ima ogroman uticaj na životni standard.”

Godišnja inflacija u šest zemalja zapadnog Balkana – od kojih su sve u redu za ulazak u Evropsku uniju – posljednjih mjeseci iznosi u prosjeku 9 do 10 %, a u Bosni i Hercegovini je u aprilu dostigla čak 13,2 %.

Prema podacima Zavoda za statistiku BiH, rastuće cijene pogodile su svakodnevne potrepštine, pri čemu je prijevoz skuplji za 28,9% nego prije godinu dana, zatim slijede hrana i bezalkoholna pića (20,6%) te troškovi smještaja i računi (9,9%).

„Siromašni postaju siromašniji zbog poskupljenja“, kaže Branimir Jovanović, ekonomista sa Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije.

Još gore, dodao je Jovanović, je to što se kriza neće brzo završiti. “Imamo dugoročne posljedice. Rat bi mogao potrajati dosta dugo. Ali čak i nakon što se završi, imaćemo hladne odnose između EU i Rusije."

Ograničenja cijena hrane

Kako bi ilustrirao šta sadašnja inflacija znači za društva na Zapadnom Balkanu, Jovanović se osvrće na nedavno objavljene podatke Eurostata. Prema toj statističkoj agenciji, 8,6% stanovništva EU nije moglo priuštiti odgovarajući obrok svakog drugog dana u 2020. godini. Dok prazan želudac pogađa manje od dva posto ljudi u bogatim evropskim zemljama poput Švicarske, on pogađa oko 15 posto stanovništva u Crnoj Gori i Srbiji, dvije zemlje zapadnog Balkana koje je Eurostat uključio u studiju.

„Zato će povećani troškovi hrane i energije imati mnogo više društvenih posljedica na zapadnom Balkanu“, rekao je Jovanović, koji je ranije bio savjetnik ministra finansija u Sjevernoj Makedoniji.

Srbija, najveća zemlja u regionu, doživjela je paničnu kupovinu šećera krajem maja, što je izazvalo nestašice u cijeloj zemlji. Vlada Srbije je još prije rata uvela gornju granicu cijena suncokretovog ulja, pšeničnog brašna, svinjskog mesa i šećera. Ovaj drugi košta 89,99 dinara po kilogramu (0,77 eura).

Ovako je većina zemalja u regionu reagirala na inflaciju izazvanu pandemijom i pojačanu krizu u Ukrajini, rekao je Jovanović. Ograničenja cijena uvedena su ne samo na zapadnom Balkanu, već iu Hrvatskoj, Mađarskoj i Bugarskoj. U međuvremenu, zapadnoevropske vlade nisu diktirale cijene osim goriva i struje.

“Neki mogu smatrati da je ograničenje cijena određenih poljoprivrednih proizvoda populizam. Ali to je i suočavanje sa siromaštvom“, tvrdi Jovanović. “Cijene hrane mnogo utiču na ljude, a društveni nemiri su uvijek mogući.”

Ali Henrik Böhme, ekonomski novinar njemačkog javnog emitera Deutsche Welle, smatra da intervencija na slobodnom tržištu donosi više štete nego koristi.

“Bilo bi mnogo bolje da se ljudima ugroženim siromaštvom obezbijedi pomoć države. Kroz ograničenja cijena država pomaže i onima koji sebi lako mogu priuštiti skuplje ulje ili brašno. Na taj način, čak i bogati profitiraju od uvođenja gornje granice cijena“, rekao je Beme u decembru, kada je Srbija prvi put uvela gornju granicu cijena.

Skroman rast

Pored inflacije, "ekonomije zapadnog Balkana sada se suočavaju sa neobično neizvjesnim izgledima", navodi se u izvještaju Svjetske banke iz proljeća 2022. godine.U izvještaju se navodi da bi niži izvoz, poremećaji u lancima nabavke i niži prihodi od turizma “također vjerovatno doveli do usporavanja rasta”.

Svjetska banka predviđa da će ovogodišnji rast iznositi u prosjeku 3,1% za šest zemalja, u rasponu od 2,7% u BiH i Sjevernoj Makedoniji do 3,9% na Kosovu. Uprkos tome, ovaj rast bi bio nešto veći od prosječnog procijenjenog rasta EU od 2,9%. „Makroekonomski gledano, kompanije u zemljama poput NJemačke i Austrije mnogo više zavise od ruskih fosilnih goriva nego fabrike u Srbiji ili SJevernoj Makedoniji“, kaže Jovanović.

Jovanović je sa kolegama ekonomistima iz Instituta u aprilu napisao izveštaj u kojem se navodi da bi mogući embargo na ruski gas mogao da gurne zapadni Balkan u stagnaciju ili čak recesiju. Iako se rijetko koristi za fabrike, prirodni gas je važan za održavanje topline kuća na Balkanu. Kod  Sjeverne Makedonije i BiH postoji potpuna zavisnost od ruskih snabdevanja, a oko 90 % u Srbiji dolazi iz Rusije.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić krajem maja dogovorio je uslove daljeg uvoza gasa iz Gasproma, ruske državne energetske korporacije. „Srbija, koja se nije pridružila međunarodnim sankcijama protiv Rusije, produžava svoj ugovor sa gasnim gigantom, održavajući ravnotežu izmešu traženja članstva u Evropskoj uniji, istovremenog održavanja bliske veze sa Kremljom“, navodi se u članku Bloomberga.

Srbija je takođe jedina zemlja u regionu sa značajnim izvozom poljoprivrednih proizvoda u Rusiju. Sve u svemu, međutim, trgovina zapadnog Balkana neće mnogo patiti dok bude sankcijama odsječena od ruskog tržišta. Prema Eurostatu, među partnerima koji nisu sa zapadnog Balkana, EU uvozi  81% regionalnog izvoza, u poređenju sa samo 2,7% robe koja se izvozi u Rusiju.

Vrijeme je da EU obezbijedi više sredstava

Stručnjaci dijele zabrinutost da će pandemija i rat u Ukrajini zajedno produbiti ekonomski jaz između regije i EU. Žarković kaže da su balkanske zemlje uvele „helikopterski“ paket pomoći tokom izbijanja COVID-19, pokušavajući da podrže kupovnu moć i spreče društvene nemire. “Zaposlenost je uglavnom očuvana. Međutim, to je značilo dodatne dugove, što smanjuje manevarski prostor usred trenutne krize.”

Osim toga, EU je uspostavila fond od 750 milijardi eura bez presedana za borbu protiv ekonomskih posljedica pandemije. Dio toga će završiti na Zapadnom Balkanu – ali će njegov uticaj biti prilično beznačajan. „Državljanin Hrvatske ili Grčke dobio bi deset do jedanaest puta više po glavi stanovnika nego Srbin ili Albanac“, rekao je nedavno Dušan Reljić iz njemačkog instituta SEP mjesečniku Cicero. Ove ekonomske razlike uzrokuju dalji odliv mozgova i razočaranje sporim i polovičnim procesom proširenja EU, tvrdi Reljić.

Zato neki stručnjaci smatraju da je krajnje vrijeme da EU u potpunosti uključi zapadni Balkan u svoj budžet. „Mi se kao institut za to već godinama zalažemo“, kaže Jovanović. “Pandemija i ukrajinska kriza govore u prilog našim argumentima, jer otvaraju dodatni prostor za ruski ili kineski uticaj na Balkanu. Ako EU ne želi ove zemlje kao nove članice, onda ih barem treba uključiti u budžet.”

(Nemanja Rujević je novinar njemačkog  Deutsche Welle i nedeljnika Vreme; tekst je izvorno objavljen na stranici Helvetas Mosaic)


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.