Siromašni postaju siromašniji: Invazija na Ukrajinu i ostavlja teške posljedice na zapadnom Balkanu

Ali Henrik Böhme, ekonomski novinar njemačkog javnog emitera Deutsche Welle, smatra da intervencija na slobodnom tržištu donosi više štete nego koristi.

“Bilo bi mnogo bolje da se ljudima ugroženim siromaštvom obezbijedi pomoć države. Kroz ograničenja cijena država pomaže i onima koji sebi lako mogu priuštiti skuplje ulje ili brašno. Na taj način, čak i bogati profitiraju od uvođenja gornje granice cijena“, rekao je Beme u decembru, kada je Srbija prvi put uvela gornju granicu cijena.

Skroman rast

Pored inflacije, "ekonomije zapadnog Balkana sada se suočavaju sa neobično neizvjesnim izgledima", navodi se u izvještaju Svjetske banke iz proljeća 2022. godine.U izvještaju se navodi da bi niži izvoz, poremećaji u lancima nabavke i niži prihodi od turizma “također vjerovatno doveli do usporavanja rasta”.

Svjetska banka predviđa da će ovogodišnji rast iznositi u prosjeku 3,1% za šest zemalja, u rasponu od 2,7% u BiH i Sjevernoj Makedoniji do 3,9% na Kosovu. Uprkos tome, ovaj rast bi bio nešto veći od prosječnog procijenjenog rasta EU od 2,9%. „Makroekonomski gledano, kompanije u zemljama poput NJemačke i Austrije mnogo više zavise od ruskih fosilnih goriva nego fabrike u Srbiji ili SJevernoj Makedoniji“, kaže Jovanović.

Jovanović je sa kolegama ekonomistima iz Instituta u aprilu napisao izveštaj u kojem se navodi da bi mogući embargo na ruski gas mogao da gurne zapadni Balkan u stagnaciju ili čak recesiju. Iako se rijetko koristi za fabrike, prirodni gas je važan za održavanje topline kuća na Balkanu. Kod  Sjeverne Makedonije i BiH postoji potpuna zavisnost od ruskih snabdevanja, a oko 90 % u Srbiji dolazi iz Rusije.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić krajem maja dogovorio je uslove daljeg uvoza gasa iz Gasproma, ruske državne energetske korporacije. „Srbija, koja se nije pridružila međunarodnim sankcijama protiv Rusije, produžava svoj ugovor sa gasnim gigantom, održavajući ravnotežu izmešu traženja članstva u Evropskoj uniji, istovremenog održavanja bliske veze sa Kremljom“, navodi se u članku Bloomberga.

Srbija je takođe jedina zemlja u regionu sa značajnim izvozom poljoprivrednih proizvoda u Rusiju. Sve u svemu, međutim, trgovina zapadnog Balkana neće mnogo patiti dok bude sankcijama odsječena od ruskog tržišta. Prema Eurostatu, među partnerima koji nisu sa zapadnog Balkana, EU uvozi  81% regionalnog izvoza, u poređenju sa samo 2,7% robe koja se izvozi u Rusiju.

Vrijeme je da EU obezbijedi više sredstava

Stručnjaci dijele zabrinutost da će pandemija i rat u Ukrajini zajedno produbiti ekonomski jaz između regije i EU. Žarković kaže da su balkanske zemlje uvele „helikopterski“ paket pomoći tokom izbijanja COVID-19, pokušavajući da podrže kupovnu moć i spreče društvene nemire. “Zaposlenost je uglavnom očuvana. Međutim, to je značilo dodatne dugove, što smanjuje manevarski prostor usred trenutne krize.”

Osim toga, EU je uspostavila fond od 750 milijardi eura bez presedana za borbu protiv ekonomskih posljedica pandemije. Dio toga će završiti na Zapadnom Balkanu – ali će njegov uticaj biti prilično beznačajan. „Državljanin Hrvatske ili Grčke dobio bi deset do jedanaest puta više po glavi stanovnika nego Srbin ili Albanac“, rekao je nedavno Dušan Reljić iz njemačkog instituta SEP mjesečniku Cicero. Ove ekonomske razlike uzrokuju dalji odliv mozgova i razočaranje sporim i polovičnim procesom proširenja EU, tvrdi Reljić.

Zato neki stručnjaci smatraju da je krajnje vrijeme da EU u potpunosti uključi zapadni Balkan u svoj budžet. „Mi se kao institut za to već godinama zalažemo“, kaže Jovanović. “Pandemija i ukrajinska kriza govore u prilog našim argumentima, jer otvaraju dodatni prostor za ruski ili kineski uticaj na Balkanu. Ako EU ne želi ove zemlje kao nove članice, onda ih barem treba uključiti u budžet.”

(Nemanja Rujević je novinar njemačkog  Deutsche Welle i nedeljnika Vreme; tekst je izvorno objavljen na stranici Helvetas Mosaic)