Sve teže je naći rješenje kojim će i Dragan Čović biti sit i Osmorka ostati na broju.
Visoki predstavnik Christian Schmidt do danas je (bio) na odmoru.
Njegovi saradnici jučer su počeli grozničave konsultacije s strankama zastupljenim u Parlamentu entiteta F BiH.
Traži se rješenje blokade u formiranju vlasti u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
Kako se opcije više razmatraju, tako je manevarski prostor suženiji.
Prema informacijama Politicki.ba, ako do nametanja dođe, ono će uslijediti do pred kraj naredne (radne) sedmice.
Ranije je najavljeno da bi najnovija odluka visokog predstavnika mogla uslijediti ubrzo nakon Bajrama. Dakle, Schmidt bi - prema tim najavama - svoju odluku mogao objaviti već u ponedjeljak 24. aprila. Ili dan kasnije.
Sada se, kako konsultacije odmiču, moguće nametanje pomjera.
U ovom momentu niko tačno ne zna šta bi njen sadržaj mogao biti. A raste i broj onih koji sumnjaju da će do upotrebe Bonskih ovlasti uopće i doći na ovu temu.
Visoki predstavnik je u izbornoj noći 2. oktobra nametnuo obimne izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i Ustava entiteta F BiH.
Tim je nametanjima, kako je ne jednom istakao, uklonio sve blokade koje su bile na sceni. Nije, doduše, (puno) govorio ko je kreirao sve te opstrukcije u proteklih pet godina. Mada se to bjelodano zna - Dragan Čović i njegov HDZ BiH!
Oni (Čović i HDZ BiH) nagrađeni su Schmidtovim intervencijama. Dobili su najveći broj delegata u Klubu hrvatskog naroda u Domu naroda Dederalnog parlamenta.
Istina, Schmidt jeste uklonio neke od mehanizama blokada. Pa je odmah počelo popunjavanje Ustavnog suda entiteta F BiH. No, kao u vječnoj igri policije i kriminalaca, kriminalci su uvijek barem korak ispred.
I nama je iz Politicki.ba prije nametanja 2. oktobra 2022. godine objašnjavano da promjene koje će se nametnuti za strateški cilj imaju jačanje kapaciteta Trojke. A ne HDZ BiH. I posljedično SDA. S nevjericom smo slušali "argumentaciju". Ibretili smo se beskrajno što se naša upozorenja ne čuju. Kao da pričamo sa zidom.
I desilo se suprotno.
SDP BiH jeste bio uključen u pripreme nametanja od 2. oktobra prošle godine. No nisu znali da neko drugi ima finalnu riječ.
Tek, danas sve stranke, glasnije ili manje glasno, horski ponavljaju da ta Schmidtova intervencija nije pomogla. Odmogla je! I svi uglas (iz Trojke) zahtijevaju da Schmidt raščisti nered koji je napravio.
Posebno ih boli činjenica da bi, da nije bilo intervencije visokog predstavnika, oni već napravili Vladu F BiH.
Kao ni tada, ni sada se njihova "ne pika" previše u krugovima međunarodne zajednice.
Istina je da je Čović i njegov HDZ "sveta krava" zapadnih ambasada.
Dragan Čović je danas visoki predstavnik. Iznad Christiana Schmidta.
Kakva god odluka bila, ako je uopće bude, ne smije ići na štetu ovog bh. političara.
I tu se manevarski prostor zapadne međunarodne zajednice u BiH bitno sužava.
Opcija kojom bi se nametnulo ad hoc/jednokratno rješenje kojim bi se uz dva, od po Ustavu F BiH, tri potrebna potpisa predsjednika i potpredsjednika većeg bh. entiteta i potvrdu u oba doma prostom većinom izabrala Federalna vlada s Nerminom Nikšićem na čelu, ne može proći.
Stranka za BiH i Narodni evropski savez (za sada) u čvrstom su savezu i stavu da takvo što ne dolazi u obzir. Odnosno, može, ali oni neće biti dio većine.
Time se gubi magična brojka od 50+1 poslanika Predstavničkog doma. A postaje i krajnje upitna većina delegata u Domu naroda F BiH. Jer bi potez NES-a i SBiH pratili i još neki delegati iz drugih stranaka Osmorke.
HDZ BiH i Čoviću takvo jednokratno rješenje ne bi smetalo.
Kako bi se "odobrovoljili" poslanici i delegati (kao i lideri) S BiH i NES, u OHR-u se sada razmatra opcija da se uz privremena dva potpisa predsjednika i potpredsjednika F BiH ugradi odredba da (od narednih izbora), za legitimnu blokadu treba imati 2/3 delegata kluba naroda iz kojeg "blokator" dolazi. To bi bilo 15 ruku u jednom od klubova konstitutivnih naroda.
Blok SDA-DF u Klubu Bošnjaka u ovom momentu ima 13 delegata. Ranije su se hvalili da "u pričuvi" imaju još ruku.
U krugovima međunarodne zajednice vlada uvjerenje da će SDA glatko "kupiti" koliko god im ruku "falilo".
U političkoj čaršiji se priča da je "kupovina" sasvim nepotrebna. Ruke će se naći i već se nude kao "akt protesta".
Opcija privremenog/konačnog rješenja, stoga, svakodnevno i ubrzano gubi na atraktivnosti.
Postoji i opcija da Schmidt jednostavno proglasi Vladu Federacije.
On bi samo uzeo spisak "fajl" od predsjednice većeg bh. entiteta Lidije Bradare i na njega stavio svoj pečat Bonskih ovlasti. A u tom "fajlu" je spisak ministara Osmorke i bloka okupljenog oko HDZ BiH (ukupno 20 stranaka), te potpisi poslanika tog konglomerata.
Proglašavanje Nikšića i njegove vlade, međutim, sa sobom nosi rastući broj političkih i pravnih nedoumica. Pa zapadnjaci od njega zaziru, bez obzira što im se sviđa i njegova jednostavnost. Jer, vremena je već previše potrošeno i sa svakim novim danom aktuelna većina izgleda sve lohotnije.
Posebno su tu "problematični" poslanici NES-a (formalno njih 5 u Federalnom parlamentu). Stranci u BiH s manje skepse gledaju na Klub S BiH (njih 4).
Kako bi se "poduprla" klimava većina, intenzivno se razgovara s hrvatskim poslanicima HDZ 1990 i Pomaka iz Livna (ukupno 4 poslanika - 3+1).
Predsjednik HDZ 1990 Ilija Cvitanović poručio je da taj blok može biti dio većine, ali ako će se taj princip primjeniti u cjelosti - od federalnog do kantonalnog nivoa. I, prema nezvaničnim navodima, oni za sebe traže (barem) jedno ministarstvo u budućoj Federalnoj vladi. Čovićeva inicijalna reakcija na to je - glat odbijanje!
...
Treća varijanta u koju se sve izraženije pogleda je da se u parlamentarnu proceduru upute "dva fajla". Jedan, onaj prvi, od Bradare. Drugi bi dala SDA. Iz te stranke trebali bi poslati svoj prijedlog sastava buduće Vlade. Pa kom' opanci, kom' obojci. Samo da se trakavica više završi!
Ova treća opcija rastuće je primamljiva zapadnim diplomatama u Sarajevu jer ih i lišava odgovornosti.
Ali je problem u tome što oni: a) nisu sigurni kakav bi ishod mogao biti; b) zaziru od SDA jer ne znaju kakav se manevar krije iza toga; c) uopće nisu sigurni da bi Čović to aminovao. U tom scenariju na scenu bi stupile i vjerske zajednice. One bi imale zadatak da utječu, koliko god mogu, na sve aktere na koje mogu, nakon što se glasovi prebroje.
Kako bi slika bila što kompliciranija, treba imati na umu i stav Sjedinjenih Američkih Država da ova SDA ne može biti u vlasti.
...
Visoki predstavnik u narednim danima i sam će imati ozbiljne konsultacije s nizom istaknutih ličnosti.
Odluka koju objavi, ako je donese, morat će biti takva da može odoliti izazovu bilo kojeg suda u BiH i, naročito takva da je i Čović sit i Osmorka na broju.
Rastuće nemoguća misija.
