U institucijama EU nije sporno da se Dodiku uvedu sankcije. Sporno je kada i kako to uraditi. Unija neće dopustiti sebi reprizu slučaja Janukovič.
Piše: Sead Numanović
Reforma izbora (ni)je propala.
Iako su Ambasada Sjedinjenih Američkih Država i Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini, u komplicirano napisanom saopćenju naveli da "obnovljeni napori na posredovanju u ovim razgovorima sada, prije kraja godine, nažalost ne bi urodili plodom", nije nigdje eksplicitno navedeno da se razgovori prekidaju.
Matthew Palmer, izaslanik SAD za izbornu reformu i Angelina Eichhorst, direktorica u Evropskoj službi za diplomatske poslove (EEAS), otkazali su dolazak u Sarajevo, planiran za ovaj vikend.
SDP je objavio da se povlači iz pregovora, a slijedit će ga i SDA i DF.
Bez SDP-a, nema dvotrećinske većine u Parlamentu BiH za promjene Ustava.
Šta sada?
U teoriji, pregovori se mogu obnoviti, pa čak i dati rezultate.
Ali, praktično, problem ostaje.
Milorad Dodik, lider SNSD-a, po svemu sudeći ne kani odustati.
Šta je njegov krajnji cilj? Šta mu je izlazna strategija? Da li je odista voljan entitet RS dovesti u potpunu zapadnu izolaciju?
Sankcije kojim mu se prijeti, iako još nisu objavljene, već djeluju.
Postoji rastuća priča da zapadne firme sve naglašenije zaustavljaju svoje projekte i poslove u ovom dijelu BiH.
U poslovnoj zajednici se na nevnoj bazi priča o novim i novim primjerima.
Zanimljivo je i da kruži priča da su turske banke obavijestile odgovarajuće autoritete u BiH da im je zabranjeno poslovati s bankama koje djeluju na području entiteta RS, osim jedne - jedine banke u BiH koja nema svoj posebni ured u Banjoj Luci.
No, Dodik ne staje.
On je već pod američkim sankcijama.
Njemačka također već duže vrijeme provodi svoje sankcije prema njemu.
Ambasador, ali ni zvaničnici te države nisu se s njim sastali ni u Banjoj Luci, a ni u Istočnom Sarajevu.
Isto kao ni američki zvaničnici.
I tako je barem pet godina.
Dodik je, dakle, i pod neproglašenim sankcijama Njemačke.
U diplomatskoj zajednici se priča i o ovom scenariju:
Dodik se neće kandidirati za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, niti će njegova stranka ponuditi kandidata za tu poziciju. On će, nadalje, bojkotirati izbore za državni nivo vlasti, te će imati kandidate samo za parlament entiteta RS.
"Zatvorit će se u svoju 'tvrđavu' u Banjoj Luci, a svako ko bude iz manjeg entiteta išao u izbore na nivou BiH bit će proglašen izdajnikom.
To će mu osigurati pobjedu u manjem bh. entitetu", preneseno nam je.
Sve se dešava jer Dodika efektivno niko ne kažnjava za antiustavno i antidejtonsko djelovanje.
On se ponaša kao slon u staklari i ako ga se ozbiljno ne kažnjava, zašto bi se kažnjavao bilo ko drugi?
I ta logika se sve više ukorjenjuje u političkom životu BiH.
Pokazuje se i da izborna reforma nema smisla jer su iznad nje dva velika pitanja - hoće li biti uopće izbora i - mnogo bitnije - šta će biti sa ovom državom?
Dodikovo bojkotiranje bh. izbora slijedit će i Dragan Čović i njegov Hrvatski narodni sabor.
On je već najavio da od izbora nema ništa ako se Izborni zakon ne promijeni.
Istina, neće mu biti prvi put da jedno kaže a sasvim hiljadito uradi.
No, rekao je, najavio i on svoj bojkot izbora.
Ostaje politička scena na području entiteta F BiH gdje su skocnetrirane brojne bošnjačke i bosanskohercegovačke političke opcije.
Ona je najpodjeljenija, s jako puno kalkulacija i nepoznanica.
SDP, a ne SDA, napravio je iskorak i izašao iz pregovora o izbornoj reformi.
Principijelno, dok se ruši ustavni poredak, dok Dodik provodi svoj fašizoidni plan, pričati o "legitnimnom predstavljanju", pravnoj kategoriji koja ne postoji u evropskom pravnom sistemu, ravno je saučesništvu u njegovoj destrukciji države.
SDP-ov iskorak stoga je i iznuđen i koristan.
I ta stranka dobila je podršku svojih evropskih prijatelja za takav potez. Ali i još nekih političkih snaga Evrope koje nisu u Socijalističkoj internacionali, poput Zelenih, ali i Liberala.
SDA ne može računati na podršku svoje političke porodice - Evropske narodne stranke (EPP) koja je i sama duboko podijeljena po pitanju BiH.
Ne može je dobiti ni HDZ BiH, pridruženi član EPP-a.
"Kada se voda zamuti, vrati se na izvor", stara je poslovica,
U BiH je "voda" zamućena do neprepoznatljivosti.
Sve generira Dodik, uz podršku Rusije koja - kako mu je rečeno u Moskvi nedavno - ne znači i da će Kremlj u BiH poslati svoju vojsku da Dodika brani.
Za uspjeh izbrne reforme januar naredne godine bi mogao biti ključan.
Već su jučer u Briselu razmatrane opcije da se pregovori o reformi izbora ipak obnove narednog mjeseca.
Umeđuvremenu, Dodik i njegovi politički, a posebno finansijski sljedbenici, morali bi dobiti neku vrstu sankcija.
Probem tu i dalje ostaje Evropska unija.
U toj instituciji, tvrdi nam se, nije sporno da se Dodiku i ostalima nametnu sankcije. Sporno je kada i kako.
Kada je EU počela sa svojim novim mehanizmom sankcioniranja, jedna od prvih osoba koja se našla na udaru tog alata bio je nekadašnji predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič- Proruski orijentirani političar našao se na kolektivnom udaru EU. No, iskoristio je svoje pravo da Uniju tuži Evropskom sudu pravde. I dobio ih je.
Bio je to tektonski poremećaj u sankcionom mehanizmu EU koji je nanio trajne posljedice.
Sada se u briselskim krugovima više nego pomno i oprezno analizira svaki detalj sankcioniranja Dodika, kako im se "scenarij Janukovič" ne bi ponovio.
Ako bi Zapad djelom pokazao da je ozbiljan u onome što govori - stalnoj ponavljanoj podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine - stranke iz F BiH bi se mogle vratiti za sto i postići dogovor.
Stav iz jučerašnjeg saopćenja Ambasade SAD i Delegacije EU da "obnovljeni napori na posredovanju u ovim razgovorima sada, prije kraja godine, nažalost ne bi urodili plodom", ne znači ništa.
U svim pregovorima, bilo gdje u svijetu, kada se radi o ovako zahtijevnoj stvari, ništa nije gotovo dok sve nije gotovo i napredak ili nazadak u toku procesa ne znači ništa u odnosu na konačni rezultat.
Sjetimo se samo izjava zapadnih posrednika i licitiranja s rokovima za izborni dogovor.
Bio je decembar, sada se pojavljuje januar, a pričalo se čak i o martu kao "krajnjem roku".
Uskoro će Božić. Pa Nova godina.
Do kraja prve sedmice januara, dakle, ne treba očekivati ništa spektakularno novo kada je izborna reforma u pitanju.
A onda ćemo vidjeti.
Stranke u BiH su rekle šta su imale reći. Pozicije su poznate, kao i stavovi dosadašnjih zapadnih posrednika u ovoj materiji.
Sam proces, dakle, nije mrtav. Nije ni ubijen. On je zaleđen.
I moguće ga je odlediti. Uz preduslove da se ozbiljno odgovori na Dodikovo rušenje BiH.
Uz Venecijansku komisiju, kao sastavni dio pregovaračkog procesa, čiji su stavovi obavezujući po pitanju bilo kakvog rješenja, izborna reforma ima šansu.
