Piše: Sead Numanović
Sjedinjene Američke Države podržale su inicijativu "Otvoreni Balkan", koju posebno zdušno promovira predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
U pisanom odgovoru koji je politicki.ba dobio od Ambasade SAD u Sarajevu, iako direktno nisu pomenuli ovu inicijativu, založili su se i da Bosna i Hercegovina bude otvorenija.
„Sjedinjene Američke Države svesrdno podržavaju regionalna nastojanja da se u oblasti ekonomije teži kooridnaciji i integraciji u skladu sa EU pravilima i standardima”, navedeno je u odgovoru na naše pitanje kakav je stav u vezi "Otvorenog Balkana".
I Ambasada SAD u Prištini iznijela je sličan stav.
Pozvana je Vlada Kosova da bude otvorenija i da iskoristi prilike otvaranja zapadnobalkanskog tržišta.
Ideja "Otvorenog Balakan" cirkulira već godinama.
Inaugurirao je - opet - Vučić, nazvavši je prvotno "mini Schengen".
Kao i u mnogo ranijih slučajeva, predsjednik Srbije je često i naglašeno hvalio svoj projekat kojem su se, umeđuvremenu, priključile Sjeverna Makedonija i Albanija.
Sada je plan ove trojke da od 2023. regionalno tržište bude otvoreno, da ljudi nesmetano putuju, roba cirkulira bez zadržavanja, diplome certificiranih univerziteta važe...
Sve to, ali i više, već imamo kroz Berlinski proces.
A on je blokiran jer Srbija ne dopušta da se Kosovo tretira ravnopravno kao i ostale zapadnobalkanske države.
Iako su se ministri unutrašnjih poslova šest država našeg područja prošle godine u Sofiji obavezali da će ove godine svi građani regionom putovati samo s biometrijskim ličnim kartama, to se nije desilo.
Ambicija Angele Merkel da na prošlomjesečnom samitu u Berlinu, koji je kao i solunski održan u okviru Berlinskog procesa, svoju karijeru kruniše i velikim dogovorom balkanskih lidera, to se nije desilo.
Zbog Vučića, Bosna i Hercegovina i dalje drži rigidni vizni režim prema Kosovu. Vozilima s kosovskim registarskim oznakama nije dopušten ulaz na Kosovo. Automobili s bh. tablicama mogu na Kosovo.
Za razliku od "Otvorenog Balkana", Berlinski proces sastavni je dio aktivnosti i planova Evropske unije, kada je ovaj region u pitanju.
Christian Schmidt, novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini ističe da su Brisel i Vašington, kao i Berlin i Vašington "na istoj strani" i da je njihovo jedinstvo i faktičko, ne samo deklarativno.
Zašto onda Amerikanci podržavaju nešto u čemu EU nema?
Administracija SAD i za vrijeme Donalda Trumpa, a i sada za vrijeme Joea Bidena, nastoji Srbiju odvojiti od utjecaja Moskve.
Srbija je najmnogoljundija i teritorijalno najveća država zapadnog Balkana. Isto tako, stalni je izvor nestabilnosti u regionu i u tome ima podršku Rusije. Ponekad i nije baš najasnije ko u destruiranju regiona prednjači? Generira li Moskva neke procese, a Beograd svesrdno prati ili je obratno.
Kosovo je pod stalnom blokadom Beograda i Moskve.
Srbija je u Sjevernoj Makedoniji, zajedno s Rusijom, organizirala proteste kada su demonstranti čak upali i u državni parlament.
U Crnoj Gori u toku je neviđena agresija Srbije na tu državu. Ostalo je da Beograd još upali tenkove.
Beograd, verbalno, ali čak i nekim akcijama, u Bosni i Hercegovini sada nastoji smanjiti halabuku političkih lidera bosanskih Srba u vezi stupanja Schmidta na dužnost.
Prije će biti da se radi o još jednom u nizu igrokaza u kojem Milorad Dodik neštedimice napada (visokog predstavnika), a Vučić "gasi požar" i tvrdi pazar u Berlinu i Vašingtonu (i gdje god može).
U samoj Srbiji batinaši oličeni u navijačkim grupama i "udruženjima građana" koja "brane tradicionalne vrijednosti Srba" provode zakone po ukusu Vučića. Institucije te države svesrdno asistiraju ili, u najboljem slučaju, nijemo posmatraju.
