Wang je također rekao da će Kina pokrenuti svoj vlastiti mirovni plan za okončanje rata i da će naglasiti potrebu da se poštuju principi suvereniteta, teritorijalnog integriteta i Povelje UN-a.
Najviši vanjskopolitički dužnosnici Sjedinjenih Država i Kine proveli su najveći dio prošlog vikenda na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji naglašavajući da njihove vlade ne traže novi Hladni rat, ali usred napete retorike i optužbi, u velikom dijelu svijeta već se osjeti hladan dašak američko-kineskih odnosa.
Minhenski skup je glavna europska vanjskopolitička konferencija i dugo je bio oslonac za vodeće zvaničnike sa Zapada i drugih zemalja da se shvate puls trenutnog svjetskog poretka.
Ovogodišnja dijagnoza bila je daleko od optimistične. Dok je Zapad pokazao da je sada možda ujedinjeniji nego proteklih godina i da je podrška Ukrajini ukorijenjena , teško se otrgnuti osjećaju da Zapad ostaje bez daha u odnosu na ostatak svijeta i da se šteta koju je ruska invazija na Ukrajinu nanijela ne može poništiti.
S pravom ili ne, Peking jasno vjeruje da je Zapad u padu i sada osjeća priliku da učvrsti svoj rastući globalni status.
U Minhenu je Kinu predstavljao najviši spoljnopolitički zvaničnik Wang Yi koji je zapadnim zvaničnicima uputio poruku samopouzdanja i razmetljivosti dok je ciljao na Sjedinjene Države i optužio ih da podstiču rat u Ukrajini.
Wang je također rekao da će Kina pokrenuti svoj vlastiti mirovni plan za okončanje rata i da će naglasiti potrebu da se poštuju principi suvereniteta, teritorijalnog integriteta i Povelje UN-a.
Ti pozivi su uslijedili nakon što je američki državni sekretar Antony Blinken rekao da se Kina možda sprema dati oružje i municiju Rusiji, što bi označilo značajnu eskalaciju u ratu i odnosima Pekinga s Moskvom.
Kina je odbacila optužbe, ali ih nije demantirala, rekavši da Peking "nikada neće prihvatiti američko upiranje prstom ili prisilu na odnose Kine i Rusije".
U intervjuima za njemačke i italijanske novine nakon optužbi iz Washingtona, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je upozorio da bi kineska isporuka oružja za rezultat imala "svjetski rat" i da se nada da će se Peking suzdržati od toga nakon "praktične procjene".
Sjedinjene Države imaju malo dobrih karata za igru s Kinom i, s obzirom na posljedice incidenta s kineskim špijunskim balonom, stabilizacija odnosa nije na vidiku.
Ipak, nejasno je da li je Peking voljan da pređe ovaj prag i snosi posljedice zbog eksplicitnog snabdijevanja Moskve oružjem.
U međuvremenu, američki i evropski zvaničnici skeptično su dočekali kinesko spominjanje mirovnog plana, dok Peking nastavlja da jača svoj položaj na globalnom jugu, gdje Kinezi pozivaju da se Zapad prikaže kao ratni huškač.
"Kina želi da bude viđena kao veoma jaka i kao lider globalnog juga i promoter mira", rekao je visoki zvaničnik Evropske unije za RSE. "[I] ne, Evropi se ne udvaraju."
Teško je proći sedmicu bez novih upozorenja zapadnih zvaničnika o namjeri Kine da preuzmu Tajvan. Takva zabrinutost nije neopravdana, posebno jer kineski zvaničnici -- uključujući Wanga u Minhenu -- ne čine malo da razbiju takve strahove.
Ali Colin Kahl, Pentagonov podsekretar odbrane za politiku, nedavno je ponudio trezveniju procjenu. U nedavnom intervjuu za Defense News, on je rekao da "ne vidi ništa što ukazuje na neminovnost [invazije na Tajvan] u narednih nekoliko godina" i da je mnogo vjerovatnije da će Peking nastaviti daleko od vojne sile, npr. politički i ekonomski pritisak, u svakom pokušaju aneksije Tajvana.
