Palmer zadužen za BiH. Sprema li se Oluja?

Iza odluke da se imenuje posebni izaslanik SAD koji će se baviti izbornom reformom "krije" se cijeli niz diplomatskih aktivnosti koje bi za rezultat mogle imati temeljito pospremanje u Bosni i Hercegovini i "peglanje" odnosa u regionu...

Piše: Sead Numanović


Matthew Palmer postao je svojevrsni izaslanik administracije Joea Bidena za izborni proces u Bosni i Hercegovini. 

Od svih problema koji postoje u ovoj državi, zvanični Vašington odlučio se za izbornu reformu. 

Zanimljiv izbor koji šalje cijeli niz poruka. 

Izbori su temelj demokratije, ali i bitni test vladavine zakona. 

Bosanskohercegovački izborni proces već odavno opterećen je rastućim nizom problema. 

Birački spiskovi na kojima je previše mrtvih. 

Birački odbori koji samo dodaju sumnje u legalnost cijelog glasačkog procesa. 

Neuređena pravila izborne kampanje koja generairaju nesporazume, tenzije i frutracije, te u konačnici samo dodatno problematiziraju legalnost izbornog procesa.

Ne postoje izbori u proteklih 20 godina, da se neki od jačih kandidata nije žalio da je pokraden. 

Svaki novi izbori bitniji su od prethodnih, jer država stabilno tone u krizu koja prijeti da postane agonija koja bi Bosnu i Hercegovinu mogla odvesti u nestanak. I na svakim novim izborima glasača je manje pred biračkim kutijama. A - apsurdno - na konačne rezultate se sve duže čeka.  

Primjera izbornih pravara i zloupotreba je i previše. Primjera da niko nije kažnjen za njih je isto toliko. 

U kontekstu rastućeg nezadovoljstva građana, ti detalji samo dolivaju ulje na vatru obespravljenosti i nepovjerenja u pravnu državu. 

Palmer se, dakle, hoće baviti izbornom reformom. 

Ali je njegov mandat potencijalno dalekosežniji. 

Njegovo postavljenje baš na ovu poziciju u Vašingtonu, ali i Briselu i Berlinu, dovelo je do poredbi ponašanja američke administracije 1993-1994. godina. 

I tada je trebalo relaksirati odnose između Bošnjaka i Hrvata, iskoordinirati djelovanja Sarajeva i Zagreba. 

Tada je, doduše, sve u konačnici rađeno na bojnom polju. 

Ovog puta situacija je nemalo drugačija. 

Palmerovo bavljenje Izbornim zakonom, pravilima, principima... izbornog procesa naravno da za cilj ima relaksaciju odnosa između Bošnjaka i Hrvata. Time bi se ojačao entitet F BiH, te otvorile perspektive početka istinskih reformi. 

Ona je preduslov za dogovor o provedbi presude Suda u Strazburu ne samo kada je slučaj Sejdić-Finci u pitanju. 

U svom radu u BiH, osim Ambasade SAD, Palmer će se, očigledno, jako oslanjati na Ured visokog predstavnika, te Delegaciju Evropske unije, ali i Ured Vijeća Evrope u Sarajevu. 

Jer, šta god da u konačnici bude dogovor o Sejdić-Finci, on će morati proći verifikaciju Venecijanske komisije. A potom je moguce glasanje u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i o promjenama Izbornog zakona, ali i Ustava Bosne i Hercegovine. 

Proces dogovaranja nekog rješenja u ovoj oblasti započet je prije skoro pa godinu dana. 

Neki su pomaci napravljeni, neke su se izmišljene halabuke dizale, iz Sarajeva je prečesto pucano u pogrešne mete, a još "prečešće" razloga za pucnjavu nije bilo! 

S imenovanjem Palmera, stvari imaju potencijal da se uozbilje. 

Jer, Palmer nije jedini, niti je Amerika sama u ovom procesu. Iza njega stoji dugotrajni, koordinirani diplomatski napor koji mnogo više obuhvata Beograd nego Zagreb, na primjer. U tim aktivnostima, opet na primjer, Berlin igra istaknutu ulogu. 

Palmerov primarni posao, iza scene, hoće biti relaksacija odnosa između Bošnjaka i Hrvata i - posljedično - konsolidiranje entiteta F BiH. 

No, niko ne bi trebao misliti da će entitet RS ostati "po strani". 

Jer, ne provodi se samo Sejdić-Finci. 

Imaju još (barem) četiri presude Suda u Strazburu koje upozoravaju na očigledne diskriminatorske odredbe izbornih pravila. 

Jedna od presuda kaže da i Bošnjak može biti kandidat za predsjednika manjeg bh. entiteta. I dodaje da na čelu tog dijela BiH može doći - Ukrajinac, na primjer. Ili Ukrajinka. Dakle, ne samo da Srbi i "manjinski narodi" moraju imati pravo da se mogu kandidirati za bilo koju od funkcija o kojima se glasa na izborima. To se pravo mora osigurati i manjinskim narodima i zajednicama. 

U okviru izborne reforme, segment krivične odgovornosti tek dobija na značaju. 

Lažni birački spiskovi, "preparirani" birački odbori, tvrdoglavo odbijanje da se modernizira sistem glasanja, opstruiranje rada Centralne i nižih izbornih komisija, govor mržnje, organizacija stranačkih skupova i dolasci zvaničnika službenim vozilima (a neki i helikopterima), mogli bi biti prošlost. 

Palmerovo imenovanje je sve osim "tehničkog". 

Ono bi moglo imati za rezultat političku oluju...

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.