“Kako je vrijeme prolazilo, Biden nije ispunio mnoga obećanja iz svoje kampanje i ostao je pri statusu quo na Bliskom istoku i u Aziji”, rekla je Emma Ashford, viša saradnica u Atlantic Councilu.
Na šta vas podsjeća slijedeći
niz: Susret s prijestolonasljednikom Saudijske Arabije, carine i kontrola
izvoza u Kinu, Jerusalem kao glavni grad
Izraela, povlačenje trupa iz Afganistana?
„Nakon više od godinu i pol dana
mandata predsjednika Bidena, pristup njegove administracije strateškim
prioritetima iznenađujuće je dosljedan politici Trumpove administracije, kažu
bivši dužnosnici i analitičari“, navodi se u komparativnoj analizi politka dvojice
predsjednika Sjedinjenih Država Donala Trumpa i Joa Bidena, koju donosi New
York Times (NYT).
Navodi se da je Biden je u
kampanji obećao da će se odvojiti od puta koje je vodila prethodna
administracija, a na neki je način u vanjskoj politici to i učinio. Popravio je
saveze, osobito u zapadnoj Europi, koje je Donald Trump oslabio svojim proklamacijama
"Amerika na prvom mjestu" i kritikama drugih nacija, te postavio
Sjedinjene Države na poziciju lidera koalicije koja nameće sankcije Rusiji
tokom rata u Ukrajini.
„Ali u kritičnim područjima,
Bidenova administracija nije napravila značajna odstupanja, pokazujući koliko
je teško u Vašingtonu zacrtati nove smjerove u vanjskoj politici“.
Kao prmijeri ističu se posjete
predsjednika Bidena Izraelu i Saudijskoj Arabiji, putovanje djelimično
usmjereno na jačanje bližih veza među tim državama koje su Trumpovi dužnosnici
promovirali u sklopu takozvanog Abrahamovog sporazuma.
Biden je ranije obećao da će na
neki naćin Saudijsu Arabiju kazniti zbog navodnih kršenja ludskih prava.
New York Times navodi da Sjedinjene
Države još uvijek pružaju važnu podršku saudijskoj vojsci u jemenskom ratu
unatoč ranijem obećanju Bidena da će prekinuti tu pomoć zbog "saudijskih zračnih napada koji su ubili civile“.
"Politike se
približavaju", rekao je Stephen E. Biegun, zamjenik državnog sekretara u
Trumpovoj administraciji i dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost pod
predsjednikom Georgeom W. Bushom. “Kontinuitet je norma, čak i između toliko
različitih predsjednika kao što su Trump i Biden.”
NYT navodi da neki bivši dužnosnici
i analitičari pohvalili dosljednost, tvrdeći da je Trumpova administracija,
unatoč dubokim nedostacima vrhovnog zapovjednika, pravilno dijagnosticirala
važne izazove američkim interesima i nastojala se s njima nositi.
Drugi su manje optimistični. Kažu
da su problemi američkom vanjskom politikom zakomplicirali , pa došlo do
odstupanja od predsjednikovih načela.
“Kako je vrijeme prolazilo, Biden
nije ispunio mnoga obećanja iz svoje kampanje i ostao je pri statusu quo na
Bliskom istoku i u Aziji”, rekla je Emma Ashford, viša saradnica u Atlantic
Councilu.
Analiza navodi da su se Trumpova
i Bidenova administracija morale uhvatiti u koštac s pitanjem kako održati
američku globalnu dominaciju u vrijeme kada se čini da je u padu. Kina se
uzdigla kao protuteža, a Rusija je postala odvažnija.
Navodi se da je nacionalna
sigurnosna strategija Trumpove administracije formalno preusmjerila vanjsku
politiku prema "utrci velikih sila" s Kinom i Rusijom, te da se
udaljila od davanja prioriteta terorističkim skupinama i drugim nedržavnim
akterima. Bidenova administracija nastavila je taj momentum, dijelom zbog
događaja poput ruske invazije na Ukrajinu.
Indikativno je i Bidenovo
odgađanje objavljivanja vlastite strategije nacionalne sigurnosti, što se
očekivalo početkom ove godine. To se pripisuje ratu u Ukrajini.
Biden je rekao da je Kina najveći
konkurent Sjedinjenim Državama - što je tvrdnja koju je državni sekretar Antony
Blinken ponovio u nedavnom govoru - dok je Rusija najveća prijetnja američkoj
sigurnosti i savezima.
NYT navodi da neki stručnjaci
kažu da je tradicija kontinuiteta između administracija proizvod
konvencionalnih ideja i grupnog razmišljanja proizašlih iz dvostranačkog
vanjskopolitičkog establišmenta u Vašingtonu, koji je Ben Rhodes, zamjenik
savjetnika za nacionalnu sigurnost predsjednika Baraka Obame, podrugljivo
nazvao "Blob".
Drugi tvrde da vanjske okolnosti
- uključujući ponašanje stranih vlada, puls američkih glasača i utjecaj
korporacija - ostavljaju američkim čelnicima uzak manevarski prostor.
"Postoji mnogo gravitacijske
sile koja dovodi politike na isto mjesto", rekao je gospodin Biegun. “I
dalje su ista pitanja. To je još uvijek isti svijet. Još uvijek imamo uglavnom
iste alate kojima možemo utjecati na druge da dođu do istih rezultata, a to je
još uvijek ista Amerika.”
Obavezujući se da će povući trupe
iz Afganistana, gospodin Biden i gospodin Trump odgovorili su na volju većine
Amerikanaca, koji su se umorili od dva desetljeća rata. Za gospodina Bidena,
ovaj potez je također bio prilika da se pozabavi nedovršenim poslom. Kao
potpredsjednik, zagovarao je dovođenje trupa kući, u skladu sa željom Obame da
prekine "vječne ratove", ali su mu se usprotivili američki generali
koji su insistirali na prisutnosti u Afganistanu.
Ističe se da, unatoč haotičnom
povlačenju prošlog avgusta kada su Talibani preuzeli zemlju, ankete su pokazale
da većina Amerikanaca podržava prekid američkog vojnog angažmana tamo.
I Trump i Biden zagovarali su
manju američku vojnu prisutnost u regijama sukoba. Ipak, Biden je poslao više
američkih vojnika u Europu od ruske invazije na Ukrajinu i Somaliju, poništivši
povlačenje iz Trumpove ere. Američke trupe ostaju u Iraku i Siriji.
Postoji duboki skepticizam prema
ratu protiv terorizma od strane viših članova Bidenove administracije",
rekao je Brian Finucane, viši savjetnik u Međunarodnoj kriznoj grupi koji je
radio na vojnim pitanjima kao pravnik u State Departmentu. "Ipak, još nisu
voljni poduzeti široku strukturnu reformu kako bi zaustavili rat."
Finucane je rekao da bi
reforma uključivala ukidanje ratnog odobrenja iz 2001. godine koje je Kongres
dao izvršnoj vlasti nakon napada 11. septembra.
Analiza ističe i jednu značajnu
razliku – Iran.
Navodi se da je Biden zauzeo
drugačiji pristup od Trumpa. Administracija je pregovarala s Teheranom o
povratku na nuklearni sporazum iz Obamine ere koji je gospodin Trump raskinuo,
što je dovelo do toga da je Iran ubrzao svoje obogaćivanje urana. Ali pregovori
su zapali u slijepu ulicu.
Navodi se i jedna konzstentnost
politka. Biden zadržava Islamsku revolucionarnu
gardu na listi terorističkih organizacija, unatoč tome što je to prepreka novom
sporazumu.
Kineska politika ističe se kao
najzorniji primjer kontinuiteta dviju administracija. State Department i dalje
definira odnos kineskih vlasti ujgurskim muslimanima kao genocid. Dužnosnici
Bidena nastavili su slati brodove američke mornarice kroz Tajvanski tjesnac i slati
vojnu pomoć Tajvanu kako bi pokušali odvratiti potencijalnu invaziju Kine.
Što je najkontroverznije, Biden
je zadržao carine za Kinu iz Trumpove ere, unatoč činjenici da neki ekonomisti
i nekoliko najviših američkih dužnosnika, uključujući ministricu finansija
Janet Yellen, sumnjaju u njihovu svrhu i učinak.
