NYT: Zašto Biden nastavlja Trumpovu vanjsku politiku

“Kako je vrijeme prolazilo, Biden nije ispunio mnoga obećanja iz svoje kampanje i ostao je pri statusu quo na Bliskom istoku i u Aziji”, rekla je Emma Ashford, viša saradnica u Atlantic Councilu.

Na šta vas podsjeća slijedeći niz: Susret s prijestolonasljednikom Saudijske Arabije, carine i kontrola izvoza u Kinu,  Jerusalem kao glavni grad Izraela, povlačenje  trupa iz Afganistana?

„Nakon više od godinu i pol dana mandata predsjednika Bidena, pristup njegove administracije strateškim prioritetima iznenađujuće je dosljedan politici Trumpove administracije, kažu bivši dužnosnici i analitičari“, navodi se u komparativnoj analizi politka dvojice predsjednika Sjedinjenih Država Donala Trumpa i Joa Bidena, koju donosi New York Times (NYT).

Navodi se da je Biden je u kampanji obećao da će se odvojiti od puta koje je vodila prethodna administracija, a na neki je način u vanjskoj politici to i učinio. Popravio je saveze, osobito u zapadnoj Europi, koje je Donald  Trump oslabio svojim proklamacijama "Amerika na prvom mjestu" i kritikama drugih nacija, te postavio Sjedinjene Države na poziciju lidera koalicije koja nameće sankcije Rusiji tokom rata u Ukrajini.

„Ali u kritičnim područjima, Bidenova administracija nije napravila značajna odstupanja, pokazujući koliko je teško u Vašingtonu zacrtati nove smjerove u vanjskoj politici“.

Kao prmijeri ističu se posjete predsjednika Bidena Izraelu i Saudijskoj Arabiji, putovanje djelimično usmjereno na jačanje bližih veza među tim državama koje su Trumpovi dužnosnici promovirali u sklopu takozvanog Abrahamovog sporazuma.

Biden je ranije obećao da će na neki naćin Saudijsu Arabiju kazniti zbog navodnih kršenja ludskih prava.

New York Times navodi da Sjedinjene Države još uvijek pružaju važnu podršku saudijskoj vojsci u jemenskom ratu unatoč ranijem obećanju Bidena da će prekinuti tu pomoć zbog "saudijskih zračnih napada koji su ubili civile“.

"Politike se približavaju", rekao je Stephen E. Biegun, zamjenik državnog sekretara u Trumpovoj administraciji i dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost pod predsjednikom Georgeom W. Bushom. “Kontinuitet je norma, čak i između toliko različitih predsjednika kao što su Trump i Biden.”

NYT navodi da neki bivši dužnosnici i analitičari pohvalili dosljednost, tvrdeći da je Trumpova administracija, unatoč dubokim nedostacima vrhovnog zapovjednika, pravilno dijagnosticirala važne izazove američkim interesima i nastojala se s njima nositi.

Drugi su manje optimistični. Kažu da su problemi američkom vanjskom politikom zakomplicirali , pa došlo do odstupanja od predsjednikovih načela.

“Kako je vrijeme prolazilo, Biden nije ispunio mnoga obećanja iz svoje kampanje i ostao je pri statusu quo na Bliskom istoku i u Aziji”, rekla je Emma Ashford, viša saradnica u Atlantic Councilu.

Analiza navodi da su se Trumpova i Bidenova administracija morale uhvatiti u koštac s pitanjem kako održati američku globalnu dominaciju u vrijeme kada se čini da je u padu. Kina se uzdigla kao protuteža, a Rusija je postala odvažnija.

Navodi se da je nacionalna sigurnosna strategija Trumpove administracije formalno preusmjerila vanjsku politiku prema "utrci velikih sila" s Kinom i Rusijom, te da se udaljila od davanja prioriteta terorističkim skupinama i drugim nedržavnim akterima. Bidenova administracija nastavila je taj momentum, dijelom zbog događaja poput ruske invazije na Ukrajinu.

Indikativno je i Bidenovo odgađanje objavljivanja vlastite strategije nacionalne sigurnosti, što se očekivalo početkom ove godine. To se pripisuje ratu u Ukrajini.

Biden je rekao da je Kina najveći konkurent Sjedinjenim Državama - što je tvrdnja koju je državni sekretar Antony Blinken ponovio u nedavnom govoru - dok je Rusija najveća prijetnja američkoj sigurnosti i savezima.

NYT navodi da neki stručnjaci kažu da je tradicija kontinuiteta između administracija proizvod konvencionalnih ideja i grupnog razmišljanja proizašlih iz dvostranačkog vanjskopolitičkog establišmenta u Vašingtonu, koji je Ben Rhodes, zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost predsjednika Baraka Obame, podrugljivo nazvao "Blob".

Drugi tvrde da vanjske okolnosti - uključujući ponašanje stranih vlada, puls američkih glasača i utjecaj korporacija - ostavljaju američkim čelnicima uzak manevarski prostor.

"Postoji mnogo gravitacijske sile koja dovodi politike na isto mjesto", rekao je gospodin Biegun. “I dalje su ista pitanja. To je još uvijek isti svijet. Još uvijek imamo uglavnom iste alate kojima možemo utjecati na druge da dođu do istih rezultata, a to je još uvijek ista Amerika.”

Obavezujući se da će povući trupe iz Afganistana, gospodin Biden i gospodin Trump odgovorili su na volju većine Amerikanaca, koji su se umorili od dva desetljeća rata. Za gospodina Bidena, ovaj potez je također bio prilika da se pozabavi nedovršenim poslom. Kao potpredsjednik, zagovarao je dovođenje trupa kući, u skladu sa željom Obame da prekine "vječne ratove", ali su mu se usprotivili američki generali koji su insistirali na prisutnosti u Afganistanu.

Ističe se da, unatoč haotičnom povlačenju prošlog avgusta kada su Talibani preuzeli zemlju, ankete su pokazale da većina Amerikanaca podržava prekid američkog vojnog angažmana tamo.

I Trump i Biden zagovarali su manju američku vojnu prisutnost u regijama sukoba. Ipak, Biden je poslao više američkih vojnika u Europu od ruske invazije na Ukrajinu i Somaliju, poništivši povlačenje iz Trumpove ere. Američke trupe ostaju u Iraku i Siriji.

Postoji duboki skepticizam prema ratu protiv terorizma od strane viših članova Bidenove administracije", rekao je Brian Finucane, viši savjetnik u Međunarodnoj kriznoj grupi koji je radio na vojnim pitanjima kao pravnik u State Departmentu. "Ipak, još nisu voljni poduzeti široku strukturnu reformu kako bi zaustavili rat."

Finucane je rekao da bi reforma uključivala ukidanje ratnog odobrenja iz 2001. godine koje je Kongres dao izvršnoj vlasti nakon napada 11. septembra.

Analiza ističe i jednu značajnu razliku – Iran.

Navodi se da je Biden zauzeo drugačiji pristup od Trumpa. Administracija je pregovarala s Teheranom o povratku na nuklearni sporazum iz Obamine ere koji je gospodin Trump raskinuo, što je dovelo do toga da je Iran ubrzao svoje obogaćivanje urana. Ali pregovori su zapali u slijepu ulicu.

Navodi se i jedna konzstentnost politka.  Biden zadržava Islamsku revolucionarnu gardu na listi terorističkih organizacija, unatoč tome što je to prepreka novom sporazumu.

Kineska politika ističe se kao najzorniji primjer kontinuiteta dviju administracija. State Department i dalje definira odnos kineskih vlasti ujgurskim muslimanima kao genocid. Dužnosnici Bidena nastavili su slati brodove američke mornarice kroz Tajvanski tjesnac i slati vojnu pomoć Tajvanu kako bi pokušali odvratiti potencijalnu invaziju Kine.

Što je najkontroverznije, Biden je zadržao carine za Kinu iz Trumpove ere, unatoč činjenici da neki ekonomisti i nekoliko najviših američkih dužnosnika, uključujući ministricu finansija Janet Yellen, sumnjaju u njihovu svrhu i učinak.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.