Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegoine izjavio je "da mu je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi rekao da garantiraju da će BiH do kraja godine imati kandidatski status ukoliko se formira Vlada Federacije BiH, Vijeće ministara, usvoji budžet i na dnevni red stave evropski zakoni".
Izjava je prenesena iz intervjua koji je on dao Večernjem listu, izdanju za Bosnu i Hercegovinu.
Nakon Milorada Dodika, koji se već ranije pohvalio da mu je isti sagovornik (komesar za proširenje i politiku susjedstva Oliver Varhelyi op.a.) obećao da će biti deblokirano skoro 1,2 milijarde eura evropskog novca za gradnju koridora 5c kroz manji bh. entitet.
Politicki.ba je provjerio Dodikove navode i dobio odgovor da "nije bilo promjene politike" i da će se lider stranke koalicionog partnera Dragana Čovića načekati.
Blago kazano, čudna je izjava čelnika HDZ-a.
Naravno, dobro bi bilo da se vlast formira što prije i da ona bude reforska.
Još bi bolje bilo da trenutni sastav Vijeća ministara odobri evropske zakone. Riječ je o - primarno - zakonima koji se tiču pravosuđa - VSTV i sudovi u BiH.
No, Vijeće ministara je sada blokirano. Blokirali su ga Čovićevi ministri.
Ima još jedan zahtjev koji je Varhelyi iznio dvojicu Dodik - Čović - da konačno profunkcionira Ured EUROPOL-a u Sarajevu. To koči Dodik.
No, šta god da je rekao komesar EU iz Mađarske, on nije mogao "garantirati" kandidatski status.
Zašto?
Jednostavno zato što ne samo Varhelyi, već ni niko drugi iz Evropske komisije to ne može "garantirati".
O kandidatskom statusu, da ponovimo po Bog zna koji put, ne odlučuje Evropska komsija.
Odlučuje Evropsko vijeće. To tijelo čine šefovi država ili vlada 27 država Unije.
Oni su ti (Emmanuel Macron, Olaf Scholz, Mark Rutte, Viktor Orban, Rober Golob, Viktor Orban...) koji će 15. i 16. decembra na samitu EU dati svoj konačni sud.
I niko ne zna, pa ni Varhelyi, a pogotovo Čović, kakvu će odluku donijeti.
Nadalje, Evropska komisija dala je preporuku za kandidatski status Bosne i Hercegovine 12. oktobra ove godine. Dakle, 10 dana nakon izbora.
Ko je u Briselu i bezmalo svim državama EU pogledao bar na mapu BiH, zna da je formiranje vlasti u našoj zemlji uvijek dug, mukotrpan proces...
Kada pogledate riječnik preporuke Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu, on je tehnički identičan riječniku preporuke istog ovog evropskog organa za Ukrajinu i Moldaviju.
Preporučuje se kandidatski status "uz razumijevanje da će slijedeći koraci biti poduzeti".
I onda se nabraja nekoliko bitnih stavki koje vlasti u Kijevu, Kišnjevu i Sarajevu trebaju poduzeti da bi se moglo zakoračiti u narednu fazu - pripreme za sasvim konkretne korake na otvaranju pregovora i skeniranju svakog od 35 poglavlja.
EU, dakle, ne zanima ko će biti vlast.
Zanima ih šta će ta vlast uraditi.
Dosadašnji učinak vlasti u BiH na evropskom putu je bolno očajan!
Na 132 stranice Izvještaja o napretku BiH, Evropska komisija je čak 93 puta upotrijebila termin "nema napretka". U još 32 puta iskorišten je termin "rana faza". Taj izraz koristi se da se kaže da se nešto kao "počelo", "začeprkalo"...
Kada se gleda Izvještaj, prosto vam bude muka.
I dobro je onima koji ne znaju da takve odrednice stoje već godinama u izvještajima Evropske komisije.
Prema svim informacijama Politicki.ba, raspoloženje u Evropskom vijeću naglašeno je naklonjeno k odluci da se BiH dodijeli taj famozni kandidatski status. Trenutno, šanse za to su 90:10!
Nekoliko je razloga za to. I nijedan ne ide u prilog bilo kojem od isturenijih političara na bh. sceni.
Brisel je za to da se kandidatski status dodijeli BiH jer je - blago kazano - "nelogično" da ga ima jedna Moldova, koja nema efektivnu kontrolu nad svojim jednim dijelom teritorije, već njime upravlja Vladimir Putin, koja je daleko iza Bosne i Hercegovine na svom evropskom putu, koja se čak ni ne smatra dijelom "evropskog teritorija", već je u vokabularu Brisela svrstana u države susjedstva EU... Ako je Moldova kandidat, mora biti i Bosna i Hercegovina.
