Okrutne odmazde i sistematski napadi hunte, omogućeni ruskim oružjem i opremom, jednako su užasni kao i oni koje su počinile ruske snage u Ukrajini posljednjih mjeseci.
Piše: Khin Ohmar
U protekloj godini pokrenuto je više vojnih napada na civile
u Mijanmaru nego u Siriji, Jemenu, Iraku ili Afganistanu, prema brojkama koje
je prikupio Armed Conflict Location and Event Data Project, organizacija za
prikupljanje podataka o lokacijama i zbivanjima unutar oružanog sukoba, koji je
zemlju označio i kao najsmrtonosnije mjesto na svijetu za demonstrante u 2021. godini.
Vojska Mjanmara koristi helikoptere i mlaznjake za bombardiranje
velikih dijelova zemlje. Škole, bolnice i bogomolje bile su mete teškog
granatiranja. Vojska je zapalila domove seljana, koji su se sklonili u džunglu,
pronalazeći pećine u kojima se mogu sakriti i provoditi besane noći. Cijela
sela su spaljena. Masakri su postali oblik kolektivnog kažnjavanja protiv
civilnog otpora širom zemlje - neumoljivog pred brutalnošću hunte.
Oko 578.200 ljudi napustilo je svoje domove otkako je vojna
hunta izvela puč u februaru 2021. godine, podaci su Ureda UN-a za koordiniranje
humanitarnih poslova.
Okrutne odmazde i sistematski napadi hunte, omogućeni ruskim
oružjem i opremom, jednako su užasni kao i oni koje su počinile ruske snage u
Ukrajini posljednjih mjeseci.
Predsjednik SAD-a Biden ugošćuje lidere zemalja jugoistočne
Azije na posebnom samitu u Washingtonu, gdje će SAD tražiti podršku regionalnog
bloka za jačanje koalicije protiv Moskve. Ključna komponenta njegove strategije
trebala bi biti uvjeravanje članica Asocijacije nacija jugoistočne Azije
(ASEAN) da promijene kurs prema mjanmanskoj hunti, jednom od najpouzdanijih
saveznika Rusije.
Administracija može iskoristiti priliku samita SAD-ASEAN da
izvrši pritisak na blok da učine više alje od svog impotentnog odgovora na
huntino rušenje međunarodnog prava i da se angažuje s legitimnom Vladom
nacionalnog jedinstva, koju su uspostavili i koja predstavlja narode Mjanmara.
Ali Biden ima šansu da ide dalje. Predsjednik bi trebao
pozvati na globalni embargo na oružje mjanmarskoj vojsci i naložiti svom
ambasadoru u UN-u da to pitanje stavi na dnevni red Vijeća sigurnosti UN-a,
kojim SAD predsjedavaju u mjesecu maju.
Embargo bi zadao direktan udarac ruskim interesima.
Rusija je zauzeta prodajom aviona, oklopnih vozila, raketa
zemlja-vazduh i mobilnih odbrambenih sistema vojsci Mijanmara. Prema riječima
specijalnog izvjestitelja UN-a za stanje ljudskih prava u Mjanmaru, prijenos
oružja od strane Rusije „dogodio se s punim znanjem da će ono biti korišteno za
napad na civile, što je vjerovatno kršenje međunarodnog prava“.
Ruski režim vidi huntu u Mjanmaru kao izvor novca za
održavanje svoje autokratske vladavine.
Od 2018., najmanje 19 ruskih kompanija isporučilo je oružje i
opremu mjanmanskoj vojsci—uključujući državni konglomerat za oružje, pod
sankcijama SAD-a, Rostec. U aprilu 2021., šef ruskog giganta za proizvodnju
kamiona, Kamaz, posjetio je Mjanmar kako bi održao razgovore sa huntom o
proizvodnji kamiona u Mjanmaru. Kamaz proizvodi vozilo koje služi kao platforma
za raketni sistem zemlja-vazduh Pancir-S1, koji je hunta naručila od Rusije
prošle godine.
Čini se da veze između hunte i Rusije jačaju. U pismu od 25.
aprila koje je izdala Centralna banka Mjanmara otkriveno je da banke koje
podržava hunta formiraju savez sa ruskim bankama. Ovo bi pružilo povratni kanal
za huntu za kupovinu ruskog oružja uprkos sankcijama koje nastoje protjerati
Rusiju iz globalnog finansijskog sistema i zaustaviti nabavku oružja od strane
hunte.
Savez je bio katastrofa za narod Mijanmara. Ali krizu je
potaknula globalna zajednica – neefikasnim potezima ASEAN-a, praznom retorikom UN-a.
Nedostatak konkretne, koordinirane međunarodne akcije omogućava Rusiji da
uspostavi državu klijenta usred Azije, destabilizujući region, istovremeno
podstičući teror hunte.
Predsjednik Biden ima priliku da započne proces prekida veza
između Ruske Federacije i mjanmarske hunte. On može zauzeti stav protiv podrške
Kremlja tekućoj kampanji masovnog ubijanja, mučenja, seksualnog nasilja i
zlostavljanja koju čini mjanmarska vojna hunta. Vrijeme je za djelovanje.
(Khin Ohmar, istaknuti
aktivista za ljudska prava iz Mjanmara, osnivač je grupe za ljudska prava
Progressive Voice)
