Da li Escobar u Sarajevo donosi američku listu kažnjenih za Bosnu i Hercegovinu?
Ugledni američki dnevni list The Wall Street Journal objavio je da će administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država ove sedmice objaviti sankcije protiv pojedinaca i pravnih i političkih subjekata širom svijeta koji su umiješani u korupciju.
Ovaj medij je naveo i da se ne zna kome će biti uvedene nove sankcije.
Prema potonjim objavama Bijele kuće i State departmenta, primarne mete novog režima kažnjavanja su: Rusija, Kina i Iran.
No, nas tišti naša muka i sve nestrpljivije iščekujemo objavu imena pojedinaca i firmi ovdje, u BiH, koje bi novi režim sankcija mogao pogoditi.
A da su one spremne i "na stolu", potvrdio je 9. septembra ove godine zamjenik pomoćnika državnog sekretara Gabriel Escobar.
U intervjuu za BHT on je naveo i da će kaznene mjere pogoditi pojedince, ali i firme koje ih podržavaju.
Escobar je ponovo ove sedmice u Sarajevu.
Zvanični Vašington, dakle, najavio je da bi do kraja ove nedjelje mogao objaviti imena.
Da li Escobar u Sarajevo donosi američku listu kažnjenih za Bosnu i Hercegovinu?
Vidjet ćemo.
Tek, priče o američkim sankcijama ponovo su se razbuktale.
One su drugačije ne samo po izmijenjenoj uredbi koju je Biden potpisao juna ove godine, već - mnogo bitnije - po tome što ih prati nova metodologija, ali - bitnije - i opsežna diplomatska aktivnost SAD koje žele da ih saveznici i prijateljske države ovog puta prate u uvođenju cijelog niza kazni za one koji su korumpirani ali i koji, u slučaju BiH, (sistemski) opstruiraju Dejtonski sporazum.
Biden je borbu protiv korupcije postavio visoko na listi svojih prioriteta još u vrijeme dok je bio u kampanji za mjesto predsjednika SAD.
Nakon što je pobijedio, počeo je s realizacijom svojih obećanja.
Uz ostalo, razgovarao je i dogovarao da ga najrazvijenije prijateljske države iz grupe G-7, ali i G - 20 prate i-ili podrže u borbi protiv korupcije.
Prema objavama zvaničnika njegove administracije, u tome je prilično uspio.
Konkretno, to bi moglo značiti da bi nove sankcije koje objavi američka vlada protiv pojedinaca i firmi u BiH pratile i Kanada, Japan, Njemačka, Velika Britanija...
Evropska komisija ove sedmice trebala bi usvojiti svoj mehanizam sankcioniranja koji više ne zahtijeva konsenzus, odnosno odobrenje svih 27 država članica.
Paket zakonskih rješenja predviđa da bi EU mogla uvesti ekonomske sankcije državama s kojima je u sukobu zbog nelojalne konkurencije, protekcionizma, državnog intervencionizma...
Kao i u američkom slučaju, ove su mjere prvenstveno uperene protiv Kine, a potencijalno i protiv Rusije.
No, posljedično one su u korelaciji s američkim aktivnostima.
U ovakvom spletu, to ne znači da će i EU slijediti američke sankcije prema pojedincima i entitetima u BiH.
Ali potencijalno otvara vrata i za taj scenarij jer bi konstituenti EU mogli postati "mekši" prema jedinstvenom sankcioniranju onih iz BiH koji se nađu na novoj američkoj "crnoj listi".
Uz to, države poput Njemačke, ali i Italije, Holandije, Češke... spremne su uvesti svoje sankcije Dodiku i ostalima.
Od 27 država EU, njih barem 15 je voljno djelovati unilateralno i podržati SAD u kažnjavanju onih u BiH koji su ogrezli u korupciji, ali i opstruiraju Dejton.
Brisel, međutim, nastoji imati konsenzus i pokrenuti sankcije kao jedinstven blok.
Nije nemoguće da put do jedinstva bude i kroz pojedinačne akcije svake od članica koje bi u konačnici dovele do toga da kompletna EU provodi kazne protiv nepoćudnih pojedinaca u našoj zemlji i njihovih finansijera.
Tek, Amerikanci će ove sedmice početi s provođenjem novih sankcionih mehanizama.
Ubrzo bi smo trebali znati i ko je na toj novoj listi i kako ona u praksi djeluje.
Zanimljiv je detalj da su Amerikanci toliko temeljito ovog puta pristupili mehanizmu sankcija da su čak oformili i poseban novčani fond za one koji im dostave tačne informacije o tajnim računima i drugoj imovini koja je do sada skrivana u toj državi, a pripada osobama okrivljenim za korupciju.
Poput programa "Nagrada za pravdu", u kojem SAD milionima dolara nagrađuje one koji im daju informacije koje će dovesti do hapšenja osoba koje su se teško ogriješile o zakone, a koji je osigurao i da se cijeli niz ratnih zločinaca s prostora bivše Jugoslavije nađe iza rešetaka, i ovaj novi program poticaj je za angažman onih koji imaju dokaze o - na primjer - Dodikovim tajnim računima, ali nemaju motiva da ih otkriju.
U svakom slučaju, priče o sankcijama su reaktuelizirane. Ponovo.
One - sankcije - nisu čarobni štapić i neće same po sebi riješiti sve probleme u BiH.
Ali jesu snažan poticaj i određena satisfakcija onima koji ipak drže i do ove zemlje i do njene zapadne budućnosti.
