Visoki predstavnik Christian Schmidt ponovo je posegnuo za svojim ovlastima.
Koristeći prvo koje mu pripada, nametnuo je odluku kojom osigurava ne samo da se održe opći izbori 2. oktobra, kako je i planirano, već je promijenio zakon kako bi osigurao da se trakavica u režiji Dragana Čovića, predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, više nikada ne ponovi.
Iako je došao u BiH pod "sjenkom sumnje", iako je isticao da neće rado posezati za jednim od krajnjih instrumenata koji su mu na raspolaganju, vrlo brzo se suočio s time da nema izbora.
A Schmidt, kao i svaki drugi čovjek na svijetu, ne voli biti dovođen u takvu situaciju.
Ipak, prvi put ga je na to natjerao Milorad Dodik, politički lider bosanskih Srba.
Kako bi spriječio dalje manipulacije s državnim zemljištem, on je 12. aprila reagirao i nametnuo odluku kojom je izmijenio i dopunio Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine.
Uz nju, donio je i Nalog o obustavljanju primjene Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti.
Praktično, dvije "bonske ovlasti" realizirane su nepunih devet mjeseci od njegovog stupanja na dužnost visokog predstavnika.
I tada, kao i danas, Schmid je poručio da mu nije drago da mora posezati za Bonskim ovlastima, ali da ga je veći interes - građani BiH - nagnao na to.
Poručio je da će i dalje, kada mora, koristiti ovaj mehanizam.
U prvim javnim reakcijama, ambasadori Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država stali su uz Schmidta.
Iz američke ambasade poručeno je i da će ""međunarodna zajednica nastaviti koristiti alate koji su joj na raspolaganju za zaštitu integriteta i funkcionalnosti i Dejtonskih i institucija BiH.
Politički lideri koji prijete i jednom i drugom moraju biti pozvani na odgovornost".
