Ako je Ukrajina kamen koji žulja Putina i Rusiju, onda bi zapadni Balkan trebalo shvatiti kao kamen u žuči EU i NATO.
Piše Hamza Višća
Na Balkanu postoji kletva, „o sebi se zabavio“.
Rusija je brutalno napala Ukrajinu, da budem precizniji, nastavila agresiju započetu aneksijom Krima, a EU i NATO članice, osim što rat prenose uživo, prijete verbalno i iskazuju nemoć, jer eto Ukrajina nije članica briselskih klubova, višednevno raspravljaju o povratnim posljedicama sankcija koje bi ili već jesu uveli Rusiji.
Neka, i to je dobro, ali nije dovoljno.
Hoće li šta naučiti iz ponašanja agresora?
Putin je svjestan činjenica da ruska ekonomija i nije tako jaka i da joj je geostrateški položaj ugrožen, uprkos zavidnom vojnom potencijalu, odlučio da zaigra na kartu tog vojnog potencijala i nespremnosti Ukrajine.
Doda li se tome da je i Zapad nespreman, ili bar nikad slabiji u posljednjih 20 godina, onda je, sa njegove tačke gledišta, ovo najpovoljniji trenutak da počisti dvorište. EU je poslije Brexita slaba, da slabija ne može biti.
NATO se zabavio rezultatima iz Afganistana i nepovjerenjem, koje je posijao Trump među saveznicima, Velika Britanija se pokušava pozicionirati u globalnoj slici, a Amerika uz ozbiljne unutrašnje probleme, traga za novom formulom vlastitog djelovanja u svijetu.
Uz to, NATO je ograničen vlastitom poveljom, da mogu djelovati tek ako je napadnuta neka od članica.
Znao je «carski» raspoložen predsjednik Rusije da Ukrajina nije tako blizu ulaska u NATO i EU, ako ni zbog čega, ono zbog činjenice da ne vlada svojom teritorijom. Riješio je da otkloni kamen koji ga žulja i počisti blisko inostranstvo, kako naziva zemlje između Rusije i Zapada.
Opredijelio se za rat, umjesto da bude zadovoljan «stabilnošću» regiona.
Hoće li ovo rezoniranje Putina, koristiti Zapadu da se ozbiljnije zabavi Balkanom, tek se treba vidjeti.
Tim prije što će posljedice agresije Rusije na Ukrajinu trajati godinama, bez obzira u kom se pravcu kretala situacija, a pogotovo ako se apetiti Moskve povećaju, a zapadni Balkan je tu u prostoru između EU i NATO članica.
Ako je Ukrajina kamen koji žulja Putina i Rusiju, onda bi zapadni Balkan trebalo shvatiti kao kamen u žuči EU i NATO.
Naime, rat u Ukrajini jest bacio u sjenu zapadni Balkan i dramu koja kuha već godinama.
Oni koji bolje prate ovdašnja zbivanja, gledaju slike i slušaju vijesti iz «daleke» Ukrajine, ne mogu se oteti utisku da su to već doživjeli, ali se i pitaju da li moguća balkanska repriza Ukrajine.
Znajući da je Putin majstor u priznavanju uvijek dviju teritorija u suverenim državama, pa da tek onda šalje trupe u «mirovne misije», možemo odahnuti i nadati se da nećemo doživjeti sudbinu Gruzije ili Ukrajine.
Međutim, nije vrijeme za sarkazam, već za aktivno djelovanje.
Trenutno EU i Amerika su stavili fokus na izborni zakon BiH, i nikako da shvate da je Izborni zakon samo scenografija za ostvarivanje secesionističkih ideja iz minulog rata.
Jer, Dragan Čović je uvijek igrao sporedne uloge, nosi manju odgovornost, a glavni Putinov igrač ne odustaje od razlaza.
Bahato vrijeđa, udara na identitet, ne bi li izazvao incident i iskoristio ga za povod sukoba i pripremio za gruzijski ili ukrajinski scenario.
Zato bi i Amerika i EU morali udvostručiti napore u BiH, kako u obračunu sa korupcijom i organiziranim kriminalom, tako i u sužavanju prostora da se Rusija udomaći.
