ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Politika/Analiza
Analiza

Hoće li "papci" (u F BiH) odlučivati ko je u vlasti?

politicki.ba

Historija SDA u zadnjih 16 godina je historija odlaska poslanika. I to je sistemski virus u kadrovskoj politici ove stranke. Neko bi mogao reći da je SDA tu lekciju davno morala naučiti. Ali nije! I to će se vidjeti i ovog puta.

Ako se po izbornom jutru dan poznaje, Bosna i Hercegovina stabilno nastavlja put daljih političkih blokada i nestabilnosti.

SNSD (i trabanti) Milorada Dodika u čvrstom je bloku s HDZ-om (i satelitima) Dragana Čovića.

Ta dva bloka već sada raspoređuju funkcije koje će (ultimativno) tražiti pri formiranju vlasti na državnom nivou.

Nasuprot njih stoje dva klimava politička saveza bošnjačkih i probosanskih partija.

Na jednoj strani je Trojka i stranke koje su podržale Denisa Bećirovića u utrci za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a na drugoj SDA, te koalicija DF i SBiH.

Ovaj drugi blok ima skoro pa većinu u parlamentu entiteta F BiH.

Koalicija S BiH i DF sa SDA u skupštini većeg bh. entiteta, kada se svi glasovi prebroje i podijele kompenzacijiski mandati mogla bi biti u prilici da sama formirati vlast, da je BiH definirana kao građanska država.

Na državnom nivou ovaj blok ima (znatno) više poslanika nego Trojka. Oni bi mogli s opozicionim strankama iz entiteta Rs formirati državnu vladu izbacujući SNSD i HDZ. Tako bi stvari mogle izgledati u teoriji.

Slično je moguće i na entitetskom nivou.

No, praksa će dati bolju i tačniju sliku.

Gledajući trendove, čini se da će kao malo kada ranije "papci", kako svojevremeno reče Željka Cvijanović, SNSD-ova nova i prva u postdejtonskoj historiji ove države, žena na poziciji u Predsjedništvu BiH, odlučivati ko će biti na vlasti, a ko u opoziciji.

Dodik ne krije da mu se žuri (!?) da se formira Vijeće ministara, strahujući da bi stranke koje politički gravitiraju Sarajevu to mogle napraviti sa opozicijom iz Rs.

U oba entiteta raspored mandata daje neki osnov i trgovcima mandatima.

Iz Dodikovog tabora bi se neki mogli priključiti opoziciji i vratiti milo za drago Dodiku koji ih je u protekle četiri godine i ponižavao i progonio (a to je radio i svojim stranačkim funkcionerima).

Čović naizgled ima monolit kroz Udruženje građana Hrvatski narodni sabor.

No, blok se postepeno kruni, pa su HDZ 1990 i Hrvatska republikanska stranka nastupali samostalno gdje god su mogli.

Teško da bi oni mogli "preći Rubikon" i stupiti u savez sa SDA i DF-S BiH.

No, ako je išta očigledna istina u politici, onda je to da su samo interesi vječni.

Tako, teoretski (nisu ni mandati zvanično dodijeljeni) Dodikova i Čovićeva opozicija (kakva takva), mogla bi sa ove tri partije formirati vlast na državnom i entitetskim nivoima.

U entitetu Rs očekuje se (značajniji) rast bloka probosanskih stranaka, te bi on u nekim kombinacijama mogao biti odlučujući ko će tamo biti na vlasti.

Sklop SDA-DF-S BiH ima slabije šanse da formira vlast sa koalicijom SNSD-HDZ obzirom da ovi zadnji kategorički isključuju mogućnost saradnje s strankom Željka Komšića. Mada, na federalnom nivou taj savez postoji i relativno dobro je funkcionirao u proteklih više od šest godina.

Ipak, četvrta pobjeda Komšića u utrci za Predsjedništvo BiH takvu mogućnost, u najboljem slučaju, bitno smanjuje.

Trojka, s druge strane, nije tako dobro prošla u utrci za parlamente, kako je prošao njen kandidat (i ostalih partija) za mjesto u Predsjedništvu BiH.

Na federalnom nivou HDZ i Trojka (značajno) zaostaju za SDA-DF-SBiH.

No, ono što bi ovdje i što vrlo vjerovatno hoće biti "game changer" je snažna želja međunarodne zajednice da njihovi favoriti (Trojka) budu u federalnoj vladi.

Iz Trojke su se već i (davno) prije izbora očitovali da jesu za takvu opciju i kontinuirano su slali "zaljubljeničke" poruke prema HDZ-u.

Glasanje 2. oktobra u Federalni parlament izgleda da će donijeti situaciju sličnu onoj prije nekih dvije decenije, kada je međunarodna zajednica formirala Alijansu za promjene. Razlika je samo u tome što ovog puta postoji jak blok HDZ-a s jedne i klimavi konglomerat protivnika SDA (i DF) na drugoj strani.

I tu na scenu stupaju "papci".

SDA jeste osvojila najviše mandata u parlamentima.

Njen rezultat najbolji je, kako se istaknuto percepira, u zadnjih barem 16 godina.

Bakir Izetbegović reče u zadnjih 20!

Ali stranka je opterećena lošim učinkom svog predsjednika.

I to je prostor za nestabilnost unutar partije koju samo dodatno mogu i hoće podgrijavati stranci.

Historija SDA u zadnjih 16 godina je historija odlaska poslanika. 

I to je sistemski virus u kadrovskoj politici ove stranke. Neko bi mogao reći da je SDA tu lekciju davno morala naučiti. Ali nije! I to će se vidjeti i ovog puta. 

Već u izbornoj noći, očekivano, radili su telefoni i sa "zelene" linije išle su komunikacije prema "crvenoj". To se samo intenzivira. 

Kako se sliježe "izborna prašina", tako postaje očitije da je Trojka favorit za formiranje federalne vlade, a to onda usmjerava sve one koji žele vlast (a u parlamente se i ulazi zbog vlati, zar ne), da joj se priklanjaju. 

Izetbegović će, kako god proces konstituiranja vlasti bude tekao, biti u sve težoj poziciji. S jedne strane on će biti fokusiran na očuvanje svoje predsedničke pozicije, a sa druge - na očuvanje poslaničkog jedinstva stranke. 

Ako, nekim čudom, on uspije promijeniti tok igre i nametnuti se kao faktor bez kojeg vlasti nema, onda će mu se prijaviti preletači iz uslovno kazano suprotnog bloka. 

Ipak, šanse da SDA bude faktor vlasti rapidno blijede. 


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.