BiH, zapadni Balkan, Ukrajina, Moldavija, Gruzija, a možda čak i Turska, imaju priliku kakva davno nije viđena.
Piše: Sead Numanović
Slovenija i Hrvatska snažno lobiraju da Bosna i Hercegovina dobije odluku Evropskog vijeća o početku pregovora.
Kako prenosi Rikard Jozwiak, urednik na Radiju Slobodna Evropa, zvanična Ljubljana i Zagreb su stava "da bi bilo mudro ne dozvoliti da Bosna i Hercegovina tapka u mjestu dok druge zemlje kandidati idu naprijed".
"To bi moglo značiti poticaj za početak pregovora o pristupanju EU sa Sarajevom, iako većina drugih prijestolnica EU ne misli da je zemlja spremna za to", piše on na svom blogu.
U institucijama EU sve je užurbanije.
Danas Vijeće za opće poslove EU (GAEC) razmatrati prijedloge reformi institucija i mehanizama odlučivanja EU, kako bi blok bio spremniji za novo proširenje do 2030. godine.
Narednih dana nastavljaju se sastanci COREPER-a, tijela koje čine zvaničnici direktorata Evropske komisije i ambasadori država EU koje analizira stanje u svakoj od država kandidata, od Turske, koja već 24 godine ima tu "titulu", do BiH koja je najmlađa po kandidatskom statusu.
Paralelno, provode se brojne dinamične aktivnosti unutar država - članica Unije.
Svaka od njih ima svoje interese.
Sloveniju i Hrvatsku mogle bi podržati neke od država, ako Ljubljana i Zagreb, zauzvrat, podrže njih.
Mađarska, na primjer, zahtijeva da se nastavi otvaranje poglavlja sa Srbijom.
Ono je obustavljeno i stoji već dvije godine. Srbija nije u tom periodu napredovala "ni milimetar" jer odbija uvesti sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.
A Ukrajina je problematična Mađarskoj iz više uglova.
Zvanična Budimpešta blokirala je čak 20 milijardi eura pomoći Kijevu.
Već tri mjeseca, oni ne odobravaju da se prva tranša od 500 miliona eura prebaci ukrajinskim vlastima na ime vojne pomoći.
Nada u Briselu je da će Mađarska pokleknuti, jer se zemlja suočava sa ekonomskim padom i veoma su joj potrebni zamrznuti fondovi EU.
"Ali to neće spriječiti i Mađarsku da igra tvrdoglavo i dozvoli Ukrajini da započne pregovore o pristupanju EU, što bi većina drugih članica EU željela vidjeti prije kraja godine. Godine 2022., jedan od sedam uslova koje je Evropska komisija postavila Ukrajini da bi zemlja krenula naprijed u nastojanjima za EU bio je poboljšanje prava nacionalnih manjina. To je pitanje na kojem se Budimpešta snažno zalaže s obzirom na prisustvo etničke mađarske manjine u Ukrajini.
Da bi dobio zeleno svjetlo od Mađarske za Ukrajinu, Brisel će možda morati prihvatiti pritisak Budimpešte da se pruži veća pomoć drugim kandidatima za članstvo u EU. To bi moglo značiti da bi Gruzija mogla dobiti status kandidata -- nešto što ne žele svi, a posebno tri baltičke države -- a pridruživanje Srbije EU moglo bi ponovo početi otvaranjem novih poglavlja o pristupanju", napisao je Jozwiak u svom blogu.
On navodi i da je u svemu još i "delikatno pitanje Albanije i Sjeverne Makedonije, koje su obje službeno otvorile pregovore o pristupanju u julu 2022".
Zatim je uslijedila procedura skrininga svih oblasti politike u kojima dvije zemlje trebaju usvojiti zakonodavstvo EU. U novembru bi taj proces skrininga trebao biti završen, a u decembru bi trebali započeti odgovarajući pregovori sa Briselom, sa otvaranjem i zatvaranjem poglavlja o pristupanju.
Problem je u tome što Sjeverna Makedonija još nije našla potrebne glasove u svom parlamentu za promjenu ustava - što je ključni zahtjev Bugarske, članice EU. Malo ko misli da će Skoplje biti sposobno za to tokom jeseni, stavljajući zemlje članice EU pred izbor da li da razdvoje prijave Albanije i Severne Makedonije i da samo krenu sa Tiranom.
Na sav ovaj haos treba dodati i Tursku.
Odnosi Ankare i Brisela su sve samo ne harmonični. Amplituda od "vrlo dobrih" do "katastrofalno loših" odnosa oscilira na dnevnoj bazi.
Dok jedan dan obje strane nastoje pokazati da su se približili, da žele produbiti odnose..., istovremeno stižu poruke da i EU može i mora bez Turske i da Turska neće u EU.
Za BiH dešavanja u Briselu i glavnim gradovima država EU prilika je koja se nije vidjela u proteklih barem 15 godina.
U ovom momentu, šanse da se našoj državi na Evropskom vijeću, samitu predsjednika ili premijera 27 članica Unije pred kraj decembra ove godine, odobri početak pregovora o pristupanju su blago kazano "mršave".
No, više nego mršave bile su šanse BiH prije godinu dana da dobije kandidatski status, pa se to desilo.
Iako većina onih koji su u EU ne misli da je BiH spremna za novi iskorak, kompromis koji će se morati postići kada je u pitanju dalji napredak Ukrajine i Moldavije prema EU, šansa su za BiH, kao i Srbiju, Crnu Goru... za naš i njihov put k EU.
Da je sjednica Evropskog vijeća sutra, BiH bi zasigurno dobila relativno "pozitivan izvještaj".
Dva su razloga za to: formirane su vlasti kojima je Brisel (a tek Vašington!) naklonjen i BiH je "bebinim hodom" krenula naprijed.
Iako zakoni koji su nedavno usvojeni u Parlamentu BiH nisu baš evropski, oni su "manje loši" od dotadašnjih. Barem tako kažu u Briselu. Uz naglasak da je to tek početak. I tu dolazimo do objašnjenja pojma "bebin hod" BiH.
U Briselu shvataju da je situacija u našoj zemlji rovita. Rastućim pritiscima na Milorada Dodika oni ga nastoje disciplinirati i - u konačnici - slomiti ili skloniti. Da, Vašington osmišljava te korake. Ali, Brisel svojim "bebinim hodom" to ipak prati.
Slovenija, Hrvatska, vlasti BiH na svoj način, dakle s masom grešaka, gluposti... ali i po nekom inovacijom, te sve više birokrata u Evropskoj komisiji, guraju inicijativu da i BiH uskoči u voz sa Ukrajinom i Moldavijom u otvaranje pregovora.
U konačnici, realno je očekivati da Kijev i Kišnjev Božić ove godine dočekaju sa odlukom o otpočinjanju pregovora.
BiH bi mogla dobiti ili pozitivno mišljenje Evropske komisije, što bi bio prekid niza od proteklih barem 10 godina i samo po sebi iskorak. I to je jedna opcija.
Druga je da bi se uz pozitivno mišljenje moglo reći da još nije vrijeme za početak pregovora i onda to odobriti za šest mjeseci. Tako je bilo i sa kandidatskim statusom. Prvo su ga dobile Ukrajina i Moldavija, a potom - pola godine kasnije - BiH.
Treća opcija je odobravanje pregovora, ali tek nakon što se ispune određeni uvjeti. Oni bi se, naravno, ticali vladavine zakona. To ne bi značilo samo usvajanje stvarno evropskih zakona. Mnogi prije, značilo bi hapšenja i procesuiranja korupcije.
Politicki.ba saznaje da OLAF, ured EU za borbu protiv korupcije, finišira cijeli niz istraga o zloupotrebama u javnim preduzećima i institucijama BiH. Prema našim sagovornicima, pitanje je dana (ako se to već nije desilo) kada će OLAF dostaviti svoje nalaze kako evropskim institucijama, uključujući i Ured evropskog tužioca, tako i relevantnim tužilaštvima u BiH.
Ukoliko bi bh. institucije pokazale ozbiljnost i odlučnost promptno djelujući, što je - obzirom na karakter optužbi, ali i politički momenat - sasvim realno očekivati, onda bi zagovornici dodjele kandidatskog statusa BiH dobili dodatne argumente. I nove saveznike.
Proširenje EU je političko pitanje.
Ono jeste "protkano" ispunjavanjem kriterija iz Kopenhagena. Ali su oni rastuće rastegljivi.
BiH, zapadni Balkan, Ukrajina, Moldavija, Gruzija, a možda čak i Turska, imaju priliku kakva davno nije viđena.
A istina jeste da je najmanje do većine njih da li će im se ta prilika i ostvariti.
