Ministarstvo trezora Sjedinjenih Američkih Država danas je na svoju "crnu listu" stavilo sedam istaknutih poslovnih ljudi i političara koji djeluju u Moldovi.
Optuženi su da su povezani sa ruskim obavještajnim službama i da su destabilizirali Moldovu, dovodili u pitanje njen suverenitet i teritorijalni integritet i provodili koruptivne aktivnosti.
Evropska unija prošle je sedmice na svoju "crnu listu" stavila istih tih sedmero državljana Moldove.
Njihovo sankcioniranje urađeno je u skladu sa malo prije toga usvojenim mehanizmom restriktivnih mjera koje za cilj imaju štititi suverenitet i teritorijalni integritet Moldove, njen ustavni poredak i evropsku perspektivu od nasrtaja Rusije.
"Moldova je jedna od zemalja koje su najviše pogođene posljedicama ruske ilegalne invazije na Ukrajinu. Postoje ozbiljni, pojačani i kontinuirani pokušaji destabilizacije zemlje. Današnje liste šalju važan politički signal o podršci EU Moldovi u trenutnom teškom kontekstu. Stav EU ostaje čvrst: nastavit ćemo se obračunavati sa onima koji destabiliziraju naše direktno susjedstvo", saopćio je visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
Paket stoga ima za cilj da se s jedne strane pozabavi osjetljivom unutrašnjom situacijom u Moldovi i pokušajima destabilizacije zemlje, a s druge strane umiješanošću nekih državljana Moldove u napore da se potkopa teritorijalni integritet Ukrajine podržavanjem ruskog rata agresija, objašnjeno je iz EU.
Sankcionirane osobe su političari i biznismeni moldavske ili ruske nacionalnosti koji su se bavili destabilizirajućim aktivnostima. Neki od njih su povezani sa slučajem "Bankarske prevare", što je rezultiralo ogromnim gubicima za budžet Moldove. Drugi su povezani sa naporima koje je orkestrirao Kremlj da destabilizira Moldovu, na primjer, planiranjem nasilnih demonstracija, finansijskim malverzacijama, neovlaštenim izvozom kapitala i podrškom projektima ruske Federalne službe sigurnosti (FSB). Nadalje, druga lista povezana s Ukrajinom ciljaju na pojedince koji su pružali podršku ruskim vojnim snagama i sarađivali s ruskim okupacionim vlastima.
Svim sankcioniranim zamrznuta je imovina, a građanima i kompanijama EU zabranjeno je da im stave sredstva na raspolaganje . Osim toga, podliježu zabrani putovanja, što im onemogućava ulazak ili tranzit kroz teritorije EU.
"Napori za destabilizaciju Republike Moldove primjetno su se povećali od početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine i predstavljaju direktnu prijetnju stabilnosti i sigurnosti vanjskih granica EU. EU ostaje nepokolebljiva u podršci Moldovi, njenoj otpornosti, sigurnosti, stabilnosti, ekonomiji i snabdijevanju energijom suočena sa destabilizirajućim aktivnostima vanjskih aktera", saopćeno je prilikom objavljivanja paketa sankcija.
Moldova je 23. juna 2022. godine dobila status zemlje kandidata. Tada je objašnjeno da je to "poklon građanima" kako bi evropska perspektiva bila opipljiva.
To tumačenje zvanični Brisel iskoristio je još dva puta, kada je kandidatski status isto 23. juna prošle godine dodijelio Ukrajini, te kada je isti taj status dat i Bosni i Hercegovini 15. decembra prošle godine.
Pravni okvir EU za sankcije u slučaju Moldove uspostavljen je 28. aprila, na zahtjev ove zemlje. On je dizajniran da kazni osobe "odgovorne za podršku ili provođenje akcija koje podrivaju ili ugrožavaju suverenitet i nezavisnost Republike Moldove, kao i demokratiju zemlje, vladavinu zakona, te njenu stabilnost ili sigurnost.
Ko su sankcionirani:
Ilan Mironovich poslovni čovjek, predsjednik je političke stranke ŠOR. EU ga je optužila da "učestvuje u nezakonitom finansiranju političkih stranaka u Republici Moldovi te poticanju na nasilje nad političkim protivnicima. Stranka ŠOR, koju vodi Ilan Shor, uključena je u plaćanje i osposobljavanje osoba za izazivanje nereda i nemira tokom protestâ u Republici Moldovi.
Presudom od 13. aprila 2023. godine Žalbeni sud u Kišinjevu osudio je Ilana Shora za prijevaru i pranje novca u predmetu "bankovna prijevara" na 15 godina zatvora i oduzimanje imovine u vrijednosti od 254 milijuna eura. Vlasti Republike Moldove smatraju da se sredstva iz tih velikih bankarskih prijevara i veza s korumpiranim oligarsima i subjektima sa sjedištem u Moskvi i dalje upotrebljavaju za vještačko stvaranje političkih nemira u zemlji.
Njegova djelovanja usmjerena na podrivanje demokratije u Republici Moldovi uključuju pružanje nezakonitog finansiranja kako bi se poduprle proruske političke aktivnosti u Republici Moldovi. Primjer upotrebe takvih sredstava jest organizacija nasilnih protesta i okupljanja tokom 2022. i 2023., prije svega u glavnom gradu Kišinjevu, uz pomoć igrednika koje je platila stranka ŠOR.
Zbog vođenja i planiranja nasilnih protesta te teških finansijskih povreda u vezi s javnim sredstvima i neovlaštenog izvoza kapitala Ilan Shor odgovoran je za djelovanja kojima se podrivaju i ugrožavaju suverenitet i neovisnost Republike Moldove te demokratija, vladavina prava, stabilnost i sigurnost u Republici Moldovi, stoji u objavi u Službenom glasniku EU.
Gheorghe Petru Cavcaliuc je političar, predsjednik političke stranke Gradimo Europu kod kuće, bivši zamjenik načelnika Glavnog policijskog inspektorata. Poznat je po tome što je zajedno s Ilanom Shorom organizirao nasilne proteste u oktobru 2022. i učestvovao u njima. Koristio se svojim vezama u Glavnom policijskom inspektoratu kako bi regrutirao bivše policijske službenike i osnovao paravojnu formaciju za "zaštitu" nasilnih demonstranata protiv Vlade Republike Moldove. U tom kontekstu osnovao je takozvanu "vladu u sjeni" kako bi zamijenila demokratski izabranu vladu Republike Moldove.
Zbog vođenja i planiranja nasilnih protesta Gheorghe Cavcaliuc odgovoran je za djelovanja kojima se podrivaju i ugrožavaju suverenitet i neovisnost Republike Moldove te demokracija, vladavina prava, stabilnost i sigurnost u Republici Moldovi.
Marina Tauber je zastupnica u parlamentu Republike Moldove (od marta 2019.)
Ona je zamjenica predsjednika stranke ŠOR i zastupnica u parlamentu Republike Moldove. Optužena je u predmetu "bankovna prijevara" te je pod istragom u dva kaznena predmeta u Republici Moldovi povezanim s nezakonitim finansiranjem koje dolazi od organizirane kriminalne grupe te s lažiranjem izvještaja o finansijskom upravljanju strankom ŠOR.
Tužioci su 20. decembra 2022. obavili nekoliko pretresa u vezi sa slučajem nezakonitog finansiranja stranke Ilana Shora. Vlasti Republike Moldove tada su pronašle novac koji je, prema mišljenju tužiteljâ, trebao biti upotrijebljen za organizaciju antivladinih protesta i isplatu naknada učesnicima tih demonstracija.
Noževi, zapaljive tvari i bodeži zaplijenjeni su 2023. nakon protesta koje je organizirao Narodni pokret, čiji je dio stranka ŠOR. Zabilježeni su nasilje i prepirke između policije i demonstranata, pri čemu su zadržane 54 osobe, među ostalim maloljetnici. Prema podacima Glavnog policijskog inspektorata Republike Moldove Marina Tauber bila je među glavnim organizatorima protesta stranke ŠOR i Narodnog pokreta.
Prema navodima Ureda tužitelja za borbu protiv korupcije Republike Moldove, koristila se posebnim komunikacijskim sredstvima kako bi dala direktne upute predsjednicima i potpredsjednicima područnih ureda stranke ŠOR u zemlji o tome kako privući ljude na proteste, organizirati prijevoz i pribaviti novac za isplatu naknade tim ljudima.
