Njemačka i Francuska još uvijek ipak žele da reforma same EU i dalje proširenje idu zajedno, i čak iskazuju spremnost da, uz napredak u reformama EU, nove članice dočekaju do kraja ove decenije.
Piše: Sead Numanović
U proteklih par dana iz Evropske unije je prema zapadnom Balkanu, Ukrajini i Moldaviji, poslano nekoliko zanimljivih, jakih i potencijalno važnih političkih poruka. Da su stigle u maju 2013. godine, ili čak u maju 2018. ili 2020. godine, svi mediji u regionu i šire prenosili bi ih kao najvažnije i udarne vijesti, a regionalni političari bi organizirali konferencije za medije. S obzirom da stiže sa velikim zakašnjenjem, u trenutku opće nesigurnosti i zamora, kada je povjerenje u EU na najnižem mogućem nivou, samo rijetki su je primjetili i prokomentirali.
O čemu je riječ?
"Za nas nije pitanje DA LI se Evropska unija treba širiti ili ne. Odgovor smo dali prije godinu dana. Nije čak ni pitanje KADA bismo trebali primiti nove članove. Mislim da se to treba uraditi što je prije moguće. Pitanje za mene je KAKO to uraditi", rekao je predsjednik Francuske Emmanuel Macron tokom svog govora na GLOBSEC forumu u Bratislavi ove sedmice.
Predsjednik Macron je gotovo zapovjednim tonom poručio kako EU mora požuriti i sa proširenjem i sa reformom same sebe, koja Uniju mora učiniti efikasnijom, jednostavnijom i jasnijom.
Svega sat-dva prije njega, predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, objavila je svoju "novu inicijativu" za zapadni Balkan. Glavne odrednice su:
- Približiti svih šest država zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu Evropske unije;
- Produbiti regionalnu saradnju;
- Povećati pretpristupna sredstva;
- Usloviti najavljene koristi sa konkretnim reformama iz vladavine prava.
Von der Leyen je svoju inicijativu najavila kao "pravu ponudu u turbulentnim vremenima".
Ako je suditi po onome što se dešava u Briselu, ali i razgovorima koje se vode u državama-članicama, čini se da se nešto ozbiljno kuha po pitanju proširenja i reformi same EU.
Od početka ove godine, Švedska, zemlja koja predsjedava EU, moderirala je nekoliko razgovora i razmjena pisama o načinima na koje se EU može reformirati i pripremiti za nove članice. Njemačka, Francuska i Poljska, u zajedničkom pismu prema Evropskoj komisiji, zahtjevali su od Evropske komisije da se konačno probudi i pomogne zemljama članicama da ponude nešto konkretno kandidatima za članstvo.
Izvori iz Brisela potvrdili su za Politički.ba da se u tim razgovorima i pismima govorilo o svemu, od reforme EU institucija do poljoprivredne politike, od postavljanja ciljeva zemljama kandidatima koji će biti motivirajući do reforme EU budžeta.
Kako bi se razgovor o ovim idejama ubrzao i konkretizirao, Njemačka i Francuska su u januaru osnovale radnu grupu za reformu EU i pripremu proširenja. Ova grupa je baš ove sedmice zemljama članicama predstavila svoje nalaze. Nakon što čuju njihova razmišljanja, radit će na finalnim idejama.
Cilj Njemačke i Francuske već je dijelom postignut: više niko ne stavlja upitnik na potrebu reforme same EU i njenog proširenja, i svi su fokusirani samo na kako to uraditi.
Do kraja ove godine cilj je, osim razgovora o reformama, da se urade i dva mala koraka.
Prvo, da zemlje članice EU do kraja godine krenu usvajati izjave o stanju ljudskih prava u stranim zemljama bez korištenja veta. To je izuzetno mali, ali simbolično i praktično značajan korak za EU u kojoj se do skora na odustajanje od veta u vanjskoj politici gledalo kao na blasfemiju.
Drugo, da u decembra ove godine, nakon što Evropska komisija objavi izvještaje o napretku zemalja kandidata za članstvo, zemlje članice EU se dogovore o ponudi jednog konkretnog, jasnog i važnog među-cilja za zemlje kandidate. On bi onda bio povezan sa listom konkretnih reformi i kojeg bi, kao prije desetak godina bezvizni režim, dostigle samo one zemlje koje zaista ispune reforme. Šta bi taj među cilj mogao biti, u Briselu još uvijek ne znaju. Ali su svi sigurno da će biti na tragu nove inicijative Ursule von der Leyen.
Možda djelimično (ili potpuno) uključivanje u jedinstveno tržište EU i njene četiri slobode kretanja, možda (i) značajnija financijska podrška, a možda i uključivanje kao promatrača u EU institucije.
Sve to je još uvijek na jako dugom štapu i na vrlo staklenim nogama, u razgovori za Politički.ba kaže Adi Ćerimagić, viši analitičar u think tanku Inicijativa za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina.
Ćerimagić ističe da su način i sadržaj razgovora koji se u EU vode od kraja prošle godine zasnovani na dobrim osnovama i da to ohrabruje, ali da je cilj još uvijek daleko. Kada je u pitanju zapadni Balkan, ističe Ćerimagić, s obzirom na nivo nepovjerenja koji u regionu vlada prema slatkim ali dalekim obećanjima EU, te sve lošije situacije na rubu sigurnosne eskalacije, sve ovisi od toga da li će zaista i kakav međucilj EU postaviti za ove zemlje u decembru ove godine. Ukoliko to bude nešto malo i tako tehničko i teško za objasniti u javnosti, Ćerimagić se boji da neće dovesti do prijeko potrebne promjene političke dinamike.
Objašnjava da u ESI-ju već neko vrijeme zagovaraju da međucilj bude učiniti nevidljivim granice između EU i regiona, ali i među zemaljama regiona. Kako? Tako što će EU zemljama regiona ponuditi značajnu financijsku i tehničku podršku uz koju će, ukoliko se usklade sa EU standardima, vladavinom prava i nivoom demokratije, u tri do pet godina biti u potpunosti integrirane u jedinstveno tržište EU i Šengen zonu. Jedna takva ponuda, tvrdi Ćerimagić, preokrenula bi u potpunosti političku dinamiku u regionu i povratila bi utjecaj EU u regionu. A ukoliko bi i kada se EU institucije reformiraju i budu spremne za nove članice, ovaj cilj bi pomogao da do proširenja dođe prije.
Izvor Politički.ba iz Brisela tvrdi da je "nova inicijativa" Evropske komisije, i razmišljanje zemalja članica, itekako na tragu jedne takve ideje, ali da njihova razmišljanja ne idu tako daleko. Njemačka i Francuska još uvijek ipak žele da reforma same EU i dalje proširenje idu zajedno, i čak iskazuju spremnost da, uz napredak u reformama EU, nove članice dočekaju do kraja ove decenije.
Međutim, u EU pored Njemačke i Francuske imaju i druge članice, od Mađarske i Poljske do Hrvatske i Austrije. U Slovačkoj, na primjer, u pripremi je obavezujući dokument parlamenta koji, ako i kada bude usvojen, može u startu srušiti jako puno od njemačko-francuskih reformskih ideja.
A onda smo opet na početku.
