Der Standard: Visoki predstavnik mijenja izborni zakon u skladu sa željama Hrvatske

25.07.2022. 17:24

Piše: Adelheid Wolfl

Ništa ne može ujediniti građane Bosne i Hercegovine kao njihovo protivljenje izbornom zakonu koji želi uvesti visoki predstavnik Christian Schmidt. “Okupimo se i okupljajmo protestvujući ispred OHR-a dok visoki predstavnik ne odbaci svoj dokumen ”: Ovo je na Facebooku objavio bosanski Rom Dervo Sejdić, koji je uspješno tužio Bosnu i Herceogovinu pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP) zbog toga što je diskriminiran i zbog toga se ne smije kandidirati za člana Predsjedništva. Razlog tome: Nije se izjasnio ni kao Bošnjak, ni kao Srbin, ni kao Hrvat.

U Bosni i Hercegovini, svi građani, svi Bosanci, koji odbijaju nacionalno samoizjašnjavanje, su ustavom diskriminirani. Postoji, dakle, pet presuda Europskog suda za ljudska prava koje su davno trebale biti provedene kako bi se prestala diskriminacija. No, međunarodna zajednica i EU posljednjih godina i mjeseci rade na sasvim drugoj temi.

Mjesta u Domu naroda za HDZ

Visoki predstavnik Christian Schmidt ove sedmice želi promijeniti Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, što već godinama traže nacionalističko-hrvatski HDZ u BiH te lobisti, diplomati i političari iz susjedne Hrvatske. Želi uvesti prag od tri posto za slanje zastupnika (u Dom naroda) iz jednog od deset kantona. Tamo gdje jedan od tri konstitutivna naroda ima manje od tri posto, ne treba slati predstavnika. Kao rezultat toga, HDZ de facto može osigurati više mjesta u Domu naroda.

Za razliku od provedbe presuda ESLJP-a, ova promjena Ustava Federacije nije pravno nužna. Čak je i pravno kontroverzNA. Ustavni pravnik iz Graza i stručnjak za bosanskohercegovački ustav Josef Marko kaže, primjerice, da takva promjena Ustava Federacije čak nadilazi ovlasti visokog predstavnika.

Bosna nije Belgija

Ustavni pravnik Jens Wölk sa Univerziteta u Trentu ističe da su u višenacionalnoj državi konstitutivne skupine posvuda simbolično važne. "Ne može biti da je ovo ograničeno na jednu regiju. Morate biti zastupljeni posvuda, čak i ako ne nužno jednako", rekao je Wölk za Standard. "Retoromanski je također zastupljen u Švicarskoj u cijeloj državnoj strukturi. Ako nemate nacionalnu državu nego višenacionalnu državu, onda to mora biti izraženo u zastupljenosti svih skupina i u većoj zastupljenosti malih skupina, “ objašnjava Wölk. “Bosna i Hercegovina nije Belgija, gdje su naselja odvojena”.

Ali Schmidt je očito pod velikim pritiskom nekih američkih dužnosnika, ponajviše posebnog izaslanika za zapadni Balkan, Gabriela Escobara. Prije mnogo mjeseci u SAD-u su preovladali glasovi oko Dereka Cholleta koji je smatrao da se za deblokadu Federacije mora napraviti "nagodba između Bošnjaka i Hrvata". Zato ovi diplomati podržavaju nacionaliste i smatraju da bi time nova saradnja funkcionirala analogno Washingtonskom sporazumu iz 1994. godine.

Uplitanje Hrvatske

Hrvatska je već uvelike uključena u unutarnju politiku u Bosni i Hercegovini i podržavaju je međunarodni i europski političari. Bugarska slično postupa prema Sjevernoj Makedoniji. Male, pluralističke i multikulturne države Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija teško se mogu obraniti od ove dominacije jer su i Bugarska i Hrvatska dio EU i koriste sve kanale da se afirmiraju.

I HDZ u BiH već godinama vodi politiku ucjena i blokada kako bi se izborni zakon promijenio. HDZ je u tome očito uspio. Očito zapadni moćnici ugađanjem HDZ-u žele kupiti obećanje dobrog ponašanja u budućnosti. U diplomatskim krugovima već mjesecima postoji bojazan da bi HDZ u Hercegovini mogao pojačati svoju politiku blokade i ucjenjivanja nakon izbora 2. oktobra ako se njegove želje ne uvaže.

Ustavni amandman poslan poštom iz Zagreba

To što su mediji poput platforme Klix.ba objavili da su prijedlozi promjena izbornog zakona i Ustava Federacije, koje Schmidt želi provesti, došlo je od hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana. Grlić Radman je navodno tekst poslao Uredu visokog predstavnika početkom jula. Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je o dokumentu da predstavlja samo prvi korak. No bez podrške SAD-a Hrvatska ne bi bila uspješna.

Samit NATO-a 7. jula za Amerikance je očito bio odlučujući. Htjeli su se pobrinuti da Hrvatska bude čvršće vezana za interese Vašingotna i da odgovori na hrvatske zahtjeve u vezi s BiH. U ionako delikatnoj situaciji u BiH, kojoj iznutra prijete prijatelji iz Kremlja, nejasno je i hoće li Rusija u novembru u Vijeću sigurnosti UN-a pristati na produženje mirovne misije EUFOR-a Althea. Ako ne dođe do produženja zbog ruskog veta, trupe - trenutno ih je oko 800 - morale bi se povući prilično brzo.

Alternativa EUFOR-u

Međunarodna zajednica radi na alternativi misiji EU Althea, kojom trenutno zapovijeda Austrijanac Anton Wessely. U sjedištu NATO-a u Briselu pravni stručnjaci slijede tumačenje da mirovna misija u BiH može proizaći iz Aneksa 1-A Dejtonskog mirovnog sporazuma. U skladu s tim, nije ni potrebno da se Vijeće sigurnosti UN-a složi ako, primjerice, NATO pošalje svoju vojnu misiju u Bosnu i Hercegovinu. Pravni stručnjaci ističu da je pravna osnova za prisutnost NATO-a sadržana u članku I(1)(b) sporazuma.

Međutim, prema riječima diplomata, Turska želi pristati na misiju NATO-a samo ako u njoj sudjeluju samo zemlje NATO-a - ne Austrija, koja tradicionalno šalje trupe. Ovakav turski stav ima mnogo kritika u EU, primjerice Kipar ne želi da Turska sudjeluje u vojnoj misiji u BiH. Turska trenutno šalje trupe u Bosnu i Hercegovinu.

Obnavljanje mandata EUFOR-a

Na pitanje Standarda sam NATO je objasnio: "NATO nastavlja pružati podršku operaciji koju vodi EU u Bosni i Hercegovini. Naša saradnja s Europskom unijom ostaje temeljna i mi ćemo nastaviti podržavati misiju EU. Obnavljanje EUFOR-a mandat u Vijeću sigurnosti UN-a u novembru ključan je za sigurnost u Bosni i Hercegovini i regionalnu stabilnost."

Njemačka je nedavno, nakon dužeg vremena, ponovo poslala trupe u Bosnu i Hercegovinu. Interes je iskazala i Velika Britanija. Bosanskohercegovački proruski političar Milorad Dodik protivi se slanju trupa iz ove dvije države. Prije nekoliko sedmica rekao je: "Ista Njemačka koja nam je 1941. poslala ovdje vojsku da zajedno s ustašama pobije milion ljudi sada želi poslati trupe. Oni nisu dobrodošli."

Mađarska postaje sve aktivnija

U međuvremenu, s povećanom pozornošću promatraju se ambicije Mađarske, koja očito u budućnosti želi biti na čelu Eufora. Mađarska pokušava proširiti svoje interese na zapadnom Balkanu u raznim institucijama – na primjer preko povjerenika EU Olivera Varhelyija – i blisko sarađuje s neliberalnim nacionalistima na terenu. Mađarska slijedi dugoročne ciljeve.

S najvećom pažnjom posmatraju se i ambicije Hrvatske da u sjedište NATO-a u Sarajevu pošalje neke konsultante koje bi plaćala Hrvatska. To bi im onda omogućilo izravan pristup bosanskom Ministarstvu obrane. Upiti Standarda upućeni Ministarstvu obrane RH i NATO-u na tu temu ostali su bez odgovora.

Hrvatska je bila uključena u bosanski rat

Hrvatska je bila aktivno uključena u vojni sukob u Bosni i Hercegovini. Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, Hrvatska bi stoga trebala u potpunosti podržavati suverenitet Bosne i Hercegovine i ne bi se trebala miješati.

Presuda Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju šestorici Hrvata iz 2017. godine, primjerice, potvrdila je da je postojao "udruženi zločinački poduhvat" s ciljem progona Muslimana u Hercegovini. Prema presudi, u taj zločinački poduhvat bili su uključeni i tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Sušak i general Janko Bobetko.

Podijelite:

Facebook X / Twitter