Ono što se već sada nazire jeste vanredni kongres PES-a i pokušaj Milojka Spajića da tim potezom izopći svog zamjenika i šefa država Jakova Milatovića, za koga se sve više govori da bi mogao formirati svoj novi politički pokret.
Vrelo crnogorsko ljeto dodatno podgrijavaju pregovori oko formiranja nove Vlade nakon minulih parlamentarnih izbora održanih 11. juna ove godine.
U četvrtak, 27. jula 2023. godine će biti održana konstitutivna sjednica Parlamenta na kojoj bi se trebao izabrati novi predsjednik skupštinskog saziva.
Lider Demokrata Aleksa Bečić je najozbiljniji kandidat, mada i koalicija "Za budućnost Crne Gore" smatra da joj pripada ta pozicija. Sjednicom će, do izbora novog predsjednika/ce predsjedavati najstariji poslanik, a u ovom slučaju on dolazi upravo iz Nove srpske demokratije (Za budućnost Crne Gore).
Nosilac liste Pokreta "Evropa sad" Milojko Spajić već vodi pregovore oko formiranja nove vlade i pozvao je na razgovor sve političke aktere koji su zavrijedili parlamentarni status, osim DPS-a i GP URA.
Prošle sedmice je Bošnjačka stranka otkazala sastanak sa kandidatom za premijera Milojkom Spajićem smatrajući da im u neformalnim razgovorima Spajić nudi ono što nije prihvatljivo ukoliko se rezultat sa posljednih izbora uzme u obzir.
Naime, BS-u je nakon osvojenih šest mandata u Skupštini Crne Gore (dvostruko više nego do sada), ponuđena prosvjeta, ali bez visokog obrazovanja, poljoprivreda - bez vodoprivrede i šumarstva, ali i formiranje novog resora za dijasporu, te resor saobraćaja - bez sadašnjih kapitalnih investicija i energetike.
Pregovarači BS-a nisu prihvatili takvu ponudu i na poziv Spajića odgovorili su da imaju "već preuzete obaveze".
U međuvremenu je Spajić, na zaprepašćenje zapadnih zemljama, prije svega SAD, na razgovore pozvao prorusku i prosrpsku koaliciju "Za budućnost Crne Gore" u namjeri da disciplinira BS i partije albanskih i hrvatskih predstavnika.
Na takav manevar reagirale su ambasade zemalja Kvinte jasno saopćivši da Novu srpsku demokratiju i DNP Milana Knezevića ne vide u budućoj, prozapadnoj vladi.
Lider PES-a ima dosta unutrašnjih problema jer aktuelni predsjednik države Jakov Milatović, koji je i dalje zamjenik predsjednika PES-a, želi imati svoje kadrove u budućoj Vladi i kontrolu nad PES-om nastojeći da kontrolira Milojka Spajića sa kojim već duže vremena nije u dobrim odnosima.
Također, na listi PES-a se nalazi 6 poslanika koji su iz manjih partija i nezavisni kandidati (CIVIS, Ujedinjena CG, Alternativa, Novska lista, bivši predsjednik SPP-a Seid Hadžić) koji također traže mjesta u izvršnoj vlasti što Spajiću dodatno otežava kombinatoriku.
Kako stvari stoje, ovo će biti glomaznija Vlada nego i ova u tehničkom mandatu Dritana Abazovića sa ukupno 22 resora.
Koliko će biti funkcionalna i koliko dugo će trajati, ostaje da se vidi.
Ono što se već sada nazire jeste vanredni kongres PES-a i pokušaj Milojka Spajića da tim potezom izopći svog zamjenika i šefa država Jakova Milatovića, za koga se sve više govori da bi mogao formirati svoj novi politički pokret. On je naime u vrlo bliskim odnosima sa dijelom SNP-a koji je napustio tu partiju uoči izbora, a u koji spadaju Danijela Đurović, aktuelna šefica Parlamenta, te ministri pravde i prosvjete Marko Kovač i Mijomir Vojinović.
Uz dio PES-a koji bi posao za Milatovićem, smatra se da bi novi politički prijekat imao bolju perspektivu nego sadašnji pokret Evropa sad.
Milatović je u boljoj poziciji jer pred njim je petogodišnji politički mandat i namjerava preuzeti aktivniju ulogu na crnogorskoj političkoj sceni, a ne samo ceremonijalnu i protokolarnu kakvu mu Ustav garantira.
Još uvijek nije do kraja rasvijetljena afera Do Kwon koja na teret Milojka Spajića stavlja brojna nepočinstva u segmentu kripto valuta, a koju su nekoliko dana pred izbore u javnost iznijeli odlazeći premijer Dritan Abazović i ministar unutrašnjih poslova u tehničkom mandatu Filip Adžić. To je u mnogome limitiralo GP URA da bude dio nove vlade, tako da će kako sada stvari stoje URA biti uz DPS opoziciona politička partija u narednom periodu.
Ono što je izvjesno jeste da će august proteći bez formiranja nove izvršne vlasti, a konačni rasplet očekuje se nekada u septembru kada bi Crna Gora mogla dobiti 44. vladu koja će imati mnogo izazova pred sobom.
Kakvu i sa kojom podrškom u Parlamentu, ostaje da se vidi.
