Inicijativa zamišljena da ubrza ulazak država zapadnog Balkana u Evropsku uniju - Berlin proces - prošle sedmice vratila se na velika vrata.
Na samitu premijera šest država našeg regiona i država Evropske unije i Zapada, potpisana su tri važnja sporazuma kojima se jačaju temelji zajedničkog tržišta i međusobne saradnje za zapadnom Balkanu.
Berlinski proces osnovan je 2014. godine.
Bila je to tada zajednička inicijativa Njemačke i Velike Britanije.
Nakon prvotnog zaleta, projekat je zapao u krizu.
"Zamor" Evropske unije proširenjem i objava da će se on zaustaviti na (najmanje) pet godina, koja je došla iz ureda predsjednike bivšeg saziva Evropske komisije Jean-Claude Junckera dovela je Berlinski proces u krizu.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, zgrabio je priliku da bude "trouble maker" i lansirao inicijativu "Mini Schengen". U nju je odmah uključio Albaniju i Sjevernu Makedoniju, a lobisti su se potrudili da za svoju ideju dobije američku podršku.
"Mini Schengen" ili "Open Balkans", kako su ga kasnije preimenovali, bio je sve samo ne inkluzivni projekat.
Izazvao je samo nove, duboke podjele i ubrzo je označen kao "smokvin list" za stvaranje "velike Srbije" i "velike Albanije".
Američka podrška koju je imao tumačena je (očajničkim) nastojanjima zvaničnog Vašingtona da Srbiju istrgne iz kandži Rusije i usmjeri je na zapadni-evropski put.
Jedna od "motora" Berlinskog procesa bila je Angela Merkel. Najduža kancelarka u historiji Njemačke odstupala je s dužnosti, otišla je u penziju. S njom je u historiju trebao otići i Berlinski proces.
No, nova vlada Njemačke kancelara Olafa Scholza među svoje vrhunske prioritete postavila je proces proširenja EU na zapadni Balkan i Berlinski proces počeo se buditi.
Prošle godine uspjeh samita osujetio je - opet - Vučić blokirajući (davno) dogovoreni sporazum o putovanjima regionom samo s ličnim kartama.
Ove godine nije ga bilo na samitu u Berlinu. I taj sporazum je potpisan.
Osim šest država zapadnog Balkana, Berlinski proces čine i Evropska komisija, Njemačka, Velika Britanija, Austrija, Slovenija, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Francuska, Italija, Slovenija i Poljska.
Nakon prošlosedmičnog samita, Berlinski proces čini se jači nego ikad.
"Potpisivanje tri sporazuma o mobilnosti na ovogodišnjem Samitu Berlinskog procesa predstavlja prekretnicu u implementaciju Zajedničkog regionalnog tržišta koje je dogovorila Zapadnobalkanska šestorka lideri na samitu u Sofiji 2020.
Sada je važno da se sporazumi ratificiraju što prije moguće u svih šest zemalja kako bi mogli stupiti na snagu", rekao je tokom brifinga za grupu novinara, gdje je bio i Politicki.ba, specijalni izaslanik Vlade Njemačke za zapadni Balkan Manuel Sarrazin.
Osim tri sporazuma, potpisana je i deklaracija o energetskoj sigurnosti i saradnji.
Bosna i Hercegovina ovaj dokument nije potpisala.
Kako je rečeno Politicki.ba zvanično Sarajevo nije imalo vremena da tekst deklaracije razmotri i dobije saglasnost entiteta za potpis.
No, rečeno nam je da su to čelnici Berlinskog procesa razumjeli i BiH se može pridružiti kad god hoće.
U tom dokumentu govori se o prevladavanju Evrope od ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i energetici, te aktivnostima na dostizanju planova EU o smanjenju zagađenja CO2.
Evropska unija i njene države učesnice Berlinskog procesa obavezuju se da će maksimalno intenzivirati saradnju sa šest država zapadnog Balkana, te regionu pomoći u prevladavanju izazova energetske nezavisnosti.
U tom smislu, EU i države članice pomoći će novčano - bespovratnim sredstvima i povoljnim zajmovima - kako bi se ublažile posljedice povećanja cijena energenata tokom ove zime.
Potom, u periodu pred nama, a prije 2030. godine uložit će se u izgradnju obnovljivih i čistih izvora energije.
Šta to konkretno znači?
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najbolje je demonstrirala poruke iz Berlina.
Govoreći pred novinarima na press konferenciji 3. novembra, nakon što su premijeri šest država našeg regiona potpisali i historijski sporazum kojim se ukidaju vize između Bosne i Hercegovine i Kosova i građani svih država zapadnog Balkana dobijaju priliku da samo s ličnim kartama putuju unutar šest država, ona je objavila veliku ekonomsku pomoć.
U okviru paketa energetske pomoći, EU je izdvojila milijardu eura!
Polovina tog novca ići će kao direktna pomoć građanima da im se smanje računi za plin, struju...
Novac neće biti potrošen samo za to.
EU, najavila je da će se drugih 500 miliona eura zapadnom Balkanu pokloniti kako bi njegovi građani imali toplije domove zimi i hladnije ljeti. To će se realizirati kroz projekte utopljavanja stambenih zgrada i privatnih kuća.
