Uz Bjelorusiju, Srbija je jedina evropska zemlja koja se nije priključila globalnim sankcijama protiv Moskve nakon invazije na Ukrajinu, uprkos želji za članstvom u EU i stalnom pritisku spolja. Brisel i Vašington odavno pozivaju Beograd na uvođenje sankcija. Ali, iako se retorika Srbije u posljednje vrijeme počela mijenjati, Beograd i dalje sjedi na dvije stolice, piše BBC Rusija
Ovaj medij u dugoj analizi konstatira da je od početka rata u Ukrajini, EU već odobrila osam paketa sankcija Rusiji – javnim i privatnim kompanijama, vladinim zvaničnicima i drugima koji su bliski ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
U Srbiji su istovremeno održani novi izbori. Premijerka Ana Brnabić u svom inauguracijskom govoru nije spomenula ni riječ o mogućnosti uvođenja sankcija Moskvi – iako je to pitanje postavljao svaki gost koji je u proteklih šest mjeseci došao u Beograd, kako sa Zapada, tako i s istoka, piše u tekstu.
Direktne poruke
Oprezni diplomatski nagovještaji evropskih partnera odavno su ustupili mjesto direktnim apelima.
"Srbija treba uložiti napore u usklađivanje vanjske politike EU i uvede sankcije Rusiji", naveo je u izvještaju evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi.
Srbija do danas nema formalnu obavezu da usklađuje svoju vanjsku politiku sa stavom Brisela, ocijenio je politikolog Petar Milutinović s Instituta za evropske studije u Beogradu.
S druge strane, svaka zemlja koja ima status kandidata za članstvo u EU – a Srbija je pokrenula proceduru za ulazak u Uniju i ima zvanični status kandidata – prvo mora svoju diplomatiju i odbrambenu infrastrukturu uskladiti sa strogim zahtjevima Brisela.
Prema odobrenoj proceduri, eventualna neslaganja oko vanjske politike EU i kolektivne evropske sigurnosti rješavaju se naknadno: riječ je o šestoj fazi integracijskog procesa, a Srbija u nju formalno još nije stigla.
"Obaveza nije zakonska, već politička i moralna. Jer ako ste već dobili status kandidata, morate dijeliti stavove i vrijednosti zajednice kojoj želite pripadati", kaže Milutinović.
Brisel je razvio poseban model pregovora za potencijalne zemlje članice, objašnjava politikolog.
"Revidirana metodologija", kako ju nazivaju evropske birokrate, izgrađena je kao sistem nagrada i kazni za političke poteze u jednom ili drugom smjeru.
Prijetnje "batinom"
Ako proces određene države krene u nepovoljnom smjeru, ta bi država mogla dobiti "batinu" prije pristupanja u obliku pristupa evropskim fondovima za razvoj poljoprivrede ili zapošljavanje, koji su obično dostupni samo državama članicama.
"Uprkos svim manama i nedostacima Srbije, Zapad još uvijek ima puno toga za ponuditi Beogradu", rekla je Jade McKglean, vojna istraživačica na King’s College u Londonu koja proučava kulturu sjećanja i vojnu propagandu u savremenoj Rusiji.
Ako napredak države nije očigledan, EU može prekinuti finansiranje zajedničkih projekata ili čak obustaviti pregovore o prijemu zemlje u Uniju.
"Ako Srbija i dalje bude sjedila na dvije stolice, Beograd se izlaže riziku da se evropski partneri umore od toga i da zamrznu pregovarački proces", izjavila je Nataša Vunš, profesorka evropskih integracija na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Parizu.
No, Milutinović smatra da će Brisel teško prekinuti pristupne pregovore, čak i ako se Beograd ne pridruži zapadnim sankcijama.
"Dugoročno gledano, zamrzavanje pregovora nikome ne ide u korist", objašnjava on.
Ipak, Milutinović upozorava da se na geopolitičkoj sceni događaju tektonske promjene te Srbija ne smije "ponovo prespavati pad Berlinskog zida".
Nad Evropom se spušta nova "gvozdena zavjesa", nastaje blok zemalja potpuno odvojen od Rusije i Bjelorusije, kaže Milutinović.
Cilj osmog paketa sankcija EU je što je više moguće izolirati Rusiju od ostatka svijeta.
Stoga je i sama Evropa prisiljena tražiti druge vrste i izvor snabdijevanja energentima. I Srbija će morati riješiti isti problem.
Vučićeva retorika "promjene"
26. februar – Ruska vojska prešla je granicu Ukrajine 24. februara, pokrenuvši invaziju punih razmjera u tri smjera. Na ovo očito kršenje međunarodnog prava Beograd je reagirao gotovo dva dana kasnije. Pritom je izjava formulirana prilično oprezno: Srbija podržava teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, ali ne želi uvesti sankcije Rusiji, piše BBC Rusija.
2. mart – Srbija je na sjednici Generalne skupštine UN bila među zemljama koje su otvoreno osudile napad ruskih trupa na Ukrajinu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je ovu odluku Beograda objasnio činjenicom da Srbi "nisu smjeli šutjeti zbog historije". Posebno je istaknuo da se u tekstu rezolucije koju je usvojio UN ne spominju nikakve sankcije.
4. maj – Vučić se u Berlinu sastao s kancelarom Olafom jScholzom nakon čega je izjavio da ."Srbija ima ozbiljne nesuglasice s EU po pitanju sankcija Moskvi". Ipak, Vučić je podsetio da Beograd "jasno i nedvosmisleno" brani stav da je invazija na Ukrajinu neprihvatljiva.
"I sami smo cijelu deceniju živeli pod sankcijama, pa prema njima imamo poseban odnos", objasnio je Vučić na konferenciji za novinare uvjeravajući novinare da je "Srbija vrlo dobro razumjela poruku i Njemačke i svih drugih".
1. oktobar – "Srbija ne uvodi sankcije Rusiji jer brani svoju politiku gdje god može, a politiku naše zemlje određuje zaključak Vijeća za nacionalnu sigurnost", rekao je Vučić.
Sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost Srbije održan je 25. februara. U usvojenoj rezoluciji u 15 tačaka ističe se opredjeljenost Srbije za poštovanje teritorijalnog integriteta drugih zemalja, ali se navodi da će se Beograd prilikom razmatranja potrebe da se eventualno donesu sankcije rukovoditi "isključivo kako bi zaštitio svoje vitalne privredne i političke interese".
Vučić je podsjetio da su predstavnici nekoliko zemalja pozvali Evropski parlament da prekine pregovore sa Srbijom o ulasku u EU dok Beograd ne uvede sankcije Moskvi. Predsjednik Srbije je ovakve prozivke nazvao jasnim primjerom pritiska.
