Građani Srbije i Mađarske birat će svoju vlast isti dan - 3. aprila. Slovenci će na birališta tri sedmice kasnije. Tradicionalno, imaju novog političkog favorita koji bi aktuelnog premijera mogao poslati u penziju.
Naredni mjesec odlučivat će ko će biti na vlasti u Srbiji, Mađarskoj i Sloveniji.
Izbori u prve dvije države su istog dana - 3. aprila.
Glasači odlučuju da li će produžiti mandat sadašnjoj vlasti koju personificiraju Aleksandar Vučić i Viktor Orban ili će priliku dati opoziciji.
Sudeći po istraživanjima javnog mnijenja, šanse da opozicija dobije vlast u Mađarskoj postoje možda čak i mimo teorije.
Mogućnosti da će opozicija pobijediti u Srbiji, pak, nisu ni teoretske. Osim kada su u pitanju izbori za vlasti Grada Beograda. Tu je "čudo" čak i moguće.
No, krenimo redom.
Viktor Orban je na vlasti "od pamtivijeka". On je najdugotrajniji politički lider koji sjedi u Evropskom vijeću, vrhunskom organu Evropske unije.
Orban je premijer Mađarske već treći mandat.
Istraživanja javnog mnijenja njegovom Fideszu daju i četvrti mandat.
Orban je na čelu Mađarske bez prekida od 2010. godine.
Prethodno, bio je na čelu mađarske vlade od 1998. do 2002. godine.
Sada mu se smiješi i taj četvrti mandat. Hoće li biti zadnji?
Njegov konkurent, Peter Marki-Zay, gradonačelnik mjesta Vašarhelja, nekako je oko sebe okupio svu opoziciju i odvažno krenuo protiv Orbana. Ujedinjenje bloka protivnika donijelo im je početni rast popularnosti.
No, previše različitih subjekata i još mnogo više sujeta, učinili su da se inicijalni uspjeh počne topiti.
Nekada je opozicija bila blizu Fidesza. Sada ta razlika raste. Nije ogromna, iznosi svega šest posto. Ali je to sasvim dovoljno Orbanu da relativno relaksiran dočeka sljedeću nedjelju i pripremi šampanjac.
Može se desiti da mu popularnost makar djelimično pokvari predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, koji je s njim u sve većem verbalnom ratu.
No, to sigurno neće biti dovoljno da preokrene trend i Orbana skine s vlasti.
Sukob s Zelenskim Orbana je, međutim, već dobrano koštao pozicije u tzv. "Višegradskoj grupi", bloku četiri države Evropske unije koji okuplja još i Poljsku, Češku i Slovačku. Tu je trend topljenja popularnosti i snage Orbanove Mađarske dobrano nastavljen, nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Mađarska, naime, ne dopušta da se njen teritorij koristi za prevoz oružja i vojne opreme, niti da se mađarsko naoružanje isporučuje Ukrajini. Poljska, koja je najglasnija od svih država Evropske unije uz Ukrajinu sve je udaljenija od svog dojučerašnjeg mađarskog najbližeg saveznika.
No, treba uvijek imati na umu da je politika "čudo". Odmah se, zarad vlasti, zaborave i najteže nekadašnje uvrede, izdaje, a da o principima i ne govorimo.
S druge strane, iako je ova zemlja čvrsto zatvorila svoja vrata za izbjeglice sa Bliskog istoka, to ne važi za Ukrajince.
Orban otvaranjem vrata za ukrajinske žene i djecu i zatvaranjem puteva za snabdijevanje oružjem i municijom njihovih muževa koji se bore za oslobođenje zemlje, balansira. I, zasad, dobro mu ide.
Kako će Orban vladati, nakon 3. aprila, drugo je pitanje.
Isto to pitanje važi i za Srbiju.
Opozicija, kako napisasmo, nema šanse da porazi Vučića.
No, izlazak cijelog konglomerata stranaka na glasališta Srpskoj naprednoj stranci i bloku partija oko nje, uskratit će dvotrećinsku većinu bloka okupljenog oko Vučićevog SNS-a.
Trenutno, Vučić vlada sa samo 6 (SLOVIMA: ŠEST!) članova opozicije u Narodnoj Skupštini Srbje.
Ovo tijelo broji 250 poslanika. Tri predstavnika Stranke demokratske akcije Sandžaka i tri izabrana reprezenta Albanaca iz Preševske doline jedina su opozicija.
Nakon 3. aprila, to će se sigurno promijeniti.
Organizacija "Šta Srbija misli" objavila je jučer istraživanje javnog mnijenja o rezultatima izbora za Narodnu skupštinu.
Vučićev politički blok treba očekivati značajan pad, sa 191 na ispod 150 poslanika.
No, to ne znači poraz za Vučića, već tek odraz činjenice da ovog puta opozicija nije bojkotirala izbore.
U novom sazivu Narodne skupštine Srbije, prema rezultatima istraživanja "Šta Srbija misli", trebalo bi se naći nekih 147 poslanika.
Njima nasuprot trebalo bi se u skupštinskim klupama naći 63 poslanika opozicije okupljeni oko Marinike Tepić. Tu grupaciju čini desetak stranka, sindikata i udruženja građana.
Socijalistička partija Ivice Dačića, prema istom izvoru, trebala bi računati na 12 poslanika i oni će se najvjerovatnije prikloniti Vučiću. Tako su se njih dvojica i dogovorili, ali to ne znači da Dačić neće napraviti zaokret. Ne bi mu bilo prvi put.
Ekološki ustanak Beograd novi je subjekt na ovim izborima. On bi trebao imati čak 13 poslanika.
Vjeruje se da će oni biti čvrsto uz opoziciju.
Zanimljivo je da ni ovo istraživanje ne daje nikave šanse da se Srpska radikalna stranka ratnog zločinca Vojislava Šešelja vrati u skupštinske klupe.
SRS je daleko ispod cenzusa od 5 posto i ima tek 1,16 procenata podrške anketiranih birača.
Utrka za predsjednika Srbije neće biti neizvjesna, mada jeste iznenađenje da smušeni Marko Ponoš ima skoro 28 posto podrške birača. No, to se treba pripisati nepopularnosti Vučića, a ne "sposobnosti" njegovog protivkandidata.
Ipak "Šta Srbija misli" kaže da je Vučić neupitni pobjednik već u prvom krugu s 51,7 posto glasova. I to je minimalan procenat koji će osvojiti.
"Šta Srbija misli" razdvojila je svoje istraživanje i ovdje te je analizirala uzorak odgovora onih koji su rekli da će sigurno izaći na izbore. Tu Vučić ima 55,1 posto glasova.
Ali, "igrali" su se i opcijom ako ni jedan od kandidata ne osvoji 50 posto plus jedan glas, te se organizira drugi krug.
Vučić bi tu imao između 1,92 i 2,06 miliona glasova, a Ponoš od 0,97 do 1,16 miliona glasova.
Beograđani će u nedjelju, 2. aprila glasati i za gradske organe vlasti.
"Šta Srbija misli" predviđa relativno tijesnu utrku grupacije stranaka oko SNS-a, uz Dačićev SPS i opozicionog konglomerata partija, građanskih udruženja, pokreta, sindikata i nezavisnih kandidata.
U konačnici, Vučić bi mogao sačuvati vlast u glavnom gradu Srbije, ali s nestabilnom većinom i nepoćudnim svakojakim opozicionim vijećnicima.
Slovenija će imati izbore 24. aprila.
Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše stabilno je najpopularnija s procentom iznad 20 posto.
Ali!
Iako istraživanja javnog mnijenja Slovenije po pitanju podrške strankama izgledaju kao žestoki tobogan, Janšina partija stabilna je. Trenutno uživa podršku 26 posto birača, prema istraživanju koje je objavio portal Politico.eu.
Iako djeluje kao iznenađenje, sljedeći podatak to ipak nije.
Gibanje Svoboda (Pokret Slobode) kojeg je utemeljio Robert Golob, nekadašnji čelnik Stranke Zelenih, u maju prošle godine iskočio je na drugo mjesto.
Zašto to nije iznenađenje?
Slovenija ima tradiciju eksperimentiranja s novim političkim projektima, čak i ako ih vode stari političari.
Tako je bilo s Listom Marijan Šarec (LMŠ), partijom poznatog TV voditelja koja je dobila priliku da vlada, pa otišla u opoziciju...
Do pojave GS-a, dotadašnje su stranke vlasti i opozicije vodile rovovsku političku borbu.
Janša je bio na čelu manjinske vlade praveći ad hoc većinu na ovaj ili "onaj" način, a opoziciji nikako nije polazilo za rukom da ga obore.
GS je pomeo sve račune, pogotovo opoziciji.
Tradicionalne stranke - Socijaldemokrati (nekadašnji Savez komunista Slovenije), Ljevica, LMŠ doživjele su snažan pad.
Promatrači u Sloveniji oprezni su u procjeni da će GS u političku penziju poslati Janšu.
Stari politički lisac ne jednom je iznenadio svoje oponente.
No, ako se ne desi neko veliko iznenađenje, nova vlast pravit će se oko GS-a.
Izbori u sve tri države provode se u kontekstu drastično promijenjenih geopolitičkih okolnosti.
Ruska agresija na Ukrajinu i sve brutalniji rat koji vodi ova država tek će dovesti do promjena političkih pozicija.
U takvoj situaciji posebno će se Aleksandar Vučić nalaziti u sve težoj situaciji.
A političku "rekalibraciju" morat će nastaviti i Viktor Orban...
