Nove sankcije Sjedinjenih Američkih Država (SAD), praktično će, prema ocjenama analitičara s kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa (RSE), uticati na dodatnu međunarodnu izolaciju vodećih zvaničnika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.
Na "crnoj listi" američkog ministarstva finansija od ranije se nalazi proruski lider Srba u Bosni i Hercegovini Milorad Dodik, danas predsjednik Republike Srpske.
S novom listom, praktično se pod američkim sankcijama nalaze svi vodeći zvaničnici koji dolaze iz tog entiteta, a pri tome su i bliski Dodiku.
Članica Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, premijer RS Radovan Višković, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić i entitetski ministar pravde Miloš Bukejlović su sankcionisani zbog, kako se navodi, prijetnji Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Ured Visokog predsjednika (OHR) je u reakciji na sankcije objavio da one ne bi trebale biti iznenađenje, s obzirom da su isti zvaničnici na državnom i entitetskom nivou "doprinijeli usvajanju zakona u Narodnoj skupštini RS s namjerom da se pokuša ugroziti autoritet Ustavnog suda BiH".
"Njihovi postupci su bili direktno u suprotnosti sa Ustavom BiH i Dejtonskim mirovnim sporazumom", stoji u odgovoru OHR-a na upit Radija Slobodna Evropa (RSE).
Nedžma Džananović Miraščija, profesorica sarajevskog Fakulteta političkih nauka, na sankcije gleda kao na poruku svim proruskim akterima na prostoru Zapadnog Balkana, koji su u ovom slučaju dio, kako navodi, ruskog malignog uticaja u BiH.
"Predugo se žmirilo na određena dešavanja, predugo se žmirilo ne samo na ugrožavanje institucija BiH i njihovog normalnog djelovanja, nego i podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma kojekakvim naknadnim interpretacijama", ističe Džananović Miraščija za RSE.
'Sanitarni koridor'
Džananović Miraščija ocjenjuje da je svojevrsni "sanitarni koridor" već ranije napravljen oko zvaničnika iz RS.
"Podsjetiću vas na sudjelovanje gospođe Cvijanović, kao predsjedavajuće Predsjedništva BiH na samitu u Kišnjevu. Nema njenih susreta sa zvaničnicima iz EU. Njeni susreti su ograničeni na regionalne lidere i na Orbana i to je sve", istakla je.
Ona podsjeća da u međunarodnoj zajednici postoji svijest o ruskom uticaju u BiH, te da se on manifestuje u pojedinim spoljnopolitičkim odlukama.
"Bosna i Hercegovina je već od same invazije ruske na Ukrajinu označena kao jedna od zemalja koja je na posebnom udaru malignog ruskog utjecaja tako da, i u kontekstu toga da sankcije nisu ni najmanje neočekivane, ovo ne predstavlja neki poseban udarac za BiH u tom smislu", smatra Džananović Miraščija.
Prema njoj, zvaničnici iz RS će zadržati svoje kontakte, ali "njihove argumente više niko neće slušati direktno".
"Ja bih recimo i nedavnu, pomalo spektakularnu, ali vrlo suspektnu posjetu gospodina Dodika Hrvatskoj stavila u taj kontekst. Njihove poruke će vjerovatno ići posredno preko ljudi poput hrvatskog predsjednika Milanovića i svakako, Orbana i njegovog ministra vanjskih poslova", ocjenjuje Džananović Miraščija.
Dušan Janjić iz beogradskog Foruma za etničke odnose ukazuje na činjenicu da su nove američke sankcije donesene zbog prijetnji Dejtonskom sporazumu, što je razlika u odnosu na dosadašnje koje su se odnosile i na korupciju te kriminalne radnje.
"Ono što je ovdje novo je očigledno jasna odluka SAD da nemaju više vremena zbog prijetnji prenošenja krize na Zapadni Balkan, da više nemaju vremena i toleranciju za lokalne političare, a ja bih rekao i za nesposobnost Evropske unije da razrješava probleme", kazao je Janjić.
BiH je 'na svim crnim listama'
Bivši diplomata, Draško Aćimović za RSE ocjenjuje da BiH odavno ima narušen ugled, te da je "na svim crnim listama".
On tvrdi da su američke sankcije "jasan signal nosiocima političke vlasti da nema više sjedenja na dvije stolice".
Portaprol EU je podvukao da je sprovođenje restriktivnih mera protiv Rusije odgovornost zemalja koje su se njima pridružile.
Smatra da je došao momenat da se napravi konferencija o budućnosti BiH.
"Ona je država koja zaista ne funkcioniše već godinama, okovana kriminalom i korupcijom, i i mora se organizovati uz pomoć država koje su pomogle i oko 'Dejtona 1' da se to uradi. Ako ne, BiH ide u, ne de iure, ali de facto stvaranje u suštini dvije države u jednoj državi", upozorava Aćimović.
Podsjeća da se ovo već polako dešava, uskraćivanjem prava Ustavnog suda BiH i OHR-a u Republici Srpskoj, kao i prijetnjom zabrane rada Tužilaštva i SIPA-e u tom bh. entitetu.
Basener: Nisu spaljeni svi mostovi RS sa Zapadom
Kurt Basener (Bassuener) iz Savjeta za politiku demokratizacije sa sjedištem u Berlinu, ocjenjuje za RSE da SAD sankcije koriste "više kao poruku nego kao 'metlu' za čišćenje".
"Ne mislim da su ovime spaljeni svi mostovi RS sa Zapadom. Možda jesu - bar što se sankcionisanih tiče - sa SAD-om i Velikom Britanijom, ali to npr. ne sprječava da se Johan Satler [predsjedavajući Delegacije EU u BiH] sastaje sa njima", ocjenjuje Basener.
On pretpostavlja da sankcionisana četvorka nema imovine u SAD, te ako su i imali nešto da su reagovali preventivno "s obzirom na to da im je šef već neko vrijeme sankcionisan".
Basener: Dodik želi da kontroliše medijsko okruženje u RS
