Iako je javnost bezmalo u cjelosti fokusirana na imena, ništa manje nisu važne ni firme koje će se naći na udaru. Jer, tek to je prva i istinska težina američkih sankcija. Presušit će dotok para...
Piše: Sead Numanović
Nikada javnost u regionu nije s tolikom pažnjom i nestrpljenjem iščekivala objavu liste sankcioniranih koju najavljuju Sjedinjene Američke Države.
Nikada se nije više spekuliralo ko hoće ili neće biti na listi.
I nikada zvanična američka administracija nije bila toliko aktivna i transparentna u tim aktivnostima kao sada.
Sjedinjene Američke Države, pod vodstvom Joea Bidena, objavila je da je borba protiv korupcije na globalnom nivou, jedan od ključnih prioriteta.
Korupcija šteti strateškim interesima SAD u svijetu, potkopava demokratiju i vladavinu zakona u bilo kojoj državi i najčešće je generirana aktivnostima najvećih protivnika SAD u svijetu - Kine i Rusije.
SAD se, dakle, žele suočiti s neprijateljima na svjetskoj sceni.
State Department je od početka ove godine bezmalo svakodnevno objavljivao liste ljudi i firmi koje su se našle na udaru ovog, te Ministarstva finansija SAD.
Na "crnoj listi" našlo se više od 1.000 ljudi i stotine kompanija - od Kube do Kine.
U Bosni i Hercegovini je već objavljeno najmanje 20 imena pojedinaca koji bi se mogli ili trebali naći na "crnoj listi" SAD.
Radi se o političarima iz sva tri politička establišmenta.
Ima tu i - naravno - bivših i sadašnjih visokih funkcionera u pravosuđu.
Ko će - u konačnici - biti sankcioniran, pouzdano znaju samo Amerikanci.
No, znaju se i posljedice - ko god da se nađe na listi.
Kada su u pitanju bosanski Srbi, same po sebi mjere zabrane dobijanja viza za ulazak i boravak u SAD, te zamrzavanje potencijalne imovine na prostorima te države, neće imati nekog efekta. U ovom korpusu, Amerika je "din dušmanin", bez obzira što je to duboko pogrešan narativ. Ali, on je uvriježen i ne odražava se bitno na raspoloženje, posebno kod birača (vidi: Nikola Špirić).
Amerika je daleko i većina političkih zvaničnika u bosanskih Srba je nikada nije ni vidjela uživo. Niti će.
Ukoliko se, a čini se da hoće, sankcijama pridruže Austrija, Njemačka, Holandija, Švedska... onda situacija postaje malo kompliciranija.
Jer, takav bi čin imao i posljedice u regionu i potencijalno bi se odrazio na odnose Beča, Berlina, Štokholma... prema nekim od država u regionu.
No, to ćemo još sačekati...
Kod bosanskih Hrvata američke bi sankcije mogle potvrditi ono što već godinama znamo.
"Crno na bijelo" našli bi se pojedinci i firme za koje i punoglavci u rijeci Radobolji, koji plivaju ispod impresivne hacijende jednog političara, znaju šta su ukrali, od koga i gdje su te pare završile.
Ukoliko bi se te osobe našle i na evropskim sankcijama, Hrvatskoj, kao članici Evropske unije, teško bi bilo dalje održavati bliske odnose s njima i podržavati ih.
Ali, taj bi čin bio ipak - koliko toliko - u sjeni mantre o "legitimnom predstavljanju", pa bi ipak ostalo nešto od šačice tih ljudi koji bi lidere podržali, pa makar bili i na "crnoj listi" Republike Hrvatske.
Ipak, sankcioniranje nekih političkih lidera u bosanskih Hrvata moglo bi otvoriti proces pluralizacije tog korpusa, koji je sada pod čvrstim kišobranom Udruženja građana Hrvatski narodni sabor.
Američka lista sankcija imala bi najjači učinak u bošnjačkom i probosanskom političkom korpusu.
Ko god se nađe na toj listi, završio je političku karijeru.
I to smo već vidjeli.
Političko Sarajevo, da ga tako nazovemo, gaji tijesne veze prema SAD. One su mnogo više izvikane, nego li realno postoje.
No, za biračko tijelo "političkog Sarajeva", onaj koga Biden i SAD označe kao neprijatelja, nema šta tražiti na javnoj sceni.
To što bi takvima mogla biti zatvrena vrata za ulazak u jednu Švedsku ili Holandiju, na primjer (osim ako ulaznica ne vodi u neku od haških ćelija), samo je dodatni udarac. "Točka na i", što bi se reklo u Hrvatskoj.
Američka "sankcijska lista" je neizbježna.
Prije ili kasnije bit će objavljena.
Kada se to desi, ne samo da ćemo znati ko je na njoj, već i u kom pravcu ide i američka politika, pa - posljedično - i politika u "političkom Sarajevu".
Znat ćemo da li će biti novih lista ili će se sve odjednom naći pred nama.
Ali, bosanskohercegovačka - srpsko-hrvatsko-bošnjačka "crna lista" neće biti jedina.
Biden je ubrzo po stupanju na dužnost potpisao Izvršnu naredbu u kojoj je, uz šest država bivše Jugoslaviije, plus Kosovo, stavio i Albaniju.
Nakon toga, bivši premijer i predsjednik Albanije Sali Berisha našao se na "crnoj listi".
Za očekivati je da Amerikanci naprave i slične spiskove za Srbiju, Crnu Goru, Albaniju...
Ili da objedine sve na jednom mjestu i objave više stotina imena političara, ljudi iz pravosuđa, poslovne zajednice regiona... kojima ne samo da nema više putovanja u Ameriku, već su im i poslovne imperije koje stoje iza njih u debelim problemima.
Iako je javnost bezmalo u cjelosti fokusirana na imena, ništa manje nisu važne ni firme koje će se naći na udaru. Jer, tek to je prva i istinska težina američkih sankcija. Presušit će dotok para...
