Srednjovjekovno utvrđenje Vesela Straža izgrađeno je na stijeni pod nazivom Kik na obodu Skopskog polja iznad Bugojna. Grad se nalazi na najvišoj koti tog uzvišenja, te odvaja prijevoj Koprivnica od polja.
Na lokalitetu nije bilo većih arheoloških istraživanja. Istraživanjem koje je obavljeno 80-ih godina 20. stoljeća utvrđeno je da lokalitet ima karakter prahistorijske utvrde, koja je vremenom proširena i nadograđena – prilagođena novim uslovima ratovanja.
Podaci o Veseloj Straži iz prve polovine 15. vijeka su oskudni i nepovezani. Fra Nikola Lašvanin pominje se da su 1406. godine u Veseloj Straži postojali franjevački samostan i crkva. Ova priča je potvrđena 2020. godine.
U povelji bosanskog kralja Stjepana Tomaša iz 1446. godine, kom je potvrdio braći Dragišićima posjede, pominje se selo Gmići u Uskoplju za koje je utvrđeno da se nalazilo između Bugojna i Donjeg Vakufa.
Pismom od 13.10.1450. godine kralj Tomaš se obratio mletačkoj vladi iz Vesele Straže (castra Veszela Straxa in comitatu Uschopya). Vlast nad teritorijem župe je bila podijeljena između vladarske porodice (Kraljeva zemlja) i hercega Stjepana.
Profesor Mihailo Dinić je smatrao da je Vesela Straža bila centar župe Uskoplje.
U drugoj polovini 15. stoljeća Vesela Straža počinje češće spominjati, i to u vezi s prolaskom karavana i zadržavanjem trgovaca. Pod gradom su se ukrštali trgovački putevi iz srednje Dalmacije s putevima koji su vodili iz dolina Vrbasa i Lašve. Put iz Splita vodio je preko Klisa, Sinja, Livanjskog polja i Kupresa u dolinu gornjeg Vrbasa u predio Uskoplja.
Kod Vesele Straže skretao je prema centralnoj rudarskoj oblasti.
Ispod Vesele Straže 1456. godine opljačkan je karavan dubrovačkih trgovaca koji je išao iz Fojnice noseći srebro. Pljački dodatnu zanimljivost daje to što je u njoj sudjelovao kraljev pisar Stjepan Milošević i knez Pavle Modrinić, koji je bio zapovjednik utvrđenja.
