Bosanski Novi i gradina Blagaj

Novo Kastro se prvi put u dokumentima spominje 1217. godine. Taj podatak nije sasvim jasan, pa su historičari skloniji tvrdnji da je grad osovan nešto kasnije, 1280. godine. Šire područje grada Bosanski Novi bilo je naseljeno još u antici. U široj okolini grada psotoje dva nalazišta upravo iz tog perioda - Donji Rakani i u dolina rječice Japre.

Gradska cjelina formirala se iz dva podgrađa, Podnovi i Ustisana, pod Kulinskim brdom na kojem je stajao tvrdi dvorac akropolskog tipa knezova Babonjića za nadzor riječnog i cestovnog saobraćaja dolinama Une i Sane koje se upravo sastaju ispod Kulinskog brda, gdje su prvi začeci Bosanskog Novog.

Srednjovjekovni dokumenti na više mjesta spominju ovu utvrdu u raznim varijantama njegovog imena kao Novi Grad, Novo Kastro, Novigradec, Kastrum, Ujvar itd. To nije bio veliki grad – njegova osnovna,odlika bila je nepristupačnost za napadača. Utvrda se sastojala od jednog donža, kule sa četiri sprata, obora, kapikula i dva kamena zidana objekta za smještaj posade. Njegova podgrada Podnovi bila je smještena na sjevernim padinama Kulskog brda (danas Tunjica i Londža), a podgrada Ustisana na danjašnoj lokaciji željezničke stanice. To je danas gradska četvrt Prekosanje gdje je vjerovatno bilo riječno pristanište za unsko-sanske lađare.

U tom kraju živjela je istaknuta porodica Babonjića. Pad srednjovjekovne Bosne pod osmansku vlast primorao je knezove Babonjiće, koji su se zbog utvrđenja Blagaj Grada prozivali blagajski, da stvore savez sa knezovima Zrinskim kako bi se ujedinili i suzbili invaziju Osmanlijskog carstva. Zajediničkom odbranom sa Zrinskim knezovima ovi bosanski velikaši su uspjeli 1483. godine poraziti osmanske trupe. Ipak, ova pobjeda donijela je samo privremeni predah.

Godine 1519. posljednji put na Kulskom brdu se pominje podgrada Ustisana.

Blagaj grad koji se nalazio 7 kilometara od Novog također je bio ugrožen napadima Osmanlija. Oni su 1537. godine definitivno zauzeli Blagaj. Negdje u to vrijeme pao je i Novi na Kulskom brdu.

Borbe u Bosni dale su knezovima Zrinskim priliku da izgrade Novi Novi na lijevoj obali Une da bi zaštitili svoje posjede od uapada. To je usporilo nadiranje Osmanlija na zapad. Austrijske posade su odoljevale napadima sve do 1556. godine, kada je poslije pada tvrđave Kostajnica osmanlijski vojskovođa bošnjačkog porijekla, Malkoč-beg osvojio grad Novi Novi 1557. godine.

Novi postaje važna utvrda, jedna od baza za pripremu daljeg osmanskog napredovanja prema Beču. Izgrađen je most preko rijeke Une, a grad je vrlo brzo naseljen muslimanskim stanovništvom. Grad je ostao pod osmanskom vlašću sve do 1687. godine, kada ga je zauzela banska vojska Petra Erdedija.

Muslimansko stanovništvo prebjeglo je preko Une u Bosnu i na prostoru ade Jelenice, danas gradski kvart Stari Grad, izgradilo tvrđavu od balvana i nasipa na prostoru od hotela "Una" do gradskog muzeja.

To je bila samo privremena faza reorganizacije. U 18. stoljeći, tačnije 1726. godine počelo je zidanje novog utvrđenja od tesanog, kvalitetnog kamena. Grad je svojom strukturom bio adapriran za odbranu od najmodernije naoružanja tog vremena. Prema postojećim skicama tvrđava poznata i kao Turski Novi imala je zidove visoke 7 m, jarak širok 6 m, a dubok 3 m, bila je dugačka 200 m, široka 150 m, te imala 5 bastiona (tabija) i dvije kapikule (ulazne kule).

U tvrđavu se ulazilo preko dva mosta, lančanika, a jarkom oko tvrđave tekla je voda iz Une. Osvojena je samo jedanput 1788. godine, poslije mnogih juriša i duge opsade dvadesetostruko jače vojske austrijskog feldmaršala Ernesta Gideona Laudona, zahvaljujući velikoj premoći u ljudstvu i artiljerijskim oruđima. Poslije toga granica se ipak stabilizovala na Uni tako da su Osmanlije ostale u Novom sve do 1878. godine.

Godine 1878. prema odluci Berlinskog kongresa Novi je zajedno sa ostatkom Bosne i Hercegovine pripao Austro-Ugarskoj. Okupacione vlasti su 1894. godine do temelja porušile novsku tvrđavu, a njen materijal ugrađen je u razne javne i privatne objekte. Sljedeće godine Novi je dobio ime Bosanski Novi.

(Ova priča je dio serijala #StarigradoviBiH, o važnim kulturno-historijskih centrima iz Bosne i Hercegovine. Serijal predstavlja politicki.ba uz podršku kompanije BH Telecom)