Novo Kastro se prvi put u
dokumentima spominje 1217. godine. Taj
podatak nije sasvim jasan, pa su historičari skloniji tvrdnji da je grad osovan
nešto kasnije, 1280. godine. Šire područje grada Bosanski Novi bilo je
naseljeno još u antici. U široj okolini grada psotoje dva nalazišta upravo iz
tog perioda - Donji Rakani i u dolina rječice Japre.
Gradska cjelina formirala se iz
dva podgrađa, Podnovi i Ustisana, pod Kulinskim brdom na kojem je stajao tvrdi dvorac
akropolskog tipa knezova Babonjića za nadzor riječnog i cestovnog saobraćaja
dolinama Une i Sane koje se upravo sastaju ispod Kulinskog brda, gdje su prvi
začeci Bosanskog Novog.
Srednjovjekovni dokumenti na više
mjesta spominju ovu utvrdu u raznim
varijantama njegovog imena kao Novi Grad, Novo Kastro, Novigradec, Kastrum,
Ujvar itd. To nije bio veliki grad – njegova osnovna,odlika bila je
nepristupačnost za napadača. Utvrda se
sastojala od jednog donža, kule sa četiri sprata, obora, kapikula i dva kamena
zidana objekta za smještaj posade. Njegova podgrada Podnovi bila je smještena
na sjevernim padinama Kulskog brda (danas Tunjica i Londža), a podgrada
Ustisana na danjašnoj lokaciji željezničke stanice. To je danas gradska četvrt
Prekosanje gdje je vjerovatno bilo riječno pristanište za unsko-sanske lađare.
U tom kraju živjela je istaknuta
porodica Babonjića. Pad srednjovjekovne Bosne pod osmansku vlast primorao je
knezove Babonjiće, koji su se zbog utvrđenja Blagaj Grada prozivali blagajski,
da stvore savez sa knezovima Zrinskim kako bi se ujedinili i suzbili invaziju
Osmanlijskog carstva. Zajediničkom odbranom sa Zrinskim knezovima ovi bosanski
velikaši su uspjeli 1483. godine poraziti osmanske trupe. Ipak, ova pobjeda
donijela je samo privremeni predah.
Godine 1519. posljednji put na
Kulskom brdu se pominje podgrada Ustisana.
Blagaj grad koji se nalazio 7
kilometara od Novog također je bio ugrožen napadima Osmanlija. Oni su 1537.
godine definitivno zauzeli Blagaj. Negdje u to vrijeme pao je i Novi na
Kulskom brdu.
Borbe u Bosni dale su knezovima
Zrinskim priliku da izgrade Novi Novi na lijevoj obali Une da bi zaštitili
svoje posjede od uapada. To je usporilo nadiranje Osmanlija na zapad.
Austrijske posade su odoljevale napadima sve do 1556. godine, kada je poslije
pada tvrđave Kostajnica osmanlijski vojskovođa bošnjačkog porijekla, Malkoč-beg
osvojio grad Novi Novi 1557. godine.










