Stari grad Ključ - Gacko

Vilajet Hersek ili Zemlja hercegova javlja se prvi put u osmanskom popisu iz 1468/69. godine. U početku je nahija Gacko pripadala kadiluku Blagaj. Na teritoriji spomenutog kadiluka u prvoj polovini 16. stoljeća osnovana su tri nova kadiluka: mostarski, cernički i nevesinjski. Cernica je postala središte Gatačke nahije, a središte istoimenog kadiluka postala je  prije 1532. godine. U 16. stoljeću nekoliko stranaca je putovalo iz Dubrovnika preko Ključa dalje na istok.

Mlečanin Benedetto Ramberti je 1533. prošao preko Ključa i zapisao da je tvrđava porušena. Istu priču donosi Pierre Lescalopier je 1574. godine. Ipak, mletački izaslanik Paolo Contarini, , na putu za Carigrad 1580. napisao je da se u dolini ispred Cernice diže na pećini vrlo tvrd grad u kojem ima 25 Turaka.

Na kraju 16. stoljeća, pod vodstvom nikšićkog vojvode Grdana buknuo je ustanak Hercegovaca protiv osmanske vlasti. Anonimni sekretar Louisa de Hayesa, barona od Kormanena, francuskog poslanika, 1626. opisao je put od Korita prema Ključu i Cernici od koje se išlo ka Gacku. Navodi da je za tri dana puta vidio samo 10 kuća.

E. Čelebi je u drugoj polovini 17. stoljeća naveo da je grad Ključ bio sjedište vojvode, janjičarskog serdara, dizdara, kadije i ostalih gradskih službenika.

Venecijanci su 1687. godine osvojili Risan i Herceg-Novi. Tada je grad Ključ postao važno utvrđenje u novoosnovanom serhatu (krajini) sa sjedištem u Trebinju. Poslije potpisanog mira u Sremskim Karlovcima 1699. godine  Ključ je postao sjedište kapetanije koja je zauzimala najveće dijelove teritorija današnjih općina Gacko i Bileća, a poklapala se sa teritorijom Cerničkog kadiluka.

Poslije potpisivanja mira 1711. između Osmanlija i Ruskog carstva pobunjenici u Hercegovini, koje je ranije pobunio ruski car Petar Veliki, morali su bježati na mletačku teritoriju. Osmanlije su riješile da ovaj ustanak brzo likvidiraju. Tako je došlo i do rata između Osmanlija i Mlečana, a jedna epizoda toga rata bila je i bitka pod gradom Ključem u decembru 1717. godine.

Rat s Venecijom izbio je 1714. i trajao do 1718. godine. Ključka kapetanija, po svemu sudeći, osnovana je oko 1705. godine. Prema predanju, bilo je sedam ključkih kapetana, svi iz porodice Tanovića.

Od druge polovine 19. stoljeća grad Ključ gubi važnost. Tokom ustanka 1875. u gradu se nalazio manji broj turskih vojnika. Moritz Hoernes u djelu Dinarische wanderungen, obišavši Bosnu i Hercegovinu pred kraj 19. stoljeća, pisao je da je grad Ključ držala turska iregularna vojska, tzv. bašibozuk do posljednjih ratova i da tvrđava čuva ulaz u zloglasno Dugo sedlo, najranjivije mjesto Crne Gore. Izgleda da je od svih naučnika i autora koji su pisali o putu iz Dubrovnika preko Trebinja, Bileće, Gacka i Čemernog u Foču jedino Hoernes detaljnije obišao kraj i trasu srednjovjekovnog puta. Stoga je napisao da je put išao od Kobilje glave na Cernicu i Ključ i prijevojem preko Babe u Gatačko polje i Gacko. Gradnja puta koji iz pravca Trebinja preko Kobilje glave zaobilazi Cernicu i Ključ bila je jedan od uzroka smanjenja njihove važnosti. 

Utvrđenje u Ključu napušteno je pred austrougarsku okupaciju. Hoernes je napisao da se ostaci utvrđenja Ključa jedva drže. Pronađena su dva topa koja su prenesena u Zemaljski muzej.

Ključka džamija je prva džamija podignuta na prostorima Cerničke nahije -  sagrađena je 1560. godine. Njen vakif bio je dizdar Ajnebeg (M. Ajnebeg-dede), pa džamija po njemu nosi ime.

U narodu postoje još dva naziva za Ključku džamiju: Džamija ključkih kapetana i Starica, jer je najstarija džamija u tom dijelu Hercegovine.

Džamija je nekoliko puta popravljana  tokom 20. Stoljeća, zadnji put 1967. godine. 

Ključka džamija je služila svojoj svrsi sve do 1992. godine, kad je zapaljena. Tom prilikom su izgorjeli krov i dio munare.

Ključka džamija je obnovljena i otvorena u junu 2002. godine, a u augustu 2002. ponovo je bila minirana. Tom prilikom ponovo su srušeni munara, krov i uništen je njen enterijer.

(Ova priča je dio serijala #StarigradoviBiH, o važnim kulturno-historijskih centrima iz Bosne i Hercegovine. Serijal predstavlja politicki.ba uz podršku kompanije BH Telecom)