Žrtve su pobijedile: Zločincima iz RS i „HRHB“ bit će suđeno

Delegacije EU, SAD i OSCE-a u BiH su u zajedničkoj izjavi upozorili da će pažljivo pratiti provedbu Revidirane strategije

Piše: Sead Omeragić

Vijeće ministara je 24. septembra 2020. usvojilo Revidiranu strategiju za ratne zločine.

Bilo je tu neuvjerljive priče o prihvatanju Revidirane strategije, pa su kanule, poput suza, izjave ministra pravde Bosne i Hercegovine Josipa Gurbeše o Aneksu B, kojim je prihvaćena pravda za žrtve. Zaboravljeno je reći javnosti da već 16 godina žrtve upozoravaju da se od pravosuđa BiH pravi političko ruglo i da je na sceni najgori mogući bojkot pravde i revizionizam.

„Zaboravljeno“ 850 predmeta

Prethodno predlagane revidirane strategije nisu predvidjele rad na predmetima „A“ kategorije Pravila puta Rimskog sporazuma. Radilo se o 850 predmeta pod oznakom A koje je domaćem pravosuđu, tačnije Tužilaštvu, predao Tribunal u Hagu/Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove (ICTY/MICT). Još davne 2004. godine Tribunal je proveo kvalitetne istrage i u 850 predmeta označeno je da postoji osnovana sumnja da su lica iz tih istraga počinila teške zločine i kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Radi se o predmetima koje su „strane“ dostavljale Tužilaštvu u Hagu od 1996. do 2004. godine. Dvije strategije, prva koja je propala i ova posljednja, nisu uključivale rad po ovim predmetima stručno i kvalitetno obrađenim od Suda u Hagu.

U međuvremenu, koliko je danas poznato udruženjima žrtava, oko 400 osoba iz ovih 850 predmeta oslobođeno je krivice rješenjima o obustavi postupka ili rješenjima o nesprovođenju istrage. Mnogi zločinci su u međuvremenu umrli. Većina tih predmeta je, prema prvim provjerama, skrivena u Republici Srpskoj. Ali i pored široke istrage, ni Međunaordni rezidualni mehanizam za kaznene sudove (ICTY/MICT), ni OSCE, ni Evropska unija nisu mogli pronaći A- listu u Tužilaštvu BiH. Nije bilo moguće saznati šta je, uistinu, sudbina predmeta.

Uključenje SAD

Evropska unija i Međunardni sud u Hagu su vrlo istrajno zahtijevali istragu o ovim predmetima. Prije tri mjeseca su srpska i hrvatska strana u razgovorima unutar državne vlasti pristali i potpisali prihvatanje Revidirane strategije uz rješavanje problema sa skrivenih 850 predmeta. A onda se predomislili i povukli potpise. U problem se uključio i SAD i onda je stvar pokrenuta s mrtve tačke.

Gdje je i kako skriveno 850 predmeta iz Haga?

Radi se uglavnom o članovima rukovodstava iz RS i tzv. HRHB, kriznih štabova, zatim komandantima brigada koji se osnovano sumnjiče da su počinili najgore zločine.

Anex B Revidirane strategije uvodi višestruki monitoring. Pravila puta trebaju sadržavati sljedeće podatke: broj osoba koje su pravosnažno presuđene (uključujući podatak o vrsti presude –oslobađajuća/osuđujuća), broj osoba čiji se predmeti nalaze u žalbenom postupku, broj osoba koje čekaju prvostepene odluke, broj osoba koje su trenutno pod istragom, broj osoba protiv kojih je obustavljena istraga, broj osoba protiv kojih nije pokrenut postupak, odnosno koji još uvijek nisu uzeti u rad od 2004. godine, a nalaze se na A – listi Haškog suda.

Delegacije EU, SAD i OSCE-a u BiH su u zajedničkoj izjavi upozorili da će pažljivo pratiti provedbu Revidirane strategije: "Usvajanje Revidirane strategije važan je korak ka postizanju pravde za sve žrtve ratnih zločina i smanjenju stope nekažnjivosti, kao i ključni uslov istaknut u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU".

„Dvadeset i pet godina od završetka sukoba u BiH, na stotine predmeta ratnih zločina i dalje čeka na procesuiranje... U skladu s Revidiranom strategijom, Tužilaštvo BiH treba se isključivo posvetiti radu na najsloženijm predmetima koji obuhvataju navode o genocidu i zločinima protiv čovječnosti, i na one koji uključuju komandnu odgovornost za takve zločine".

Dugotrajni pritisak

Posebna priča su radne grupe sa svih nivoa vlasti u BiH koje su radile i ništa nisu uradile u traženju skrivenih predmeta. Nažalost, niko se iz vlasti nije potrudio da pomogne žrtvama u ovome teškom procesu. Više od dvije godine trajao je pritisak srpske i hrvatske politike u BiH na udruženja žrtava da prihvate Revidiranu strategiju bez Anexa B. Bošnjačka strana je, u isto vrijeme, ignorirala zahtjeve žrtava da krene ubjedljivije u zahtjevima. I zamjenik u Ministarstvu pravde BiH Nezir Pivić je priznao da se dvije godine razgovaralo o Revidiranoj strategijii da se ništa nije riješilo. Pitanje je gdje su do sada bili članovi radnih grupa i drugi funkcioneri da istupe u javnost o strašnom bojkotu pravde, zbog skrivanja 850 predmeta ratnih zločina. Šutnja je bila gotovo jedinstvena i generalna, premda se dobro znalo kakav bi prvosudni haos nastao u još gorim montiranim procesima nego do sada.

Do sada u javnosti nije pomenut važan dio u Anexu B o kontroli regionalne saradnje, što ovima u Srbiji i Hrvatskoj nije do sada padalo na pamet. Naime, u Srbiji i Hrvatskoj već godinama se krije više od 48 ratnih zločinaca, koji su tamo našli bezbrižno utočište.

Disciplinska odgovornost sudija i tužilaca

Šta će biti sa manje složenim predmetima?

"Svi takvi predmeti bi trebalo da budu upućeni na rješavanje entitetskim tužilaštvima i Tužilaštvu Brčko distrikta BiH, u cilju njihovog procesuiranja u najkraćem mogućem roku. Pozivamo Tužilaštvo BiH da to uradi u najkraćem roku, a u skladu sa nalazima nedavno objavljenog izvještaja sutkinje Joanne Korner“, stoji u obraćanju delegacije EU, SAD i OSCE-a u BiH.

I ono, možda i najvažnije, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH mora, bez odlaganja, uvesti efikasan mehanizam za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca koji ne provode propisane strateške ciljeve i mjere. Pomno ćemo pratiti ove procese u narednim mjesecima", navodi se u zajedničkoj izjavi, koja je natjerala one na koje pada sjenka sumnje da su bili dio bojkota pravde za žrtve.

Zahvaljujući razumijevanju iz EU, SAD, MICT-a i OSCE-a, nakon toliko godina udruženja žrtava su konačno doživjela satisfakciju i nadu u očuvanje pravde u ovoj državi.