Šta je Saudijsku Arabiju natjeralo na pomirenje s Katarom?

Pobjeda Bidena i koronavirus koji je oslabio ekonomije, najvažniji su razlozi. U sjeni ostaje pitanje Palestine.

Piše: Harun Nuhanović

Zagrljaji i poljupci na aerodromu Al Ul, između saudijskog prijestolonasljednika Muhammeda Bin Selmana i katarskog emira Tamima al Thanija privukli su dosta pažnje. Ništa ne bi bilo sporno u ovom činu da Saudijska Arabija nije sa svojim saveznicima Bahreinom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) i Egiptom uvela blokadu Katara u junu 2017. godine.

Tada, jedini izlaz koji je Katar mogao koristiti bio je onaj prema Iranu.

Optužbe bez dokaza

Saveznici okupljeni oko Saudijske Arabije optužili su Katar kako sarađuje i finansira terorističke organizacije zahtijevajući da prekine svoje veze sa Hamasom i Muslimanskom braćom. Saudijska Arabija je zamjerila navodno miješanje Katara u unutarnja pitanja njihove zemlje. Pitanje Irana i Turske je također bilo na agendi pozivajući Katar da prekine vojne i diplomatske veze sa ove dvije države a da sa Iranom uspostavi ekonomske odnose na osnovu međunarodnih pravila i američkih sankcija.

Gašenje medija koji dolaze iz Katara je također bio jedan od uslova koje su zemlje predočile Kataru da ne bi došlo do blokade te države.

Katar je odbacio sve te navode smatrajući ih neosnovanim. Međutim, saveznici oko Saudijske Arabije nisu ponudili nijedan relevantan dokaz koji upućuje na navodne terorističke radnje države Katar.

Štaviše, UAE su hakirale stranicu Katarske novinske agencije navodeći kako je katarski emir hvalio Hamas i istakao da je Iran „islamska sila.“

Međutim ni zvaničnici UAE nisu ponudili nikakve argumente i dokaze kako bi opovrgli navode koje dokaze iz Katara.

Dr. Hadžikadunić: uzroci i posljedice

Nakon 3,5 godine odnosi se normaliziraju potpisivanjem sporazuma o „podršci i stabilnosti“ zemalja članica Vijeća golfskog zaliva (GVV) 5. januara 2021. Međutim, ostale su neobrazložene tačke sporazuma.

U razgovoru za politicki.ba, nekadašnji ambasador BiH u Iranu i donedavni ambasador naše zemlje u Maleziji, dr. Emir Hadžikadunić kaže kako sporazum između Katara i Saudijske Arabije nije nikakvo iznenađenje. Naglasio je kako se već neko vrijeme tražila solucija koja bi dovela do konačnog sporazuma te da je bilo pitanje vremena kada će se to i dogoditi

„Nije došlo do promjene na individualnom ali ni na državnom nivou što nam govori da su promjene na međunarodnoj sceni vodile ka postizanju ovog sporazumu.

Prvo, američki izbori koji su donijeli prevagu na Bidenovu stranu.

Postojat će drugi senzibilitet prema Saudijskoj Arabiji nego li je to bio slučaj u vrijeme Donalda Trumpa jer su autoritarni režimi bili više skloniji Trumpu nego li je to slučaj sa Bidenom.

Bidenova politika je usmjerena ka multilateralizmu i ka ljudskim pravima.

Drugo, korona virus je ujedinio čitav svijet pa tako i ovaj region.

Iscrpljene ekonomije su bile prisiljene sjesti za jedan stol kako bi pokušale popraviti ekonomske neprilike uzrokovane korona virusom“, kaže dr. Hadžikadunić.

Protok kapitala

Blokadom od strane susjednih zemalja pomorske, vazdušne i kopnene granice su zatvorene.

Dogovorom o normalizaciji, kako nam je ambasador dr. Hadžikadunić rekao, otvaraju se granice što će dovesti do lakšeg protoka ljudi, roba i transakcija koje su veoma važne za ekonomiju zemalja.

Istakao je da je Katar bio preopterećen usljed ove blokade s obzirom da su bili prinuđeni koristiti jedan izlaz/ulaz, onaj prema Iranu. Kao jedan od rezultata sporazuma navodi i rasterećenje granice sa Iranom.

Pored normalizacije odnosa Katara i Saudijske Arabije aktuelno i nezaobilazno pitanje je i priznavanje Izraela od strane islamskih zemalja.

Ambasador dr. Hadžikadunić kaže da je Palestina kolateralna šteta u ovim sporazumima naglašavajući kako su zemlje potpisale sporazum bez rješavanja pitanja Palestine. Nadalje ističe kako je bitnije za Palestinu kako će se ponašati Saudijska Arabija koja još nije obnovila odnose sa Izraelom.

Važnost Saudijske Arabije za Palestinu se ogleda u tome što je ona važan pokretač mirovnih procesa na Bliskom Istoku.

„Ne mislim da će odnosi tih zemalja biti dugoročno narušeni sa Palestinom jer zapravo Palestina zavisi od njih i od njihove pomoći, donacija.“ - zaključuje ambasador dr. Hadžikadunić.

Reakcije na sporazum

U zajedničkoj izjavi GCC-a izražena je zahvalnost Kuvajtu ali i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) za posredovanje u pregovorima. GCC pozdravlja Al Ula deklaraciju koja je usmjerena ka „osnaživanju jedinstva i podrške zemalja članica, obnovi zajedničkih akcija u Zaljevu i očuvanju sigurnosti i stabilnosti regiona.“

Na svom Twitter nalogu katarski emir je izrazio zahvalnost za gostoprimstvo i dobrodošlicu katarske delegacije, kao i bratskoj državi Kuvajt za napore koje je uložila da dođe do dogovora.

Ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije, Feisal bin Ferhan al-Saud naglašava da je sporazum pobjeda regiona te da rješava pitanja između Katara i drugih arapskih zemalja koja su bila pitanje spora između dvije starne.

Zahvalnost za medijaciju pored Kuvajta uputio je i sada već bivšem američkom predsjedniku Trumpu i njegovom savjetniku Jaredu Kushneru.