"Proširenje NATO-a i evropska sigurnosna arhitektura bit će nepotpuni dok Bosna i Hercegovina ne zauzme svoje mjesto kao članica Alijanse", piše Harun Karčić, profesort na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
U analizi objavljenoj na Rusi.org, on zagovara odlučniji angažman nove američke administracije u BiH, te sugerira da se potegne i za sankcijama protiv onih koji opstruiraju ovaj proces.
"Prijetnja dodatnim američkim sankcijama, zajedno s potencijalnim zabranama putovanja i zamrzavanjem imovine u EU, ublažila bi svako daljnje protivljenje bosanskom putu ka članstvu u NATO-u", piše Karčić.
Inače, Rusi je najstarija nevladina organizacija Velike Britanije koja se bavi sigurnosnim pitanjima širom svijeta. Njeni stavovi imaju snažan utjecaj na zapadne političke lidere.
Karčić podsjeća da su BiH, Srbija i Kosovo jedine na Balkanu, izvan NATO-okvira.
Navodi i da je tadašnji član Predsjedništva BiH, Nebojša Radmanović, u svojstvu predsjedavajućeg, 2009. godine poslao pismo NATO-u u kojem ističe opredjeljenje naše države da pristupi ovom savezu.
"Ono što se promijenilo od tada je da su lideri bosanskih Srba službeno zauzeli više anti-NATO i proruski stav. Sabotirajući narodnu podršku NATO-u, propagandna mašinerija nacionalističkog lidera bosanskih Srba Milorada Dodika pokrenula je dva argumenta koja su se udomaćila: da Republika Srpska može blokirati članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u i da će referendum o NATO-u odlučiti o budućnosti zemlje u Alijansi.
Zapravo, odluka o članstvu u NATO-u postoji od 2005. godine, kada je usvojen Zakon o odbrani.
Član 84. propisuje da će „Parlamentarna skupština, Vijeće ministara, Predsjedništvo i sve institucije odbrane poduzeti sve potrebne korake u okviru ustavnog i zakonskog okvira s ciljem članstva Bosne i Hercegovine u NATO-u“, piše profesor Karčić.
