ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Politika/Analiza
Analiza

Kako je Ukrajina napala dvije ruske baze?

Kijev je, moguće, pronašao način da gađa ruske bombardere dugog dometa koji se koriste u napadima na ukrajinsku infrastrukturu.

Faris Marukić


Danas je 28. godišnjica potpisivanja Budimpeštanskog memoranduma – mrtvog slova na papiru i opomene svim zemljama da međunarodni ugovori ne znače ništa ako faktičko stanje kroji drugu sliku. Memorandum je Ukrajini trebao osigurati zaštiti, ako bi ova zemlje odustala od svog nuklearnog arsenala.  Dokument je potpisan 5. decembra 1994. godine, a pored Ukrajine svoje potpise su stavile  Rusija, Sjedinjene Države i Velika Britanija.

Ove zemlje su, uz Kinu, potpisale i izjavu o davanju sigurnosnih jamstava.

Dvadeset godina poslije, 2014. godine, Rusija je otpočela svoju agresiju na Ukrajinu.

Upravo na godišnjicu potpisivanja dokumenta bez značaja desile su se eksplozije u dvije ruske zračne baze daleko od linije fronta. 

Kijev je, moguće, pronašao način da gađa ruske bombardere dugog dometa koji se koriste u napadima na ukrajinsku infrastrukturu.

Izvještaji nezavisnih ruskih medija i video snimci objavljeni na društvenim mrežama ukazuju na eksploziju u zračnoj bazi Engels-2 u ruskoj regiji Saratov u kojoj se nalaze bombarderi koji su sudjelovali u napadima krstarećih raketa na Ukrajinu.

Baza Telegram kanal navodi:

“Prema preliminarnim podacima, u jutarnjim satima 5. decembra 2022. godine nepoznata letjelica srušila se na pistu lokalnog aerodroma. Kao rezultat, dva aviona su oštećena. Pored toga, dvije osobe su povrijeđene i prebačene u bolnicu”.

Kako prenosi Astra Telegram kanal, bespilotna letjelica se srušila na zračnu bazu u blizini grada Engelsa (Engeljs). Dva strateška bombardera Tu-95 su oštećena. Dva vojnika su povrijeđena i prebačena u bolnicu.

Još jedna eksplozija dogodila se u vojnoj vazdušnoj bazi Djagilevo u blizini Rjazanja (Ryazana), grada udaljenog oko  400 kilometra od Moskve. Tri osobe su poginule, a pet je ranjeno nakon što je eksplodirao kamion za gorivo, javili su ruski državni mediji. U toj bazi se nalaze i dalekometni bombarderi Tu-95 i Tu-22M.


Zašto su važne ove baze?

Vazdušna baza Engels (formalno Engels-2) je vojna zračna baza strateških bombardera u Rusiji koja se nalazi 14 kilometara istočno od Saratova. Engels je glavna baza za operacije bombardera i jedina je ruska operativna lokacija za strateški bombarder Tupoljev Tu-160. Baza ima pistu od 3.500 metara i oko 10 velikih skloništa. Ime nosi po obližnjem gradu Engelsu, koji je pak dobio ime po komunističkom filozofu Friedrichu Engelsu.

U bazi se nalaze 121. gardijski avijacijski sevastopoljski  puk s teškim bombarderima Tu-160M i 184. puk s bombarderima Tupoljev Tu-95MS 22. gardijske divizije teških bombardera Donbas.

Navodno se u bazi nalaze 34 teška bombardera.

S druge strane Rjazanj (odnosno baza Dyagilevo) je glavni centar za obuku pilota strateških aviona dugog dometa ruskog strateškog vazdušnog krila, kao i aktivna baza za 203. puk (tankeri IL 76) i diviziju bombardera TU-22M (NATO: Backfire-C) 22. gardijske divizije teških bombardera.

Obje baze bile su polazna tačka niza napada na ciljeve u Ukrajini, posebno na važne civile ciljeve, kao što su brojne elektrane.

Kako je došlo do napada?

Tačan uzrok eksplozija nije sasvim poznat. Da budemo precizniji nije moguće, bez sumnje, reći da uzroci eksplozija nisu nesreće, ali....

Prije svega, radi se o dvije eksplozije, u dvije vitalne baze ruske avijacije. Male su šanse da se tako nešto dogodi slučajno.

Na internetu su se pojavile i tvrdnje da su eksplozije uzrok sabotaže. To je malo vjerovatno, s obzirom  stnaratešku važnost baza za ruske oružane snage u generalnom smislu, a potom i na njihovu važnu ulogu u ratu u Ukrajini.

Druga verzija kaže da se radi o starom sovjetskom, izviđačkom dronu koji je doživio određene modifikacije. Tupoljev Tu-141 ("Strizh" - što znači "brzi") izvorno je nenaoružani izviđački dron dizajniran, razvijen i proizveden u Sovjetskom Savezu u drugoj polovini Hladnog rata.  Sistem je zabilježio svoj prvi let 1974. i formalno je uveden u sovjetsku vojnu službu 1979. godine.


Proizvodnja serije trajala je od 1979. do 1989. i vjeruje se da su proizvedene oko 142. Sovjeti su povukli flotu 1989. godine, što se poklopilo sa  padom Sovjetskog Carstva. Međutim, Ukrajina je oživjela dio svoje zastarjele flote 2014. godine nakon ruske invazije na Krim i istok zemlje.

Isti ovakav dron pao je u centru Zagreba na početku obnove ruske invazije na Ukrajinu ove godine.

U ovo verziju također je teško povjerovati. Ipak, nije poznato koje modifikacije su na dronu, eventualno, izvršene. Jedini jak argument je njegov ogroman domet – nešto ispod 1000 kilometara.

Treći, ali najjači kandidat je novo ukrajinsko oružje-  loitering municija dometa 1000 kilometra.


Nedavno je Ukroboronprom, ukrajinski konglomerat kompanija namjenske industrije,  objavio sliku onoga što se čini kao dio nosnog dijela bespilotne borbene letjelice. Iz kompanije nisu naveli ni mnogo specifikacija novog drona, pa tako znamo samo da novi sistem ima domet od 1.000 km i bojevu glavu od 75 kg.

Iako nisam sklon lijepljenju stikera „game changing“, za ovo novo naoružanje (a ova treća teza se ispostavi kao tačna) Rusija će, u najmanju ruku, morati pojačati protuvazdužnu odbranu dosta dublje unutar svog teritorija. 

Ipak, to sve zavisi od efikasnosti i broja novih ukrajinskih dronova.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.