Kijev je, moguće, pronašao način da gađa ruske bombardere dugog dometa koji se koriste u napadima na ukrajinsku infrastrukturu.
Faris Marukić
Danas je 28. godišnjica potpisivanja Budimpeštanskog
memoranduma – mrtvog slova na papiru i opomene svim zemljama da međunarodni
ugovori ne znače ništa ako faktičko stanje kroji drugu sliku. Memorandum je Ukrajini
trebao osigurati zaštiti, ako bi ova zemlje odustala od svog nuklearnog
arsenala. Dokument je potpisan 5.
decembra 1994. godine, a pored Ukrajine svoje potpise su stavile Rusija, Sjedinjene Države i Velika Britanija.
Ove zemlje su, uz Kinu, potpisale i izjavu o davanju
sigurnosnih jamstava.
Dvadeset godina poslije, 2014. godine, Rusija je otpočela
svoju agresiju na Ukrajinu.
Upravo na godišnjicu potpisivanja dokumenta bez značaja desile
su se eksplozije u dvije ruske zračne baze daleko od linije fronta.
Kijev je, moguće, pronašao način da gađa ruske bombardere
dugog dometa koji se koriste u napadima na ukrajinsku infrastrukturu.
Izvještaji nezavisnih ruskih medija i video snimci
objavljeni na društvenim mrežama ukazuju na eksploziju u zračnoj bazi Engels-2
u ruskoj regiji Saratov u kojoj se nalaze bombarderi koji su sudjelovali u
napadima krstarećih raketa na Ukrajinu.
Baza Telegram kanal navodi:
“Prema preliminarnim podacima, u jutarnjim satima 5.
decembra 2022. godine nepoznata letjelica srušila se na pistu lokalnog
aerodroma. Kao rezultat, dva aviona su oštećena. Pored toga, dvije osobe su
povrijeđene i prebačene u bolnicu”.
Kako prenosi Astra Telegram kanal, bespilotna letjelica se
srušila na zračnu bazu u blizini grada Engelsa (Engeljs). Dva strateška
bombardera Tu-95 su oštećena. Dva vojnika su povrijeđena i prebačena u bolnicu.
Još jedna eksplozija dogodila se u vojnoj vazdušnoj bazi
Djagilevo u blizini Rjazanja (Ryazana), grada udaljenog oko 400 kilometra od Moskve. Tri osobe su
poginule, a pet je ranjeno nakon što je eksplodirao kamion za gorivo, javili su
ruski državni mediji. U toj bazi se nalaze i dalekometni bombarderi Tu-95 i
Tu-22M.
Zašto su važne ove
baze?
Vazdušna baza Engels (formalno Engels-2) je vojna zračna
baza strateških bombardera u Rusiji koja se nalazi 14 kilometara istočno od
Saratova. Engels je glavna baza za operacije bombardera i jedina je ruska
operativna lokacija za strateški bombarder Tupoljev Tu-160. Baza ima pistu od
3.500 metara i oko 10 velikih skloništa. Ime nosi po obližnjem gradu Engelsu,
koji je pak dobio ime po komunističkom filozofu Friedrichu Engelsu.
U bazi se nalaze 121. gardijski avijacijski
sevastopoljski puk s teškim bombarderima
Tu-160M i 184. puk s bombarderima Tupoljev Tu-95MS 22. gardijske divizije
teških bombardera Donbas.
Navodno se u bazi nalaze 34 teška bombardera.
S druge strane Rjazanj (odnosno baza Dyagilevo) je glavni
centar za obuku pilota strateških aviona dugog dometa ruskog strateškog
vazdušnog krila, kao i aktivna baza za 203. puk (tankeri IL 76) i diviziju
bombardera TU-22M (NATO: Backfire-C) 22. gardijske divizije teških bombardera.
Obje baze bile su polazna tačka niza napada na ciljeve u
Ukrajini, posebno na važne civile ciljeve, kao što su brojne elektrane.
Kako je došlo do
napada?
Tačan uzrok eksplozija nije sasvim poznat. Da budemo
precizniji nije moguće, bez sumnje, reći da uzroci eksplozija nisu nesreće,
ali....
Prije svega, radi se o dvije eksplozije, u dvije vitalne
baze ruske avijacije. Male su šanse da se tako nešto dogodi slučajno.
Na internetu su se pojavile i tvrdnje da su eksplozije uzrok
sabotaže. To je malo vjerovatno, s obzirom stnaratešku važnost baza za ruske
oružane snage u generalnom smislu, a potom i na njihovu važnu ulogu u ratu u
Ukrajini.
Druga verzija kaže da se radi o starom sovjetskom,
izviđačkom dronu koji je doživio određene modifikacije. Tupoljev Tu-141
("Strizh" - što znači "brzi") izvorno je nenaoružani
izviđački dron dizajniran, razvijen i proizveden u Sovjetskom Savezu u drugoj
polovini Hladnog rata. Sistem je
zabilježio svoj prvi let 1974. i formalno je uveden u sovjetsku vojnu službu
1979. godine.
Proizvodnja serije trajala je od 1979. do 1989. i vjeruje se
da su proizvedene oko 142. Sovjeti su povukli flotu 1989. godine, što se
poklopilo sa padom Sovjetskog Carstva.
Međutim, Ukrajina je oživjela dio svoje zastarjele flote 2014. godine nakon
ruske invazije na Krim i istok zemlje.
Isti ovakav dron pao je u centru Zagreba na početku obnove
ruske invazije na Ukrajinu ove godine.
U ovo verziju također je teško povjerovati. Ipak, nije
poznato koje modifikacije su na dronu, eventualno, izvršene. Jedini jak
argument je njegov ogroman domet – nešto ispod 1000 kilometara.
Treći, ali najjači kandidat je novo ukrajinsko oružje- loitering municija dometa 1000 kilometra.
Nedavno je Ukroboronprom, ukrajinski konglomerat kompanija
namjenske industrije, objavio sliku
onoga što se čini kao dio nosnog dijela bespilotne borbene letjelice. Iz
kompanije nisu naveli ni mnogo specifikacija novog drona, pa tako znamo samo da
novi sistem ima domet od 1.000 km i bojevu glavu od 75 kg.
Iako nisam sklon lijepljenju stikera „game changing“, za ovo novo naoružanje (a ova treća teza se ispostavi kao tačna) Rusija će, u najmanju
ruku, morati pojačati protuvazdužnu odbranu dosta dublje unutar svog
teritorija.
Ipak, to sve zavisi od efikasnosti i broja novih ukrajinskih
dronova.
