Hoće li EU uvesti sankcije Dodiku i Čoviću?

Piše: Sead Numanović

Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću, odnosno njihovim predstavnicima i firmama koje su za njih lobirale u Briselu i zemljama članicama Evropske unije, jasno je stavljeno do znanja u kojim slučajevima će zemlje članice, prije svih Njemačka, Italija i Francuska, pokrenuti mehanizam unutar EU koji će dovesti do njihovog sankcioniranja, kazao je za Politicki.ba dobro upućeni izvor iz Brisela.

Okvirno govoreći, tu se radi o potezima ovog dvojca, njihovih stranaka ili mašinerija koje predvode, a nakon kojih ne bi bilo moguće napraviti korak nazad, sanirati štetu i povratiti regionalnu političku i sigurnosnu stabilnost.

Popravljive greške

Svi dosadašnji potezi Čovića i Dodika, koji su čak i u nekim zemljama članicama EU viđeni kao antidejtonsko ponašanje i ugrožavanje regionalne stabilnosti, po procjenama EU-trojke (Njemačka, Francuska i Italija) nisu bili nepopravljivi.

Izvor Politicki.ba podjeća kako je u zadnjih nekoliko godina Milorad Dodik najavljivao neke korake koje, da su bili provedeni ili da ih nije popravio, bi gotovo sigurno vodili do sankcija EU.

Dodik je tako odustao od svoje prijetnje iz aprila 2015. godine, o raspisivanju referenduma o samostalnosti 2018. godine ukoliko se entitetima ne daju sve nadležnosti koje je on zamislio. U decembru 2016. godine, nakon održavanja nelegalnog referenduma o “Danu Republike Srpske”, Dodik i Narodna Skupština Republike Srpske su donekle sanirali štetu, provedbom presude Ustavnog suda BiH kroz usvajanje Zakona o danu Republike Srpske, kojim je propisano da se radi o sekularnom prazniku.

U međuvremenu, Dodik se pokazao kooperativnim po pitanju odnosa sa NATO, bio je vrlo kooperativan u zaustavljanju negodovanja BiH oko Pelješkog mosta, čija je gradnja u jednom trenutku postala prioritet u vrhu Europske narodne stranke i Europske komisije. Dodik nije pravio probleme oko Mostara i vrlo aktivno radi na izgradnji prijateljstava u političkom vrhu nekoliko zemalja članica EU, u Mađarskoj, Italiji, Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj.

Balansiranje Čovića

Svi potezi Dragan Čovića se s razlogom pažljivo prate u EU i zemljama članicama, tvrdi izvor Politicki.ba, ali i Čović je do sada odustajao ili uspjevao sanirati štetu koju je pravio.

Od izbora 2018. godine Čović je bez konkretnih koraka prihvatio gubitak izbora za Predsjedništvo BiH, prihvatio i proveo odluku CIK-a o raspodjeli mandata za Dom naroda Federacije BiH. Na pitanje šta je sa neformiranjem Vlade FBiH, izvor Politicki.ba, odgovara kako se ova činjenica tolerira jer ne ugrožava regionalnu političku i sigurnosnu situaciju.

Neformiranje Doma naroda FBiH bi bilo nešto sasvim drugo, tvrdi naš izvor, a to Čović nije uradio. Dodatno se Čović pokazao kooperativnim po pitanju Mostara i nekih drugih stvari. Sve to EU-trojki govori da Čović zasada razumije crvene linije. To što nanosi štetu onima koji su glasali za njegovu stranku, ali i nanosi međunarodnu štetu Vladi Republike Hrvatske, naprimjer kroz odbijanje da učestvuje na sastancima Inicijative Predsjedništva BiH uoči Samita u Zagrebu u maju 2020. godine, je nešto što EU-trojku ne zabrinjava do mjere da reagiraju.

Na pitanje pod kojim uslovima bi mogao zamisliti da EU u narednom periodu sankcionira Čovića i Dodika, izvor Politicki.ba je kazao da se odgovor na to pitanje mora tražiti u svijetlu dešavanja u Bjelorusiji i odnosu Rusije i Ukrajine, gdje je EU jedinstveno nametnula sankcije, ali i rasprave o mogućim sankcijama prema Turskoj.

Duhovni vođa ekstremista

U tom smislu Dodik i Čović bi se mogli naći pod sankcijama ako neko od EU-trojke uvidi da oni svojim djelovanjem smetaju vlastima u Beogradu i Zagrebu. Naprimjer, ako Čović bude još aktivnije radio na radikalizaciji desnice u NATO i EU članici Hrvatskoj, ili ako Dodik nastavi sa pričom o povezivanju pitanja Kosova i BiH, te se nametne kao spiritualni vođa ekstremne desnice i Pravoslavne crkve u Srbiji, te tako stvori dodatne probleme predsjedniku Vučiću, kojeg u EU-trojki vide kao nekoga ko iskreno radi na normalizaciji odnosa sa Kosovom.

U zaključku, izvor Politicki.ba kaže, kako bi najrealniji scenarij za EU sankcije prema Dodiku i Čoviću, mogli biti njihovi potezi i nečinjenje vezano za vladavinu prava i pravosuđe, te izborni proces.

EU i njene zemlje članice, ali i SAD i Velika Britanija svoje resurse su u zadnjih par godina u najvećoj mjeri angažirale upravo na ova dva područja. Njemačka je tako podržala slanje Priebeove misije (koji je i sam Nijemac) i izradu izvještaja koji je jasno detektirao VSTV kao jedan od izvor nestabilnosti za BiH i region. Zatim, iskusna pravnica iz Njemačke imenovana je za dugogodišnjeg sudiju Ustavnog suda BiH, a mnogo je politički rečeno i urađeno vezano za Pravdu za Davida i Dženana. Slična je situacija i kada je u pitanju CIK BiH, u kome nakon dugo godina Čović i Dodik nemaju punu kontrolu, što će, svi se nadaju, otežati i na svjetlo dana izbaciti malverzacije vezane za izborni proces širom BiH.

Model Lukašenko

Ukoliko Dodik i Čović prokližu, pa ne odustanu od masovnih izbornih prevara, ne pristanu na izmjene u VSTV-a i, recimo, zakona o javnim nabavkama, moguće su sankcije.

Svima koji bi željeli viditi sankcije protiv Dodika ili Čovića, izvor Politicki.ba, sugerira da se fokusiraju na praćenje poteza dvojca po pitanjima vladavine prava i izbornog procesa.

Na kraju krajeva to je ono što je i “faktoru stabilnosti“ Lukašenku došlo glave.