Hoće li EU uvesti sankcije Dodiku i Čoviću?

Svi potezi Dragan Čovića se s razlogom pažljivo prate u EU i zemljama članicama, tvrdi izvor Politicki.ba, ali i Čović je do sada odustajao ili uspjevao sanirati štetu koju je pravio.

Od izbora 2018. godine Čović je bez konkretnih koraka prihvatio gubitak izbora za Predsjedništvo BiH, prihvatio i proveo odluku CIK-a o raspodjeli mandata za Dom naroda Federacije BiH. Na pitanje šta je sa neformiranjem Vlade FBiH, izvor Politicki.ba, odgovara kako se ova činjenica tolerira jer ne ugrožava regionalnu političku i sigurnosnu situaciju. 

Neformiranje Doma naroda FBiH bi bilo nešto sasvim drugo, tvrdi naš izvor, a to Čović nije uradio. Dodatno se Čović pokazao kooperativnim po pitanju Mostara i nekih drugih stvari. Sve to EU-trojki govori da Čović zasada razumije crvene linije. To što nanosi štetu onima koji su glasali za njegovu stranku, ali i nanosi međunarodnu štetu Vladi Republike Hrvatske, naprimjer kroz odbijanje da učestvuje na sastancima Inicijative Predsjedništva BiH uoči Samita u Zagrebu u maju 2020. godine, je nešto što EU-trojku ne zabrinjava do mjere da reagiraju.   

Na pitanje pod kojim uslovima bi mogao zamisliti da EU u narednom periodu sankcionira Čovića i Dodika, izvor Politicki.ba je kazao da se odgovor na to pitanje mora tražiti u svijetlu dešavanja u Bjelorusiji i odnosu Rusije i Ukrajine, gdje je EU jedinstveno nametnula sankcije, ali i rasprave o mogućim sankcijama prema Turskoj. 

Duhovni vođa ekstremista

U tom smislu Dodik i Čović bi se mogli naći pod sankcijama ako neko od EU-trojke uvidi da oni svojim djelovanjem smetaju vlastima u Beogradu i Zagrebu. Naprimjer, ako Čović bude još aktivnije radio na radikalizaciji desnice u NATO i EU članici Hrvatskoj, ili ako Dodik nastavi sa pričom o povezivanju pitanja Kosova i BiH, te se nametne kao spiritualni vođa ekstremne desnice i Pravoslavne crkve u Srbiji, te tako stvori dodatne probleme predsjedniku Vučiću, kojeg u EU-trojki vide kao nekoga ko iskreno radi na normalizaciji odnosa sa Kosovom.

U zaključku, izvor Politicki.ba kaže, kako bi najrealniji scenarij za EU sankcije prema Dodiku i Čoviću, mogli biti njihovi potezi i nečinjenje vezano za vladavinu prava i pravosuđe, te izborni proces. 

EU i njene zemlje članice, ali i SAD i Velika Britanija svoje resurse su u zadnjih par godina u najvećoj mjeri angažirale upravo na ova dva područja. Njemačka je tako podržala slanje Priebeove misije (koji je i sam Nijemac) i izradu izvještaja koji je jasno detektirao VSTV kao jedan od izvor nestabilnosti za BiH i region. Zatim, iskusna pravnica iz Njemačke imenovana je za dugogodišnjeg sudiju Ustavnog suda BiH, a mnogo je politički rečeno i urađeno vezano za Pravdu za Davida i Dženana. Slična je situacija i kada je u pitanju CIK BiH, u kome nakon dugo godina Čović i Dodik nemaju punu kontrolu, što će, svi se nadaju, otežati i na svjetlo dana izbaciti malverzacije vezane za izborni proces širom BiH. 

Model Lukašenko

Ukoliko Dodik i Čović prokližu, pa ne odustanu od masovnih izbornih prevara, ne pristanu na izmjene u VSTV-a i, recimo, zakona o javnim  nabavkama, moguće su sankcije.

Svima koji bi željeli viditi sankcije protiv Dodika ili Čovića, izvor Politicki.ba, sugerira da se fokusiraju na praćenje poteza dvojca po pitanjima vladavine prava i izbornog procesa.

Na kraju krajeva to je ono što je i “faktoru stabilnosti“ Lukašenku došlo glave.