Reforma pravosuđa, provjera imovine funkcionera, novi načini javnih nabavki i uslovljenost dobijanja pomoći samo su neki od detalja
Piše: Sead Numanović
Evropska
komisija objavit će sutra svoj izvještaj o Bosni i Hercegovini.
U
našoj državi, ali i regionu, objava se očekuje s nestrpljenjem i nadom. Kako za
BiH, Komisija će objaviti i svoja viđenja stanja u ostalih pet država zapadnog
Balkana.
Online
prezentacija
Komesar
za proširenje i politiku susjedstva Oliver Varhelyi trebao bi se sutra obratiti
javnosti na online prezentaciji.
Šta
se može očekivati od izvještaja?
Ne
treba sumnjati da će Brisel pohvaliti napredak naše države u rješavanju pitanja
izbora u Mostaru.
Nakon
12 godina, građani Mostara birat će svoje predstavnike u gradskom vijeću.
To je
veliki iskorak i pohvale za to više zaslužuju predstavnici međunarodne
zajednice, nego političari u BiH.
Johan
Sattler, šef Delegacije Evropske unije u BiH i Eric Nelson, ambasador
Sjedinjenih Američkih Država u BiH, svojski su se potrudili da se dogovor o
Mostaru ispoštuje i sačuva.
Nakon
mjeseci i mjeseci peripetija, usvojena je i Revidirana strategija za
procesuiranje ratnih zločina. Time je otvoren put da se i predmeti iz Haškog
tribunala konačno stave u proceduru.
Stotine
ljudi koji su počinili ratne zločine u BiH, naći će se pod lupom pravosuđa.
Borba
tek predstoji.
Entitetsko
glasanje EU
Formiran
je parlamentarni odbor za saradnju s EU.
I tu
su se predstavnici međunarodne zajednice, prvenstveno Delegacija EU u Sarajevu,
dugo natezali s zvaničnicima iz entiteta RS. Oni su, naime, insistirali da se i
u tom odboru primjenjuje entitetsko glasanje. Stvari su bile toliko daleko
otišle da su se akteri i posrednici u razgovoru počeli šaliti da li da takav
princip odlučivanja nametnu i cijeloj EU.
Ipak,
i ta je prepreka uklonjena.
Od 14
uslova da BiH dobije kandidatski status, hajmo reći da su provedena tri.
U
ostalima je napredak djelimičan, minimalan ili nikakav.
Evropska
će komisija danas nastojati da prezentiranjem izvještaja stvori dojam da je BiH
dobila mrkvu. A onda slijede štapovi.
Ono
što je sasvim sigurno je da će u djelovanju Brisel i njegova Delegacija u
Sarajevu u narednom periodu sve snažnije insistirati na što dubljoj reformi
pravosuđa.
Ključni
prioritet
Vladavina
zakona svakako jeste ključni prioritet EU u pregovorima s svim balkanskim
državama.
U
BiH, Visoko sudsko i tužilačko vijeće je prvo na redu. Ta se institucija mora
preoblikovati, uozbiljiti i postati dostojna uloge koju ima.
Tužioci
i sudije biti će pod sve većom lupom. Transparentnost i odgovornost principi su
koje EU sve snažnije zagovara.
Transparentnost
ne znači samo otvorenost u radu, već i ispitivanje imovine. Svaki od nosilaca
pravosudnih funkcija naći će se pod još većom paskom i morat će neki objasniti
ne samo odakle njemu nešto, već odakle i njegovim najbližim.
Bosna
i Hercegovina s nestrpljenjem očekuje prve tranše od 250 miliona eura iznimno
povoljnih kredita.
U
Briselu je za politicki.ba rečeno da će prva od niza doznaka biti ubrzo
puštena.
No,
slijedeće će već pristizati s jasno naznačenim kriterijima pod kojima se novac
može dobiti.
I tu
će se naći pitanja integriteta pravosuđa i njegovih funkcionera, ali i državnog
aparata.
Hoće
li se zasukati rukavi
Usvajanje
izmijenjenog ili novog zakona o javnim nabavkama već se postavlja kao sve
naglašeniji interes EU.
Ako
BiH želi do kraja naredne godine imati kandidatski status, onda će se rukavi
morati dobrano zasukati.
Ako
se to ne desi, neće biti ni kandidatskog statusa, ali ni para. I to ne samo od
EU, već i MMF-a, niza evropskih banaka...
