Svi prstom upiru u Mađarsku.
Ministri vanjskih poslova Evropske unije trebali bi 24. aprila odobriti okvir za sankcije prema pojedincima i entitetima u Moldaviji.
Odluka o tome već je potvrđena na nivou ambasadora država koje su u Uniji, a formalno odobrenje na FAC-u otvorit će put za prva imena ljudi i firmi/pravnih subjekata na "crnu listu".
Najava te odluke ponovo je probudila nade da bi se nova imena konačno mogla početi dodavati i na već odavno ustanovljeni sankcioni okvir EU za Bosnu i Hercegovinu.
Evropska zajednica je još 1997. godine ustanovila svoj sankcioni okvir za BiH.
I na zahtjev Ureda visokog predstavnika tada dodala (prva) tri imena.
Ivan Hrkač, Željko Planinić i Božo Perić odavno nisu više na spisku nepoželjnih u EU.
Prema pretragama koje je uradio Politicki.ba, na najsvježijoj "crnoj listi" Unije praktično nema niko iz BiH. 
A ako je suditi prema stavovima Mađarske, neće ga ni biti.
Najava sankcionog mehanizma i dodavanja prvih imena za Moldaviju, kako je rečeno za Politicki.ba iz dva nezavisna izvora u Uniji, nema nikakve veze sa Bosnom i Hercegovinom.
"Niko ovdje ne razmatra opcije dodavanja novih imena pojedinaca i/ili entiteta kada je BiH u pitanju.
Moldavija nema ni sankcioni okvir i to je prvi korak koji je urađen. Sljedeći će uslijediti (ubrzo), kaže naš sagovornik dobro upućen u sankcionu politiku EU.
On posebno ističe protivljenje Mađarske.
"Zvanična Budimpešta kategorički se protivi dodavanju bilo kakvih imena sa zapadnog Balkana za "crnu listu" EU. Njihov politički stav je da se umjesto kažnjavanja treba voditi dijalog sa zvaničnicima vašeg regiona.
Po djelovanju, Mađarska je čvrsto protiv sankcija EU na zapadnom Balkanu jer bi to pogodilo isključivo njima bliske pojedince i entitete.
Bilo je pokušaja da se testira odlučnost stava vlade Viktora Orbana. Odgovor je bio vehementant - 'ne dolazi u obzir'", kaže naš sagovornik.
Drugi izvor manje je kategoričan u stavu da niko s zapadnog Balkana neće doći pod sankcioni udar u dogledno vrijeme. Ali i upozorava:
"Probuditi nade da će se, nakon okvira za sankcije za Moldaviju, otvara put za stavljanje novih imena iz BiH je 'malo dalekosežan'.
Za sada nema mogućnosti za dodavanje novih imena", kaže on.
I prstom upire na Budimpeštu.
Oba sagovornika naglašavaju da se o sankcioniranju pojedinaca i entiteta iz BiH ipak razgovara unutar institucija EU.
I posebno naglašavaju da veto Mađarske ne znači da se "Unija predala". Postoji cijeli niz država koje su, u okviru svojih mogućnosti, uvele sankcije. Posebno su one vidljive kada je entitet Rs i Milorad Dodik u pitanju.
Prednjači Njemačka koja je obustavila sve što može. Ne samo da nema novca poreskih obveznika ove države u zvaničnim institucijama Rs, već je i firmama sugerirano da manji bh. entitet zabolaze što je više moguće.
Kako to izgleda najbolje se može vidjeti kroz jedan indirektni primjer.
Njemačke kompanije u Srbiji pod rastućim su pritiskom da svoje oglašavanje u medijima bliskim Aleksandru Vučiću "prilagode".
Da iz EU ne odustaju od sankcioniranja u BiH potvrđuje i najnoviji prijedlog rezolucije Evropskog parlamenta o BiH.
U tom se dokumentu traži kažnjavanje onih koji ugrožavaju nezavisnost, jedinstvo države BiH, njen suverenitet i teritorijalni integritet.
Evropski parlament zahtijeva i da se BiH u cjelosti uskladi sa sankcionom politikom EU i u potpunosti provede do sada uvedene sankcije Unije Rusiji.
A tome se protivi Milorad Dodik i njegova klika.
EU je poznata kao institucija koja sporo i teško donosi odluke. Prevedeno na bosanski, ona ima 27 konstitutivnih naroda i svaki od njih ima vitalni nacionalni interes i pravo veta.
No, i takav konglomerat donosi odluke. Kada se jednom postigne kompromis, to je to. I Evropljani su navikli na mukotrpno dogovaranje i (pre)duge dijaloge.
Stoga, nakon što se usvoji sankcioni okvir za Moldaviju, EU će na svoju "crnu listu" početi dodavati i proruske igrače te države.
A onda će - ipak - na red doći i BiH.
I to vrijeme neumitno dolazi. Mada ne brzinom kakvu bi smo mi željeli vidjeti.
