EU: Južna plinska interkonekcija mora biti u skladu s našim zakonima i propisima

Razgovarao: Sead Numanović

Sve aktivnosti Bosne i Hercegovine na Južnoj plinskoj interkonekciji moraju biti usklađene sa Trećim energetskim paketom i propisima Evropske unije.

Bosna i Hercegovina mora formirati državnog plinskog operatera, upozorio je direktor Energetske zajednice.

U intervjuu za Politicki.ba on je nastojao biti i oprezan i suzdržan, ali je ipak istakao da se država BiH mora pitati i oko ovog energenta.

Energetska kriza trese Evropu

Artur Lorkowski je direktor Sekretarijata Energetske zajednice, međunarodne organizacije zadužene za provođenje pravne stečevine Energetske zajednice. Ovi propisi usklađeni s Evropskom unijom imaju za cilj integraciju energetskih tržišta zemalja susjednih Evropskoj uniji s unutrašnjim tržištem EU.

Porijeklom iz Poljske, Lorkowski ima bogato iskustvo u diplomatiji i javnim politikama. Obavljao je dužnost ambasadora Poljske u Austriji, a radio je i kao specijalni izaslanik za klimu u Ministarstvu vanjskih poslova Poljske. Također je bio zamjenik direktora za energetsku i klimatsku politiku, kao i za sektorske politike EU, gdje je imao značajnu ulogu u procesu pristupanja Poljske Evropskoj uniji 2004. godine.

Lorkowski je u ekskluzivnom razgovoru za Politicki.ba, urađenom nakon posjete Bosni i Hercegovini, govorio i o stalnim problemima koje BiH ima u odnosu prema Energetskoj zajednici i energetskoj politici Evropske unije.

Koja je glavna svrha vaše posjete Bosni i Hercegovini i koje ključne poruke donosite institucijama u zemlji? Gdje se Bosna i Hercegovina trenutno nalazi u ispunjavanju svojih obaveza u okviru Energetske zajednice i koji su najveći preostali nedostaci?

Lorkowski: Sekretarijat Energetske zajednice svake godine posjećuje Bosnu i Hercegovinu kako bi informisao Parlament o tome koliko je zemlja napredovala u provođenju ključnih reformi neophodnih za integraciju u tržišta plina i električne energije Evropske unije.

Ove godine, u uslovima energetske krize širom Evrope, naša ključna poruka institucijama u zemlji jeste da Bosna i Hercegovina mora odmah započeti reforme usklađene s EU kako bi se zaštitila od šokova i iznenadnih prekida u snabdijevanju energijom.

Nakon zaostajanja u ispunjavanju obaveza u oblasti energije i klime usklađenih s EU tokom 2025. godine, sada se suočava s jasnim četverodijelnim planom za sustizanje: jačanje sigurnosti snabdijevanja kroz osiguranje zaliha nafte u skladu sa standardima EU, unapređenje integracije tržišta plina i električne energije, te uspostavljanje jasnog okvira za strategiju energetske tranzicije.

BiH opasno kasni

Koliko je BiH napredovala u usklađivanju zakonodavstva s pravnom stečevinom EU u oblasti energije i klime, posebno kada je riječ o politikama dekarbonizacije? Smatrate li da Bosna i Hercegovina zaostaje u tranziciji sa uglja na obnovljive izvore energije i koje su posljedice takvog kašnjenja?

Lorkowski: Kako obnovljivi izvori energije postaju sve važniji za dugoročnu energetsku sigurnost, Bosna i Hercegovina mora uspostaviti jasan okvir za svoju strategiju energetske tranzicije. I dalje zaostaje u klimatskim obavezama i nema definisan vremenski okvir za napuštanje uglja. Hitno usvajanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana poslalo bi snažan signal investitorima i otvorilo prostor za ulaganja u sigurnu, niskougljičnu budućnost. Izostanak takvog poteza imao bi suprotan efekat.

Bosna i Hercegovina također mora hitno prenijeti i provesti zakonodavstvo kojim se uspostavlja funkcionalan sistem praćenja, izvještavanja, verifikacije i akreditacije emisija stakleničkih plinova.

Pouzdano praćenje emisija predstavlja osnovu vjerodostojne dekarbonizacije. Bez jasnih podataka o izvorima emisija nemoguće je efikasno usmjeriti mjere, što značajno otežava ostvarivanje ciljeva smanjenja emisija.

Kako ocjenjujete trenutno stanje tržišta električne energije u BiH?

Lorkowski: U sektoru električne energije, osnovni cilj Bosne i Hercegovine mora biti usvajanje zakonodavstva usklađenog s EU kako bi se omogućila integracija u unutrašnje tržište EU, kroz preuzimanje Paketa za integraciju električne energije. Nacrt zakona koji je trenutno u parlamentu djelimično je usklađen s tim paketom, ali predstavlja osnovu za naredne korake ka punom usklađivanju, što je neophodno prije nego što usklađenost potvrde Energetska zajednica i Evropska komisija, čime bi se omogućilo povezivanje tržišta. Ovo je posebno važno jer je Bosna i Hercegovina najveći izvoznik električne energije u okviru Energetske zajednice, te bi mogla značajno profitirati od pristupa većem tržištu.

Istovremeno, osnovni elementi konkurentnog tržišta električne energije još nisu uspostavljeni. Bosna i Hercegovina još nema funkcionalna dnevna niti unutardnevna tržišta, odnosno platforme na kojima se električna energija može transparentno trgovati unaprijed ili gotovo u realnom vremenu. Tržište je i dalje u velikoj mjeri pod kontrolom postojećih javnih kompanija, što ograničava konkurenciju. Iako je udio privatnih trgovaca blago porastao tokom 2024. godine, njihova uloga je i dalje marginalna, što znači da potrošači još ne ostvaruju koristi od izbora dobavljača i efikasnosti koje donosi potpuno otvoreno tržište.

Imate velike potencijale

Šta Bosna i Hercegovina rizikuje ako ne ispuni svoje obaveze iz Energetske zajednice, posebno u kontekstu mehanizma CBAM Evropske unije?

Lorkowski: Pitanje se može postaviti i drugačije: šta Bosna i Hercegovina dobija ispunjavanjem svojih obaveza? Zahvaljujući svom položaju u srcu Evrope i velikom potencijalu za obnovljive izvore energije, Bosna i Hercegovina može postati centar čiste energije i važan stub evropske energetske sigurnosti. To podrazumijeva ubrzanje energetske tranzicije kroz reforme na koje se obavezala u okviru Energetske zajednice. CBAM posebno uklanja mogućnost odgađanja – svako kašnjenje znači dodatne troškove na granici. Suprotno tome, ubrzanje tranzicije donosi značajne koristi kroz razvoj modernih energetskih sistema, konkurentne industrije, privlačenje investicija i pravednu tranziciju koja podrazumijeva zaštitu radnih mjesta i podršku zajednicama.

Kakav je stav Energetske zajednice o projektu Južne plinske interkonekcije u Bosni i Hercegovini? Smatrate li da je ovaj projekat u skladu s pravilima Energetske zajednice i energetskom politikom EU?
Kako Energetska zajednica gleda na nedavno usvojeni poseban zakon (lex specialis) koji se odnosi na ovaj projekat? Hoće li biti pokrenuti formalni postupci u vezi s pravnim okvirom i implementacijom projekta?

Lorkowski: Mogućnost pristupa različitim izvorima snabdijevanja plinom ključna je za energetsku sigurnost. U svojoj suštini, sigurnost snabdijevanja znači da osnovne usluge i privreda imaju neprekidan pristup energiji, čak i u kriznim situacijama. U tom kontekstu, projekat Južne plinske interkonekcije ima potencijal da omogući pristup uvozu ukapljenog prirodnog plina putem Hrvatske i smanji zavisnost od jednog pravca snabdijevanja.

Istovremeno, kako bi ostvario puni efekat, projekat mora biti implementiran u okviru koji je u potpunosti usklađen s pravnom stečevinom Energetske zajednice i principima energetske politike EU. Bez takvog usklađivanja, ciljevi integracije tržišta, konkurentnosti i sigurnosti snabdijevanja ne mogu biti u potpunosti ostvareni.

Važno je podsjetiti da je postojeći zakon o Južnoj interkonekciji prvobitno donesen radi olakšavanja investicija i razvoja infrastrukture, a ne radi uspostave potpunog tržišta plina niti otklanjanja utvrđenih kršenja obaveza Bosne i Hercegovine iz Ugovora o Energetskoj zajednici. Zbog toga je ključno da svaki budući pravni okvir u potpunosti odražava pravila Energetske zajednice i podržava uspostavu adekvatno regulisanog gasnog sektora.

Bosna i Hercegovina stoga mora hitno napredovati u preuzimanju Trećeg energetskog paketa EU. Ključni prioritet je uspostava nezavisnog regulatora za tržište plina na državnom nivou, sa jasno definisanim nadležnostima kako bi se osigurao efikasan nadzor, ravnopravan pristup tržištu i stvarna konkurencija u ovom sektoru.