Razgovarao: Sead Numanović
O iznenadnoj najavljenoj ostavci Christiana Schmidta, problemima energetske efikasnosti, neizgradnji koridora 5c, neprovođenju reformi... za Politicki.ba govorio je specijalni predstavnik i šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca.
On ne krije razočaranost djelima vlasti Bosne i Hercegovine.
Istovremeno objavljuje ulaganja Evropske unije u Bosnu i Hercegovinu, pokretanje kvalitetne internet konekcije u 116 gradova Bosne i Hercegovine, nova ulaganja u odbrambene sisteme, inicijative i aktivnosti za bolji život svih građana ove zemlji.
Soreca govori i o najavljenoj sjednici Vijeća za provođenje mira te početku konsultacija za izbor novog visokog predstavnika, zašto je to važno, ali i detaljnije govori o rješavanju problema državne imovine.
Posebno naglašava da se ovo pitanje mora riješiti u Parlamentu Bosne i Hercegovine u skladu s presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Intervju je urađen u televizijskom formatu i sinoć emitiran na Hayat TV-u.
Politicki.ba donosi glavninu razgovora u tekstualnoj formi.
Najava sjednice PIC-a
Došli ste iz Banja Luke. Bili ste opet tamo, posjećujući različite zvaničnike, ali ne i Dodika. Zašto?
Soreca: Prije svega, hvala Vam što ste me ugostili. Tu smo u ovom prekrasnom krajoliku, u Bihaću. Obilazim ovaj dio zemlje u okviru proslave Dana Evrope. I jučer, da, zaista, proveo sam prekrasan vikend u Banjoj Luci, gdje nisam imao ni jedan zvanični sastanak. Moj cilj, i cilj 11 EU ambasadora koji su bili sa mnom je da razgovaramo o projektima EU i kako mi, kao Tim Evropa možemo napredovati u svakom dijelu zemlju, uključujući i Republiku Srpsku.
Dakle, nisam imao nikakve službene sastanke, ali sam ih imao prije nekoliko mjeseci, i nadam se da ću uskoro opet ići u Banju Luku kako bismo nastavili razgovore s domaćim vlastima i naravno vladom. Uloga Republike Srpska za EU integracije je ključna. Ključna u smislu da je u prošlosti Republika Srpska imala važnu ulogu liberalizaciji viznog režima, kandidatskog statusa, usvajanja zakonodavstva, a moj cilj je da možemo razgovarati sa predstavnicima Republike Srpske kako bi ih vratili u proces integracija.
Kada ste se zapravo posljednji put sreli s njim?
Soreca: Mislim da je to bilo na početku mog mandata, i tada smo vrlo lijepo razgovarali. Mislim da nije pitanje kada i kako, već šta.
Važno mi je da o pitanjima ingegracija razgovaramo na konstruktivan način. Dakle, važno je da mogu razgovarati o budućnosti ove zemlje, a ne da se, umjesto toga, bavimo nekim narativima. Razmijem da smo u fazi kampanja i da je to tema koja je relevantna za određene političke subjekte, ali ja u ovoj zemlji želim razgovarati s onima koji vjeruju u budućnost ove zemlje, kao što većina vjeruje, u okviru Evropske Unije, kao što je slučaj u Republici Srpskoj.
Meni se čini da izbjegavate odgovor.
Soreca: Ne, mislim da sam čak vrlo jasno odgovorio.
Ali moje neko razumijevanje briselske politike je da jednostavno Dodik nije osoba s kojom se treba razgovarati. Međutim sada imamo nova dešavanja, s najavom ostavke visokog predstavnika Christiana Schmidta. Koji je Vaš komentar, jeste li iznenađeni?
Soreca: Prije svega, naravno da smo vidjeli medijske izvještavaje i najave namjere visokog predstavnika Christana Schmidta da podnese ostavku.
Mi trenutno čekamo potvrdu te najave, službenu odluku, pažljivo pratimo dešavanja, posebno u Njujorku, gdje se sutra, kao što vam je poznato, održava sjednica Vijeća sigurnosti UN-a, gdje će visoki predstavnik predstaviti izvještaj, i po tom osnovu ćemo dalje postupati. Vi znate da je također uputio poziv Vijeću za provedbu mira (PIC) u svjetlu redovne sjednice koja se održava dva puta godišnje u Sarajevu. Ove godine je to zakazano za 3. juni. Vi znate da Evropska unija i neke naše zemlje članice su također dio PIC-a i mi ćemo nastaviti učestvovati u ovim diskusijama i nastaviti sa našim konstruktivnim djelovanjem u kontekstu naravno ukupne uloge Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Za nas je vrlo važno da PIC i svaki nasljednik Christiana Schmidta bude uključen u evropske integracije, tako da bude dio uloge Evropske unije u ovoj zemlji. Zašto? Zato što to u konačnici žele građani ove zemlje. I nastavit ćemo to raditi u okviru PIC-a i u kontekstu našeg ukupnog djelovanja. Znamo da ova zemlja treba našu podršku kod efikasnijih institucija, jačanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i jačanja jednakosti građana pred zakonom. Istovremeno, dozvolite mi da iskoristim ovu proliku da ponovim našu snažnu posvećenost ustavnom poretku, suverenitetu i stabilnosti Bosne i Hercegovine. Sada, kao i u svakom drugom trenutku, to kažem iz razloga zato što snažno vjerujemo, zašto smo tome posvećeni, zato što naš svakodnevni rad ide upravo u tom pravcu u okviu našeg djelovanja pod okriljem PIC-a. Nesporno je da je vrlo važna uloga EUFOR-a za stabilno i sigurno okruženje, a najavit ćemo u narednih nekoliko dana i dodatnu finansijsku podršku za sektor odbrane u Bosni i Hercegovini, tako da će EU nastaviti blisko sarađivati u kontekstu PIC-a kako bi se osiguralo da Bosna i Hercegovina napreduje u onome što mi vjerujemo da je njena budućnost, a ona je u Evropskoj uniji.
I ko će biti novi visoki predstavnik? To je ono što čekamo, kao što sam već rekao, konačnu odluku visokog predstavnika Schmidta i započet ćemo proces konsultacija u okviru PIC-a.
Ko je novi visoki predstavnik?
Da neće možda Italian biti novi visoki predstavnik?
Soreca: Sačekat ćemo da se pokrene proces konsultacija, jer je zaista nemoguće nagađati u ovom trenutku.
Navodite da ćete najaviti dodatnu pomoć. Na šta tačno mislite?
Soreca: Sačekajmo, molim Vas.
U sektoru odbrane?
Soreca: Tako je. U sektoru odbrane. U okviru evropskog instrumenta za mir, koji je zapravo finansijski budžet i sredstva koji smo koristili u proteklim godinama. Više od 20 miliona eura je uloženo u ovoj oblasti i uskoro ćemo najaviti novu podršku.
Problem je sve veći s procesom integracijae. Čini mi se da je to put za nigdje, da smo došli do zastoja, blokade su sve veće. Šta nam je izlaz? Kako prevazići ovu situaciju?
Soreca: Kao što znate, u zemlji sam skoro dvije godine i dobro sam upoznat sa sistemom donošenja odluka koji se temelji na dijalogu, povjerenju, konsenzusu, ali trenutno nemamo niti jedan od ta tri elementa. Trenutno ne postoji koalicija na nivou Bosne i Hercegovine. Više od godinu dana, to je neminovno utjecalo na kapacitet ovog kompleksnog mehanizma donošenja odluka.
Ali moram Vam reći, razočaran sam.
Kada sam prije dvije godine stigao u Bosnu i Hercegovinu, priželjkivao sam brzu dinamiku napretka. Imali smo određeni napredak, od sigurnosti granica, usvajanja reformske agende prošle godine.
Međutim, nije bilo političke volje. Mislim, i zbog nepovjerenja između subjekata u okviru koalicije. Zaista mi je žao zbog toga, jer ostatak regije brzo napreduje.
Znate da Crna Gora trenutno radi na Ugovoru o pristupanju sa Unijom. Nadam se da će to biti podsticaj domaćim vlastima da odgovore na pozive građana. U konačnici, evo predstoji predizborna kampanju, nadam se da će građani insistirati na odgovornosti njihovih političkih predstavnika.
Da, predstoje nam izbori. Prije toga vjerovatno ćemo se suočiti ovim stavljanjem BiH na sivu listu od strane Moneyvala i FATF-a.
Soreca: Vjerovatno ste čuli kako sam i prije govorio o cijeni nedjelovanja,
Bosna i Hercegovina je bila predmet posmatranja u okviru finansijske akcione grupe za borbu protiv finansiranja terorizma. Sa cijelim nizom aktivnosti, koje je trebalo poduzeti.
Te aktivnosti nisu poduzete i u konačnici, zakon je u Parlamentarnoj skupštini usvojen u posljednjem momentu, malo možda prekasno, ali tu je i cijeli drugi niz koraka. A sada odluka FATFA, koji nije struktura EU, već je globalna međunarodna struktura, ta njihova odluka se očekuje sredinom juna i vrlo je vjerovatno da će do toga doći. Šta to konkretno znači za građane ove zemlje? Prije svega finansijske transakcije će vam biti skuplje, sporije, otežane. Investicije izvana dodatno usložnjene i nažalost može proći godina prije nego što dođe do razmatranja uklanjanja BIH sa sive liste. To je cijena nedjelovanja.
O koliko novca govorimo godišnje?
Soreca: Govorimo o milionima. To zavisi sve od okolnosti, ali ovo direktno utiče na živote svakog građanina, svakog pojedinca.
Nije ovo nešto što se tiče isključivo privatnog sektora, upravo iz tog razloga mi insistiramo na priključenju BiH SEPA-jedinstvenom prostoru za plaćanje u eurima. To bi bio veliki iskorak za BiH. Zašto?
Samo uzmite primjer mnogobrojne dijaspore.
Dakle, transakcije s evropskim zemljama bi bile mnogo povoljnije, mnogo jeftinije, tipa ako šaljete 1.000 eura, 50 eura je bankarska naknada. To ne bi bilo da je zemlja članica SEPA-e.
Govorimo o uštedi stotina miliona godišnje u zemlji. Tako da vidite koja je vrijednost. Druge zemlje u regionu, Sjeverna Makedonija, Srbija, Albanija, Crna Gora, već su članice SEPA-e i radimo, blisko sarađujemo sa guvernerkom Centralne banke BiH na ovome.
U ovom dijelu entitetska zakonodavna tijela su usvojila odgovarajuću legislativu, naravno da će odluka Moneyvola utjecati na sve to, ali ako ne djelujete tu su i posljedice.










