Nadam se da će Sarajevo biti proaktivno i nuditi prijedloge, inicijative, moguća rješenja…
“Radost i oduševljenje činjenicom da u Bijeloj kući sjedi veliki prijatelj Bosne i Hercegovine sasvim je opravdan i razumljiv. To prijateljstvo je skovano u najtežim vremenima i, čak i simbolika nam znači puno – Joe Biden izabran za predsjednika dok mi obilježavamo 25. godina Dejtona.
Ali, kao što smo vidjeli kad je bio potpredsjednik – njegova politika je uvijek realna i racionalna.
Nismo se ni pomakli
Biden je prije 11 godina u Parlamentarnoj skupštini rekao sve ono čime nije zadovoljan – i mi ne samo da se nismo pomakli s te tačke, već smo značajno otišli unazad.
Toliko unazad da tačka u kojoj smo sad nije nadogradnja Dejtona, već, bojim se – njegovo jačanje i ponovna interpretacija.
Biden je prije 11 godina govorio o smarajućoj i kontraproduktivnoj nacionalističkoj retorici u BiH, danas je ona još prisutna i to uz neskrivenu podršku i političke instrukcije Beograda i Zagreba.
Krajnje je vrijeme da ih se podsjeti zašto i kako su oni potpisnici Dejtonskog sporazuma i šta su njihove obaveze prema BiH.
Takodjer, opet u kontekstu Dejtona, SAD bi trebale podsjetiti EU da je i svojevremeno za Zagreb, a sada Beograd, put ka Briselu vodio preko Sarajeva.
Što se tiče značajnijih ustavnih promjena – BiH ima mehanizme, ali nema političku volju, jer se dio te volje kreira u Beogradu i Zagrebu.
Dakle, da, opet i iznova kontekstualizirati Dejton uz pomoć SAD, smatra prof. dr. Nedžma Džananović.
Ona je predavač na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Za politicki.ba osvrnula se na izbor novog predsjednika Sjedinjenih Američkih država i očekivanja.
Kako Sarajeva, tako Brisela, ali i Vašingtona.
Šta ko kome nudi i šta će ko od koga tražiti.
Džananović ističe da je jasno vidljivo olakšanje u Evropskoj uniji, nako objave rezultata izbora.
“I od EU i od NATO-a nova će administracija tražiti više, bolje i brže. Isto će tražiti i od BiH”, ističe ona.
“Možda nemam pravo, štaviše, voljela bih da je tako – ali mislim da će BiH i ovaj region doći na red tek u kontekstu američkih odnosa sa EU i NATO-om.
To je za BiH dovoljno dobro.
Uostalom, treba se sjetiti Bidenove posjete Bosni i Hercegovini u funkciji potpredsjednika. Svi osnovni elementi njegovog političkog, pa i ličnog odnosa prema BiH su sadržani u tome”, kaže ona.
Nada se da će Sarajevo biti proaktivno i nuditi prijedloge, inicijative, moguća rješenja.
“Bidenu, kao budućem predsjedniku, nije potrebno crtati postavke vanjske politike niti kartu svijeta. On je veoma svjestan da će morati imati tim za globalno američko liderstvo, za ključna međunarodna pitanja i krize i prvi vanjskopolitički kontakti ukazuju na činjenicu da je svjestan da neće imati puno vremena.
Zbog domaćeg terena trebat će mu brzi i uvjerljivi rezultati.
S druge strane, na međunarodnoj sceni mora osigurati dugoročne, kontinuirane i stabilne mehanizme za koje će biti potrebno više vremena.
Što se tiče nama poznatih lica, bit će ih, svakako, ali niko u ovom trenutku ne zna kako će to u konačnici izgledati. Uostalom, čak i u onim administracijama koje su nam djelovale manje zainteresirane za BiH i koje su se manje bavile i BiH i našom regijom, uvijek je bilo dovoljno naših prijatelja i ljudi čiji su životi i profesionalne karijere bile vezane za Bosnu i Hercegovinu”, kaže Džananović.
Jasne pozicije Vašingtona
Kaže da treba očekivati znatno jasnije vanjskopolitičke pozicije SAD.
“Profesionalni američki diplomatski aparat dorastao je mnogim izazovima, ali se pomalo bojim ovog haosa koji će odlazeći predsjednik Trump pokušati izazvati u periodu tranzicije.
To može biti veliki izvor neprijatnosti za sve”, kaže ona.
Džananović vjeruje i da će poruke iz Vašingtona prema Briselu biti konstruktivnije, ali i direktnije.
Ona smatra da će Biden čak i insistirati na konsolidiranju Bisela prema Rusiji i Kini.
“To će se, svakako, reflektirati na naš region”, ističe naša sagovornica.
