Diplomate: Inzko odlazi. Britanac, Skandinavac ili Kanađanin umjesto njega

Piše: Sead Numanović

Ako je suditi po trenutnom raspoloženju u zapadnoj diplomatskoj zajednici u Bosni i Hercegovini, Valentin Inzko je na odlasku.

Nije da mu zapadne diplomate zamjeraju bilo šta ozbiljno.

To bi svakako bilo neumjesno i neutemeljeno, jer visoki predstavnik svakako ovisi o volji međunarodne zajednice.

Jednostavno, stav je da je on već predugo u BiH, na poziciji visokog predstavnika i da je preduslov za „oživljavanje“ OHR-a, promjena na njegovom čelu.

Umjesto Inzka, na čelo Ureda visokog predstavnika mogla bi doći osoba iz Velike Britanije, neke od skandinavskih zemalja ili Kanade.

Tako se barem trenutno spekulira u diplomatskoj zajednici u BiH.

Veliko je pitanje da li bi se promjena na čelu OHR-a mogla realizirati.

To ponajviše zbog stava Rusije.

Sergej Lavrov je čak, tokom jučerašnjeg govora na konferenciji HAZU u Zagrebu, posvećenoj 25. godišnjici od poptisivanja Dejtonskog sporazuma, rekao da su mu takve priče besmislene.

Po njemu, ne treba promijeniti visokog predstavnika. OHR treba u cjelosti ukinuti.

Međunarodna zajednica u BiH je podijeljena na četvero.

Rusija, dakle, neće da čuje za OHR.

Evropljani mu nisu skloni, ali nisu spremni preuzeti odgovornost za njegov nestanak.

Amerikanci (kao i Kanađani i Japanci), u svijetlu najavljenih aktivnosti dolazeće administracije, smatraju da će OHR biti bitan i da će ga se morati „dići iz mrtvih“. Uz njih su i Turci. Barem deklarativno.

Ostali u međunarodnoj zajednici u BiH su prilično nezainteresirani.

Prije nego dođe do vjerovatne promjene na čelu OHR-a, zapadni dio diplomatskog kora u BiH mora se „presabrati“. Prvenstveno, Evropljani moraju odlučiti, hoće li se „naduravati“ s Amerikancima ko će voditi procese koji predstoje u BiH ili će upravljati „vozilom s dva volana“ ili će kormilo prepustiti, barem u početnim, teškim fazama, Vašingtonu. Izbor jeste jednostavan, ali je odluka za Evropljane i prekomplicirana i preriskantna.

Evropska unija sve nedvosmislenije traži već od naredne godine krupne i duboke promjene u BiH. One idu i do promjene Ustava Bosne i Hercegovine.

Ova je godina pri kraju i mi još uvijek ne vidimo ni naznake ozbiljnih promjena koje su se trebale već desiti. U Parlamentu BiH trebale su biti usvojene početne izmjene Zakona o VSTV i javnim nabavkama. Parlament se ni ne sastaje čestito, nekmoli da se tražene promjene dešavaju.

Već to, samo po sebi, pokazuje da uslovljavanje pomoći EU reformama, ne daje očekivane rezultate.

Inzko je, prema tvrdnjama, sagovornika politicki.ba, „lijepa prošlost“.

On se jeste svojski trudio, radio nerijetko i izvan okvira onoga što bi zapadne diplomate i njihove države, rado gledali. U okruženju u kojem je djelovao, postigao je čudo!

No, vrijeme je za novu stranicu, kažu oni.

Osim promjene u vrhu, OHR-u predstoji i dubinsko "spremanje".