"Visoki predstavnik se jeste svojski trudio, radio nerijetko i izvan okvira onoga što bi zapadne diplomate i njihove države, rado gledali. U okruženju u kojem je djelovao, postigao je čudo!
No, vrijeme je za novu stranicu".
Piše: Sead Numanović
Ako
je suditi po trenutnom raspoloženju u zapadnoj diplomatskoj zajednici u
Bosni i Hercegovini, Valentin Inzko je
na odlasku.
Nije
da mu zapadne diplomate zamjeraju bilo šta ozbiljno.
To
bi svakako bilo neumjesno i neutemeljeno, jer visoki predstavnik svakako ovisi
o volji međunarodne zajednice.
Jednostavno,
stav je da je on već predugo u BiH, na poziciji visokog predstavnika i da je
preduslov za „oživljavanje“ OHR-a,
promjena na njegovom čelu.
Umjesto
Inzka, na čelo Ureda visokog predstavnika mogla bi doći osoba iz Velike
Britanije, neke od skandinavskih zemalja ili Kanade.
Tako
se barem trenutno spekulira u diplomatskoj zajednici u BiH.
Veliko
je pitanje da li bi se promjena na čelu OHR-a mogla realizirati.
To
ponajviše zbog stava Rusije.
Sergej
Lavrov je čak, tokom jučerašnjeg govora na konferenciji HAZU u Zagrebu, posvećenoj
25. godišnjici od poptisivanja Dejtonskog sporazuma, rekao da su mu takve priče
besmislene.
Po
njemu, ne treba promijeniti visokog predstavnika. OHR treba u cjelosti ukinuti.
Međunarodna
zajednica u BiH je podijeljena na četvero.
Rusija,
dakle, neće da čuje za OHR.
Evropljani
mu nisu skloni, ali nisu spremni preuzeti odgovornost za njegov nestanak.
Amerikanci
(kao i Kanađani i Japanci), u svijetlu najavljenih aktivnosti dolazeće
administracije, smatraju da će OHR biti bitan i da će ga se morati „dići iz
mrtvih“. Uz njih su i Turci. Barem deklarativno.
Ostali
u međunarodnoj zajednici u BiH su prilično nezainteresirani.
Prije
nego dođe do vjerovatne promjene na čelu OHR-a, zapadni dio diplomatskog kora u
BiH mora se „presabrati“. Prvenstveno, Evropljani moraju odlučiti, hoće li se „naduravati“
s Amerikancima ko će voditi procese koji predstoje u BiH ili će upravljati „vozilom
s dva volana“ ili će kormilo prepustiti, barem u početnim, teškim fazama, Vašingtonu.
Izbor jeste jednostavan, ali je odluka za Evropljane i prekomplicirana i
preriskantna.
Evropska
unija sve nedvosmislenije traži već od naredne godine krupne i duboke promjene
u BiH. One idu i do promjene Ustava Bosne i Hercegovine.
Ova
je godina pri kraju i mi još uvijek ne vidimo ni naznake ozbiljnih promjena
koje su se trebale već desiti. U Parlamentu BiH trebale su biti usvojene
početne izmjene Zakona o VSTV i javnim nabavkama. Parlament se ni ne sastaje
čestito, nekmoli da se tražene promjene dešavaju.
Već
to, samo po sebi, pokazuje da uslovljavanje pomoći EU reformama, ne daje
očekivane rezultate.
Inzko
je, prema tvrdnjama, sagovornika politicki.ba, „lijepa prošlost“.
On
se jeste svojski trudio, radio nerijetko i izvan okvira onoga što bi zapadne
diplomate i njihove države, rado gledali. U okruženju u kojem je djelovao,
postigao je čudo!
No,
vrijeme je za novu stranicu, kažu oni.
Osim promjene u vrhu, OHR-u predstoji i dubinsko "spremanje".
